Nihad Harbaš- U organizaciji, GIZ-a, USAID-a, UNDP-a, Češke razvojne agencije, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BIH, održani su prvi sastanci radne grupe kako bi se jasno i transparentno predstavile aktivnosti koje se odnose na određivanja i mapiranje potencijala biomase u BiH.
Naime, projekti “Poticanje obnovljivih izvora energije u BiH – GIZ”, “Zapošljavanje i sigurno snadbijevanje energijom korištenjem biomase i “Investiranje u sektor energije” – USAID EIA u BiH, udružili su zajedničke kapacitete i identifikovali ključna područja djelovanja sa relevantnim institucijama u BiH za unapređenje cjelokupnog sektora obnovljivih izvora energije – drvna biomasa i biomasa iz poljoprivrede.
Riječ je o jedinstvenoj metodologiji razvijene u EU od strane relevantnih međunarodnih stručnjaka o kojoj smo razgovarali sa Nihadom Harbašom, koordinatorom programa.
Predstavite nam jedinstvenu metodologiju za određivanje i mapiranje potencijala biomase u BiH razvijene u EU
– Jedinstvena metodologija za određivanje potencijala biomase iz šumarstva i poljoprivrede razvijena je od strane relevantnih međunarodnih stručnjaka i bazirana na najboljim iskustvima EU, te kroz uključivanje domaćih institucija i stručnjaka koji će doprinijeti istraživanju tržišta, identifikaciji potencijala i izradi sveobuhvatne studije i mapiranja potencijala biomase u BiH. Obuhvatit će one oblasti šumske i poljoprivredne biomase koji imaju značajan potencijal u BiH kroz razmatranje pristupa za izračunavanje tog potencijala, definisanje potreba za podacima i neophodnim tehničkim koeficijentima, te predvidjeti institucionalno provođenje i uključivanje svih ključnih sudionika u prikupljanje podataka i izračunavanje potencijala biomase za upotrebu u energetske svrhe (npr. tonaža i energetski sadržaj potencijala biomase, prostorna rasprostranjenost, itd.). Bitno je napomenuti da se potencijal mora jasno definisati u smislu da se zna o kojem potencijalu se radi, odnosno da se jasno stavi do znanja da li se govori o teoretskom potencijalu, tehnički iskoristivom, ekonomski opravdanom, okolinski prihvatljivom ili u konačnici dostupnom potencijalu.
Šta je cilj ovih aktivnosti?
– Cilj ovih aktivnosti je identifikovati, prikupiti i utvrditi relevantne podatke iz oblasti biomase u sektorima šumarstva i poljoprivrede koji će biti javno dostupni, te služiti donosiocima odluka za strateško planiranje, ispunjavanje obaveza u pogledu izrade akcionog plana za obnovljive izvore energije (segment bioenergije), te doprinijeti razvoju tržišta i većoj upotrebi biomase u energetske svrhe na održiv način.
Na koji način će se BiH prilagoditi predloženoj metodologiji istraživanja?
– Nakon što su međunarodni eksperti iz oblasti biomase analizirali nekoliko EU prijedloga i dali okvirni prijedlog metodologije za istraživanje potencijala biomase u BiH, odžan je početni radni sastanak na kome su učestvovali svi relevatni predstavnici javnog i privatnog sektora iz ove oblasti u BiH. Na tom sastanaku prezentiran je prijedlog metodologije, te prodiskutovano o tome šta ima smisla analizirati u BiH na osnovu dosadašnjih iskustava u korištenju biomase iz šumarstva i poljoprivrede u BiH, kao i trendova kojima EU i zemlje okruženja teže. Lokalni predstavnici su iznijeli svoje komentare i prijedloge koji će biti uvaženi i ugrađeni u metodologiju. Na taj način, dobiće se jedna jedinstvena metodologija za istraživanje potencijala biomase bazirana na EU iskustvima, a prilagođena za BiH.
Kako je naglašeno tokom održanih prezentacija na sastanku radnih grupa, aktivnosti na ovom polju trajat će u narednih 1,5 godinu dana. Recite nam koje su to predviđene aktivnosti?
– Za ovakvu vrstu analize i istraživanja, koja je jako kompleksna, potrebno je provesti mnogobrojne aktivnosti koje su mogu pojednostaviti u njih nekoliko, a to su:
– Prijedlog i usvajanje jedinstvene metodologije za BiH,
– Izradu detaljnog radnog plana istraživanja,
– Provođenje istraživanja i razvoj mapiranja potencijala (kreiranje radnih timova, rad na terenu i istraživanje, prikupljanje podataka, provjera kvaliteta prikupljenih podataka, analiza statističkih podataka, itd.)
– Kreiranje potencijala biomase kroz izradu platforme i online mape koja će biti svima dostupna.
Svim ovih aktivnostima koordiniraće međunarodni i lokalni eksperti što će uključiti i druge mnogobrojne aktivnosti u ovom procesu.
Koji su to trendovi, nove tehnologije i inovacije, ali i odgovornosti za provođenje postojećih i donošenje novih zakonskih okvira u BiH, kako bi se u konačnici povećalo iskorištavanje obnovljivih izvora energije iz drvne i poljoprivredne biomase?
– Eu trendovi, ali i trendovi u susjednih zemljama jesu efikasnija upotreba biomase u postrojenjima za istovremenu proizvodnju toplotne i mehaničke, odnosno električne energije u kogenerativnim postrojenjima. To doprinosi boljem iskorištenju biomase i povećanju udjela obnovljive energije u ukupnom energetskom miksu države. Statistički izvještaji AEBIOM-a (Evrospko udruženje biomase) ukazuju da se u zadnjih 5 godina finansijski obrt povećao za oko 30% korištenjem čvrste biomase (pelet, briket, drvna sječka, itd.). Naravno, da bi do toga došlo moraju je donijeti jasni propisi zaštiti proizvođači biomase, te uredilo tržište. Postoje barijere u pravnom i regulativnom okviru za veće iskorištenje ovog, obnovljivog, oblika energije kao štu su:, donošenje i unaprjeđenje zakona o šumama, unaprjeđenje zakona o poljoprivredi, jasni standardi za biomasu, itd.
Strateška opredjeljenja u oblasti biomase su veoma uopštena. Akcioni planovi za obnovljive izvore energije su usvojeni, ali nema strateških opredjeljenja u vezi razvoja lanaca snabdijevanja biogorivima (npr. razvoj terminala biomase, energetskih zadruga, energetskih usjeva i sl.), kriterija održivosti biogoriva (posebno energetskih usjeva) kao ni opredjeljenja u smislu tehnologija i efikasnosti korištenja biogoriva.
Za veće iskorištenje potrebno je unaprijediti strateški i regulatorni okvir, razvijati i implementirati nova tehnološka rješenja, a to je najbolje putem pilot projekta, zatim razviti inovativne poslovne i finansijke modele kao što su ESCO (Energy service company) modeli, zatim modeli JPP-a (Javno-privatnog partnerstva), te urediti lanac snabdjevanja i logistike biomase koji je zaista najslabija karika u kompletnom procesu korištenja biomase u svrhe transformacije i potrošnje energije.
Šta je prepreka za razvoj modela koje ste naveli i koje su njihove prednosti?
– Prije svega nedostatak zakonskog i legislativnog okvira. Oba navedena modela zahtijevaju dugoročno ugovaranje, pogotovo kod većih projekata, kao i garancije o rednom servisiranju usluga i plaćanju od strane javnog partnera ukoliko se projekti realizaiju između javnog i privatnog partnera. Prednost ovih modela je višestruka, a najviše se ogleda u rasterećivanju budžeta javnih institucija koji su ionako preopterećeni, izbjegavanju dodatnog zaduživanja, razvoju domaćih firmi u realnom sektoru, te u krajnjoj liniji zapošljavanje domaće radne snage. EU i zemlje okruženja sve više idu u ove modele i BiH bi trebala da slijedi primjere te dobre prakse.
Postoje li zvanični podaci o tome koliki je zapravo potencijal biomase u BiH?
– U BiH je urađeno dosta studija po pitanju određivanja potencijala biomase, kako od međunarodnih, tako i domaćih institucija. Međutim, sve te studije su rađene na osnovu nekih zasebnih metodologija i imaju dosta manjkavosti. U nekim od studija nije jasno na koje oblike biomase se odnose procjene, bilo potrošnje, bilo potencijala. Razlikuju se jedinice u kojima se izražava potrošnja ili potencijali, zatim ne obuhvataju analizu kvaliteta biomase, niti analiziraju različite nivoe potencijala (prirodni, tehnički, ekonomski, okolinski itd.). Iz svega ovoga, proizašla je potreba za izradom sveobuhvatne studije i mapiranja potencijala biomase u BiH koja bi trebala obuhvatiti određivanje prirodnih, tehničkih, ekonomskih, okolinskih, tržišnih i društvenih potencijala i barijera; identifikaciju potencijala u preradi; identifikaciju energetske vrijednosti i upotrebe biomase za proizvodnju i korištenje bioenergije; mapiranje regija za različite potencijale, proizvodnju i korištenje biomase; identifikaciju tržišnih i institucionalnih barijera za upotrebu biomase; preporuke za strateški pristup u sektoru biomase/bioenergije, itd.
Navedite razloge zbog kojih ovaj energent još uvek nije dovoljno i na adekvatan način iskorišten?
– Jedan od najvećih razloga jeste nesigurnost snabdjevanja, odnosno dugoročnog ugovaranja sa preduzećima koji obezbjeđuju sirovinu za dobijanje biomase koja se koristi u energetske svrhe. Pored toga, sam kvalitet biomase, pogotovo sofisticiranijih oblika biomase kao što je pelet i briket, te oscilacije u cijeni ovih energenata što se pokazalo ove zime.
Na koji način mijenjati javnu percepciju o mogućnostima proizvodnje energije iz biomase?
– Krajnjem korisniku, odnosno široj javnosti najbitnija stavka je novčani izdatak, a trenutno je najpovoljnije koristiti ogrjevno drvo. Najviše jedinica stambenog fonda u BiH upravo koristi ovaj oblik energenata za zagrijavanje prostoriija čije su peći jako neifikasne. I pored toga, finansijski aspekt povoljan i upravo je to ključni razlog korištenja ovog energenata kojeg je za jednu prosječnu porodičnu kućnu potrebno 10-15 m3 u sezoni grijanja što prevedeno u novac znači 700-900 KM.
Najbolji način za mijenjanje javne percepcije jesu primjeri iz prakse, pa tako često možete čuti komšiju koji je „prešao“ na pelet, uz to utoplio kuću i upolovio troškove za grijanje, a obezbjedio toplotni komfor i relaksiraniju varijantu grijanja.
Imate li podatke o tome kolika je upotreba od ostataka biomase iz industrije?
– Jako je teško imati takve podatke na jednom mjestu, ali činjenica je da recimo drvo-prerađivačka industrija svoje ostatke plasira u fabrike za proivodnju peleta ili ih sama koristi za grijanje i toplu vodu u krugu fabrike. Udruživanje takvih preduzeća i obezbjeđivanje dovoljnih količina, svakako bi moglo smanjiti rizik opskrbe ovih energentom i učiniti projekte isplativim, kao i povećati konkurentnost na tržištu kroz prihode od energenta ili energije koja se plasira na tržište.
Jedna od najvećih industrija celuloze i papira u BiH, drvene ostatke koristi u koegenerativnom postrojenju, te proizvodi toplotnu i električnu energiju za vlastite potrebe, te na taj način povećava svoju konkurentnost na tržištu.
Kakva je održivost šumske biomase?
– BiH je zemlja poznata po bogatsvu šuma i sigurno je drvo-prerađivačka industrija jedna od glavih pokretača razvoja. Šumarstvo je dosta neuređen sektor i potrebno je prije svega jasno definisati zakonski okvir, nadložnost na šumama, gospodarenje i smanjiti radnje koje nisu legalnog karaktera.
Kada govorimo o održivosti šumske biomase u cilju korištenja u energetske svrhe, potrebno je razmišljati i o brzorastećim zasadima i iskorištavanja ugljenih kopova.
Imamo li sirovine za kogeneracijska postrojenja?
– Imamo, ali je ne znamo kapitalizirati!
Na koji način JLS mogu ojačati energijsku efikasnost i energetsku neovisnost? Da li bi veće korištenje peleta u javnoj nabavi imalo utjecaja na to?
– Jedan od najboljih primjera jesu udružena ulaganja u OIE i EE. Naime, JLS, građani, mala i srednja preduzeća na lokalnom nivou, kroz udružena ulaganja što je ustvari jedan energetski preokret koji je doveo do buma energije zadruga – učešća građana u oblasti energije, zaštite životne sredine i voda.
Njemačka zadruga vidi ovaj poseban oblik zadruga čak kao “vozača energetskog preokreta (pokretača)”, jer oni promoviraju lokalne energetske projekte i povećavaju njihovo prihvatanje zbog ličnih angažmana članova zadruge.
U Njemačkoj, oko 45% obnovljive energije je u rukama građana to je nešto što priču navodi na jačanje JLS, a ne kao u primjerima u BiH gdje privatni investitor izgradi hidroelektranu i općini ostavi 3% prihoda za koncesiju.
Sve su popularnija tzv. Bio sela koja su u ruralnim područjima otišla korak dalje, tako što slijede cilj snabdijevati lokalnu, ali i susjedne enregije električnom i toplotnom energijom. U gradovima se stvaraju energetske zadruge kako bi se omogućilo sudjelovanje građanima u javnim uslugama snabdijevanja. Kao prvi veliki grad u Njemačkoj Jena je odlučila 2% od udjela u gradskim pogonima (komunalne gradske ustanove) ponuditi energetskoj zadruzi Jena na prodaju. Mnoštvo je još ovih primjera koji će prije ili poslije doći i u BiH.
Povećanje korištenja peleta može doprinijeti smanjenju troškova za energiju, pogotovo tamo gdje se koristi lož ulje u javnim objektima, a ukoliko se on pravi na lokalnom niovu, svakako povećati zapošljavanje i bolje iskorištenje tog ostatke iz šumarstva i poljoprivrede.
Kako komentarišete nedostatak poreznih olakšica za korištenje OIE?
– Određene porezne olakšice, kako ih nazivate, postoje. Ogledaju u tzv. feed in tarifama koje su ustvari jedan oblik sistema podsticaja za proizvođače električne energije iz OIE. Taj novac obezbjede građani kroz račune za električnu energiju i njegov iznos zavisi od toga koliko električne energije trošite. Za jedno prosječno domaćinstvo to je max 1KM mjesečno što smatram da nije puno u poređenju sa ostalim izdvajanjima koja imamo. Uzmite u obzir samo takse koje platite prilikom plaćanja računa za razne transaksije u bankama, komunalije, itd.
Protiv toga se niko ne buni, a poskupljenje naknade za OIE uvijek izazove oštre reakcije. Istina, nedostatak ovog mehanizma jeste što u privilegovani položaj stavlja velike igrače, odnosno viši sloj društva. Trebalo bi osmisliti i nove porazne olakšice ili subvencioniranje korištenja biomase u domaćinstvima, mjerama energijske efikasnosti, kako to recimo rade Hrvatska kroz Fond za okoliš i energetsku učinkovitost, Crna Gora kroz subvencioniranje kotlova na pelet, itd.
Defitnivno, za veće korištenje OIE, moraju se osmisliti efektivniji i transparentniji načini podsticaja.
Razgovarala: Seida Bijedić
akta.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
