Nakon što je Rusija ove sedmice smanjila isporuku plina Sjevernim tokom 1 na samo 20 posto kapaciteta, cijena hiljadu kubnih metara plina premašila je 2.300 dolara.
Neke evropske zemlje, uključujući i Njemačku, lokomotivu evropske ekonomije, suočavaju se sa svojevrsnom energetskom krizom. Njemačka skladišta plina popunjena su oko 65 posto, što ipak nije dovoljno za zimu bez ruskog plina.
Treba reći da se suočavamo s najvećom energetskom krizom u Njemačkoj zbog političke i ekonomske ovisnosti o ruskom plinu. Ubrzo ćemo se riješiti te ovisnosti – izjavio je Robert Habeck, njemački ministar ekonomije.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ocijenio je ovakav potez Rusije, kojim su tokovi prema Njemačkoj kroz plinovod Sjeverni tok 1 smanjeni na tek 20 posto njegovog kapaciteta, s ionako niskog nivoa od 40 posto, ravan “plinskom ratu” s Evropom.
Njemačka, najveća evropska privreda i tradicionalni motor njenog rasta, ima poseban razlog za zabrinutost jer se zemlja uglavnom oslanja na ruski plin i već se kreće prema recesiji. Tamošnja vlada je posebno zabrinuta kako će držati upaljena svjetla tokom predstojeće zime.
Njemački ministar Habeck izjavio je da Njemačka mora smanjiti potrošnju plina, ističući da već radi na tome. Naglasio je kako će u scenariju niske opskrbe isporuke plina za industriju biti smanjene prije smanjenja kućanstvima ili ključnoj infrastrukturi kao što su bolnice.
Italijanski ministar za ekološku tranziciju Roberto Cingolani također je upozorio u srijedu da je Italija suočena s potencijalnim krahom opskrbe plinom do kraja predstojeće zime ako Rusija u potpunosti prekine isporuku.
U svakom slučaju, ostaje da se vidi kako će se evropske zemlje riješiti ovisnosti, posebno ako se ima u vidu da najvećim dijelom plin uvoze upravo iz Rusije, piše TRT Balkan.
DRŽAVE S NAJVEĆIM REZERVAMA PLINA
Prema podacima američke Uprave za energetske informacije (EIA) iz 2021. godine, deset država s najvećim rezervama prirodnog plina su Rusija, Iran, Katar, Saudijska Arabija, Sjedinjene Američke Države, Turkmenistan, Kina, Ujedinjeni Arapski Emirati, Nigerija i Venecuela.
Rusija s ukupno 47,8 milijardi kubnih metara raspolaže s najviše rezervi prirodnog plina u svijetu. Potom slijede Iran s 33,9 milijardi, Katar 23,8, Saudijska Arabija 15,9 i SAD s 13,1 milijardom kubnih metara.
Na listi prvih deset zemalja još se nalaze Turkmenistan s 11,3 milijarde kubnih metara, Kina 6,6 milijardi, Ujedinjeni Arapski Emirati 6,08 milijardi, Nigerija 5,7 milijardi i Venecuela s 5,6 milijardi kubnih metara plina.
Rusija je ipak nenadmašiva u pogledu količine prirodnog plina, koji čini čak više od 25 procenata rezervi prirodnog plina u cijelom svijetu. Također, Rusija izvozi više prirodnog plina od bilo koje druge države, isporučujući oko 238 milijardi kubnih metara plina 2020. godine.
Prema podacima iz 2021. godine, izvoz nafte i prirodnog plina čini oko 40 posto federalnog budžeta Rusije.
DRŽAVE KOJE TROŠE NAJVIŠE PLINA
S druge strane, deset država koje troše najviše prirodnog plina su Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina, Iran, Kanada, Saudijska Arabija, Japan, Njemačka, Meksiko i Ujedinjeno Kraljevstvo.
SAD je s 832 milijarde kubnih metara država koja ubjedljivo troši najviše prirodnog plina u svijetu, a potom slijede Rusija s 411,1, Kina 330,6, Iran 233,1 i Kanada sa 112,6 milijardi kubnih metara. Na listi prvih deset zemalja koje troše najviše prirodnog plina još se nalaze Saudijska Arabija 112,1 milijarda kubnih metara, Japan 104,4, Njemačka 86,5, Meksiko 86,3 i Ujedinjeno Kraljevstvo sa 72,5 milijardi kubnih metara.
Sama Evropa je iz Rusije ranije primala oko 45 posto svoje godišnje opskrbe plina i iako trenutno očajnički pokušava naći alternative, poput američkog ukapljenog prirodnog plina, ne može dovoljno brzo zamijeniti ruski energent.
EVROPA PRED VRLO TEŠKOM ZIMOM
Ukoliko se situacija dramatično ne promijeni narednih mjeseci, brojni analitičari Evropi predviđaju vrlo tešku zimu. Ekonomisti JP Morgana su u srijedu objavili da bi prijeteća plinska kriza, zajedno s obnovljenim italijanskim političkim problemima, mogla gurnuti eurozonu u recesiju.
Predviđaju da će u trećem kvartalu godine rast ekonomije eurozone usporiti na svega 0,5 posto godišnje, a u četvrtom ove i prvom kvartalu iduće godine zabilježiti pad od 0,5 posto. Dva uzastopna kvartala pada bruto domaćeg proizvoda (BDP) označavaju recesiju.
Vlade zemalja članica EU-a složile su se u utorak ograničiti potrošnju prirodnog plina tokom predstojeće zime u pokušaju da se zaštite od daljnjih smanjenja opskrbe iz Rusije, a ministri energetike Unije odobrili su nacrt uredbe čiji je cilj smanjenje potražnje za plinom za 15 posto tokom jeseni i do proljeća naredne godine.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
