Povodom objave Selekcije XXIV festivala bosanskoherecgovačke drame Zenica 2025. koji će biti održan u drugoj polovini maja tekuće godine, u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica je danas održana konferencija za medije. Ovogodišnji selektor Festivala bosanskohercegovačke drame Zenica 2025. je bio dramaturg Dario Bevanda i za Takmičarski program je odabrao sedam predstava.
Selektor Dario Bevanda je kazao da se za Takmičarski program ovogodišnjeg Festivala bosanskohercegovačke drame Zenica 2025. prijavilo 14 predstava, što predstavlja značajno veći broj u odnosu na prethodne godine. Prema riječima Bevande, od 14 prijavljenih predstava iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije, nešto više od pola predstava nastalo je po originalnim dramskim tekstovima, dok ostatak čine trenutno komercijalno najisplativije inscenacije popularnih romana, u ovom slučaju bosanskohercegovačkih autora i autorica. Kako je istakao selektor Bevanda ovogodišnja selekcija sastoji se od čak 7 predstava, izabranih prije svega na osnovu njihovog kvaliteta. Ali, one pritom dijele i sličan teatarski pristup. U većoj ili manjoj mjeri, osnovno polazište svima od njih je čin pripovijedanja na pozornici. U odabranim predstavama, od klasičnih dramskih dijaloških scena primat preuzimaju one u kojima glumci i glumice pripovijedaju narativ, često direktno publici.
U Takmičarski program XXIV festivala bosanskohercegovačke drame Zenica 2025. prema odluci selektora su uvrštene sljedeće predstave: „Svijet i sve u njemu“ autora Aleksandra Hemona, u režiji Selme Spahić i u koprodukciji Sarajevskog ratnog teatra SARTR i Realstagea (Bosna i Hercegovina), „Pevanje i ćutanje Sofke Nikolić“, autora Milivoja Mlađenovića, u režiji i adaptaciji Sonje Petrović i u produkciji Gradskog pozorišta „Semberija“ Bijeljina (Bosna i Hercegovina), „Kad bi ovo bila predstava“ autora Almira Imširevića, u režiji Tanje Miletić-Oručević i u produkciji Regionalnog pozorišta Novi Pazar (Republika Srbija), „Uhvati zeca“, autorice Lane Bastašić, u režiji Lajle Kaikčije i u koprodukciji Narodnog pozorišta Sarajevo i Scene MESS (Bosna i Hercegovina), „Ovaj mali život“ autorice i rediteljice Emine Kovačević-Podgorčević, a u koprodukciji Narodnog pozorišta u Mostaru i Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru (Bosna i Hercegovina), „Nigdje niotkuda“ autora Bekima Serjanovića, u režiji Ivice Buljana i u koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta „Ivan pl. Zajc“ Rijeka i Hrvatskog narodnog kazališta Split, (Republika Hrvatska) i predstava „BLANK“ prema tekstu Feđe Štukana, u režiji i adaptaciji Kokana Mladenovića i u koprodukciji Kamernog teatra 55 Sarajevo i Udruženja „Moje pozorište“ (Bosna i Hercegovina). Selektor Dario Bevanda je predložio slogan za ovogodišnji Festival: PRIPOVIJEDANJE NA SCENI.
Prema riječima voditeljice Službe za odnose s javnošću Merime Handanović, Organizacioni odbor i Direkcija XXIV festivala bosanskohercegovačke drame Zenica 2025. je u Takmičarski program uvrstila i predstavu „Mala“ prema tekstovima Emine Omerović, Emine Kovačević-Podgorčević i Nedžme Čizmo, u režiji Lajle Kaikčije i u produkciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, koja je imala svoju premijernu izvedbu u mjesecu februaru u okviru obilježavanja 75. rođendana Bosanskog narodnog pozorišta Zenica. Ovogodišnji Festival je planiran za period od 15. do 23. maja tekuće godine u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica.
XXIV Festival bosanskohercegovačke drame Zenica 2025.
SELEKTORSKI IZVJEŠTAJ
PRIPOVIJEDANJE NA SCENI
Na ovogodišnji Festival bosanskohercegovačke drame u Zenici prijavljeno je čak 14 predstava, što je više nego solidan broj kad se uzme u obzir da ih je prošle godine prijavljeno 12, a pretprošle samo 9. Za nadati je se da će ovaj trend rasta nastaviti i sljedeće godine, te da će za jubilarno XXV izdanje festivala biti prijavljeno još više predstava, pogotovo onih rađenih po dramskim tekstovima bosanskohercegovačkih autorica i autora. Od 14 prijavljenih predstava iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije, nešto više od polovice nastalo je po originalnim dramskim tekstovima, dok ostatak čine trenutno komercijalno najisplativije inscenacije popularnih romana, u ovom slučaju bosanskohercegovačkih autora i autorica.
Ovogodišnja selekcija sastoji se od čak 7 predstava, izabranih prije svega na osnovu njihovog kvaliteta. Ali, one pritom dijele i sličan teatarski pristup. U većoj ili manjoj mjeri, osnovno polazište svima od njih je čin pripovijedanja na pozornici. U odabranim predstavama, od klasičnih dramskih dijaloških scena primat preuzimaju one u kojima glumci i glumice pripovijedaju narativ, često direktno publici. U slučajevima kad je uspješno dramaturški sproveden, ovaj postupak produbljuje vezu glumaca i glumica (u ovom slučaju pripovjedača i pripovjedačica) s publikom. A upravo na tom odnosu počiva savremeno pozorište, egzistirajući negdje na pola puta između scene i gledališta.
U tom smislu ovaj povratak pripovijedanju paradoksalno je savremen. Isto vrijedi i za pretežno ratnu tematiku selektiranih predstava, bilo da je riječ o Prvom svjetskom ratu ili onom u Bosni i Hercegovini. Nažalost, činjenica da je ista tema i danas jako aktuelna manje govori o ovogodišnjoj selekciji, a više o tome da XXI stoljeće nije ništa bolje od XX po ovom pitanju. Sve te pozorišne galicije, šangaji ili bosne i hercegovine na taj način posredno prizivaju prizore današnje Ukrajine ili Gaze.
U skladu s gore obrazloženim, organizacionom odboru predlažem da se u takmičarski program XXIV Festivala bosanskohercegovačke drame Zenica 2025. uvrste sljedeće predstave:
- Aleksandar Hemon:
SVIJET I SVE U NJEMU
Režija: Selma Spahić
Dramatizacija: Selma Spahić, Emina Omerović i Nejra Babić Halvadžija
Produkcija: Sarajevski ratni teatar SARTR i Realstage, Bosna i Hercegovina
Datum premijere: 16. januar 2025.
Najbolji roman slavnog bosanskohercegovačko-američkog pisca Aleksandra Hemona, na naš jezik preveden kao „Bejturan i ruža“, između ostalog je i posveta pripovjedačkoj Bosni, prije svega stvaralaštvu proznog i dramskog autora Isaka Samokovlije, čije su pripovijetke o životima siromašnih jevrejskih radničkih porodica u Sarajevu ostavile neizbrisiv trag u našoj književnosti. Inscenacija Hemonovog romana u režiji Selme Spahić i produkciji Sarajevskog ratnog teatra, pod nazivom „Svijet i sve u njemu“, nudi po svemu posebno gledateljsko iskustvo. Priča o ljubavi Rafaela Pinte i Osmana Karišika, koja počinje na dan sarajevskog atentata, neporedno prije nego što je „sav svijet eksplodirao“, završava se desetljećima kasnije, povratkom njihove kćerke Rahele u Sarajevo, koje se u međuvremenu i jest i nije izmijenilo. Smješteni usred maštovite atipične scenografije, gledatelji i gledateljice prate protagoniste i protagonistice tokom njihovog kružnog putovanja od Sarajeva do Šangaja i natrag, pri čemu posvećena glumačka ekipa konstantno oscilira između pripovijedanja i igranja narativa koji obuhvata veći dio XX stoljeća, obilježenog ratovima dotad neviđene razornosti. Svojevrsni pozorišni sevdah, „Svijet i sve u njemu“ nesvakidašnja je predstava hrabrih režijskih izbora, izazov za avanturistične gledatelje i gledateljice.
- Milivoje Mlađenović:
PEVANJE I ĆUTANJE SOFKE NIKOLIĆ
Režija i adaptacija: Sonja Petrović
Produkcija: Gradsko pozorište „Semberija“ Bijeljina, Bosna i Hercegovina
Datum premijere: 5. april 2024.
Ova nekonvencionalna pozorišna biografija legendarne pjevačice narodne muzike Sofke Nikolić sadrži brojne elemente folklorne melodrame, najpopularnijeg teatarskog žanra u međuratnoj Jugoslaviji, u periodu kad se veći dio radnje i odvija. Klasična „drama sa pevanjem“ ispripovijedana je u ovom slučaju savremenim teatarskim jezikom, pri čemu se redateljica Sonja Petrović koristi čak i sredstvima iz lutkarskog pozorišta. Tekst Milivoja Mlađenovića dramaturški je punktiran isječcima radijskog intervjua koji Sofka Nikolić (u izvrsnoj glumačkoj interpretaciji Bojane Milanović) daje pred kraj svog života, pripovijedajući o danima kad je bila na vrhuncu slave, te ćutanju i zaboravu koji su uslijedili. „Pevanje i ćutanje Sofke Nikolić“ je predstava o „talentu kao prokletstvu“ i osjećaju krivice koji prati snažnu majčinsku ljubav Sofke prema njenoj rano preminuloj kćerki Marici, kojoj se nije mogla posvetiti onoliko koliko je željela. To je također i predstava o mačkama, kojih je Sofka za života u velikim brojevima skupljala oko sebe. Predstava tihe subverzivnosti i glasnog karasevdaha.
- Almir Imširević:
KAD BI OVO BILA PREDSTAVA
Režija: Tanja Miletić Oručević
Produkcija: Regionalno pozorište Novi Pazar, Republika Srbija
Datum premijere: 25. februar 2025.
S novom inscenacijom antologijske drame Almira Imširevića u Regionalnom pozorištu Novi Pazar redateljica Tanja Miletić Oručević ostvarila je jednu od svojih najboljih režija. U krajnje minimalističkoj postavci, „Kad bi ovo bila predstava“ iznova pokazuje Imširevićevu inventivnost u poigravanju s pozorišnim konvencijama. Postmodernistički parafrazirajući prije svega „Stilske vježbe“ Raymonda Queneaua, smještajući ovaj put narativ u ratno Sarajevo, autor se u dramaturgiji teksta oslanja prije svega na monološke iskaze, unutar kojih likovi pripovijedaju različite verzije priče o mladiću kojeg je za vrijeme vožnje tramvajem broj 3 pogodio metak snajpera. Imširevićev komad dobija novu vitalnost u šarmantnoj i neposrednoj interpretaciji novopazarskog glumačkog ansambla, koji ga na neki način podmlađuje, čineći ga svježim i relevantnim kao što je bio kad je prvi put izveden. Iako je predstava puna humora, on je varljiv, budući da je tokom trajanja iste konstantno prisutna prigušena prijetnja ratnog užasa koji se skriva u onom neizrečenom, vrebajući publiku iz tame u pozadini scene.
- Lana Bastašić:
UHVATI ZECA
Režija: Lajla Kaikčija
Dramatizacija: Nedžma Čizmo
Produkcija: Narodno pozorište Sarajevo i Scena MESS, Bosna i Hercegovina
Datum premijere: 13. oktobar 2024.
Roman Lane Bastašić tematizira rat u Bosni i Hercegovini kroz optiku ženskog prijateljstva, po čemu se razlikuje od ostalih umjetničkih ostvarenja na istu temu, ali „Uhvati zeca“ je stekao veliko čitateljstvo prije svega zbog vještine s kojom autorica uvlači i vodi čitatelje i čitateljice kroz jednu često emotivnu, a još češće mračnu pripovijest. U jednako vješto urađenoj dramatizaciji Nedžme Čizmo, ova ferranteovska priča o odrastanju i mračnim tajnama koje izjedaju porodice iznutra slijedi strukturu „road tripa“, putovanja koje dvije prijateljice što se godinama nisu vidjele poduzimaju nakon što čuju da je davno nestali brat jedne od njih viđen živ u Beču. Pritom se scene putovanja izmjenjuju s pripovjedačkim ekskursima i „flashbackovima“ u prošlost. Minimalistička postavka rediteljice Lajle Kaikčije značenjski je fokusirana na mračne aspekte ženskih i porodičnih međuodnosa, kao i ratnog naslijeđa još mračnijih devedesetih.
- Emina Kovačević-Podgorčević:
OVAJ MALI ŽIVOT
Režija: Emina Kovačević-Podgorčević
Produkcija: Narodno pozorište u Mostaru i Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru, Bosna i Hercegovina
Datum premijere: 17. maj 2024.
„Život je cirkus“ – fraza je koja možda najbolje opisuje scensku metaforu na koju se oslanja predstava „Ovaj mali život“, nastala po tekstu mlade mostarske dramatičarke Emine Kovačević-Podgorčević. To je i njena prva profesionalna režija, realizirana u koprodukciji Narodnog pozorišta i Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru. U centru predstave, i metaforički i doslovno, nalazi se lik Mire (sjajna Nikolina Marić), vjerne pozorišne gledateljice suočene s kobnom medicinskom dijagnozom. Unutar metateatarskog režijskog koncepta glumačka ekipa obraća se direktno publici, pripovijedajući joj o životnim nedaćama, ali i o lijepim stvarima u životu ove po mnogo čemu tipične Mostarke. Ostajući sve vrijeme u žanru komedije (predstava je premijerno prikazana na otvaranju prošlogodišnjeg Međunarodnog festivala komedije „Mostarska Liska“), Kovačević-Podgorčević završava priču sretnim krajem, s inspirativnom idejom kako čak i jedan „mali život“ ponekad zaslužuje da bude pretvoren u pozorišnu predstavu.
- Bekim Sejranović:
NIGDJE, NIOTKUDA
Režija: Ivica Buljan
Dramatizacija: Goran Vojnović
Produkcija: Hrvatsko narodno kazalište Ivan pl. Zajca Rijeka i Hrvatsko narodno kazalište Split, Republika Hrvatska
Datum premijere: 15. februar 2025.
Prerano preminuli Bekim Sejranović bio je rođeni pripovjedač, zbog čega je logično da se predstava „Nigdje, niotkuda“, rađena po njegovom istoimenom romanu i u režiji Ivice Buljana, u velikoj mjeri oslanja na pripovijedanje na pozornici. Sejranovićev istoimeni, prvi roman priča je o autorovom djetinjstvu u predratnom Brčkom, odrastanju u Rijeci i izbjeglištvu u Oslu, gdje se poslije i nastanio, da bi u jednom momentu završio na otoku S, na krajnjem sjeveru Norveške. U dramatizaciji slovenačkog pisca Gorana Vojnovića, to ostrvo je nulta tačka s koje se pripovijeda Bekimova priča, za vrijeme duge polarne noći tokom koje se pisac prisjeća različitih epizoda iz svog života. Decentraliziranu asocijativnu strukturu romana Vojnović je dramatizirao u linearniju trodijelnu, dajući predstavi zaokruženost i dramsku gradaciju. U prvom dijelu predstave glumci i glumice, kao likovi iz romana, prepričavaju publici dijelove njegovog narativa, da bi postepeno primat preuzele dijaloške scene. Nekoliko likova, prije svega nezaboravnog amidžu Aliju, igra i Zoran Prodanović Prlja, pjevač riječke grupe Let 3. Upravo refren njihove pjesme „Niotkuda“ dao je Sejranoviću naslov knjige, a scena u kojoj Prlja pjeva istu uz klavirsku pratnju emotivni je vrhunac predstave.
- Feđa Štukan:
BLANK
Režija i dramatizacija: Kokan Mladenović
Produkcija: Kamerni teatar 55 i Udruženje „Moje pozorište“, Bosna i Hercegovina
Datum premijere: 10. mart 2025.
„Blank“, književni hit sarajevskog glumca Feđe Štukana možda je i najbolji roman o ovisnosti u našoj poslijeratnoj književnosti, prije svega zbog brutalno iskrenog proznog glasa njegovog autora. Iako se u ovom autobiografskom djelu Štukan bavi i brojnim drugim temama, prije svega ratom u Bosni i Hercegovini, u kojem se protiv svoje volje nakratko borio, „Blank“ obiluje i očito fiktivnim dijelovima, zbog čega autor na njegovom početku jasno upozorava: „Ovo je izmišljena priča. Svaka sličnost sa stvarnim likovima i događajima je slučajna!“ Postavka „Blanka“ u sarajevskom Kamernom teatru 55, u dramatizaciji i režiji Kokana Mladenovića, bombastičan je i ponešto senzacionalistički „koncert s dramskim elementima“, koji se ipak odlikuje ujednačenom glumačkom igrom jakog ansambla i muzikom uživo. Sam Štukan je pri tome sve vrijeme prisutan na sceni, bilo kao glumac, muzičar ili pripovjedač fragmenata vlastite knjige i fascinantne životne priče.
Dario Bevanda, selektor
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: info@zenicablog.com
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
