Oko 300 ljudi u BiH čeka na neki organ

Cilj je da se na osnovu uočenih izazova u oblasti transplantacija i donorstva, u Bosni i Hercegovini poduzmu koraci na kreiranju strategije podizanja javne svijesti o donorstvu, ali i educiraju ljekari i osoblje koje je angažovano na transplantacijama.

Na osnovu potpisanog memoranduma o saradnji, Donorska mreža u Bosni i Hercegovini i Federalno ministarstvo zdravstva zajedno s partnerima iz Republike Turkiye – Turskom transplant fondacijom i Međunarodnom mrežom za transplantacije, Bezmialem Vakif Univezitetom, Univerzitetom zdravstvenih nauka – Centrom za izučavanje zdravstvenih nauka Balkana, Medicinskim fakultetom Univerziteta Gazi, Udruženjem transplant koordinatora, Udruženjem turskih intenzivista i Zdravstvenim diplomatskim društvom, uz finansijsku podršku turske Agencije za saradnju i koordinaciju (TIKA) organizuju Početni događaj dvogodišnjeg Projekta tehničke podrške jačanju transplantacija i doniranja organa u BiH.

Od uspona do padova

Početni događaj projekta Tehničke podrške jačanju transplantacija i donorstva, predstavlja sastanak svih partnera i aktera te prezentaciju situacije u BiH i Turkiye, u pogledu transplantacija i donorstva.

Prof. dr. Halima Resić, predsjednica Donorske mreže BiH, kazala je kako je jučer održan početni dio projekta, a danas se održava konferencija.

”Ovaj projekt ima za cilj implementanciju i edukaciju kadrova u Federaciji BiH, da podigne stepen transplantacije i donorstva. Ono što je bitno jeste da je naš partner projekta Federalno ministarstvo zdravstva jer jučerašnjim prezentacijama turskih kolega smo vidjeli da nevladine organizacije uz podršku institucija postižu najbolje rezultate jer je Turska jedna od vodećih zemalja po broju transplantacija, a mi smo nažalost na dnu evropskih zemalja po broju kadaveričnih transplantacija“, kazala je Resić.

Marina Bera, pomoćnica u Federalnom ministarstvu zdravstva, kazala je kako je već niz godina u fokusu rada ministarstva upravo transplantancijski program.

U kontekstu toga ovo ministarstvo, pored legislative koja je u potpunosti zaokružena i usklađena s direktivama Evropske unije (EU) učestvuje ili samostalno provodi i ostale aktivnosti vezane za transplantacijsku medicinu.

”U proteklom periodu imali smo različite faze. Od uspona, odnosno povećanja broja transplantacija, kao što je to bio slučaj na primjer kada smo imali potpisan ugovor sa Republikom Hrvatskom i provodili zajedno s Republikom Hrvatskom jedan transplantacijski projekat. S druge strane, dođu periodi kada dođe do određenog zatišja, odnosno do pada broja, u prvom redu sada govorim, kadaveričnih transplantacija“, kazala je Bera.

Dodala je kako je takav slučaj bio u vrijeme pandemije koronavirusa koja se odrazila na transplantacije ne samo u BiH nego i šire.

Istakla je kako su u međuvremenu radili i rade na verifikaciji zdravstvenih ustanova koje mogu provoditi određene transplantacijske programe u skladu sa zakonom.

”Mi zaista imamo potencijal i za kadaveričnu transplantaciju kako organa tako i tkiva, i stanica, a s druge strane imamo potencijal i za transplantaciju sa živih donora“, naglasila je Bera.

Navela je i kako se u prošloj godini transplantacijski program, što se tiče kadaverične transplantacije, ne mogu pohvaliti, a što se tiče transplantacije sa živih donora bilo je osam transplantacija bubrega. Urađeno je i 40 autolognih transplantacija koštane srži i još nekoliko alogenih transplantacija.

”Nažalost program kadaverične transplantacije ne ovisi samo o nama nego o mnogo sudionika, odnosno o svima nama i to mora biti jedan društveni program u kojem ćemo svi zajednički učestvovati u promoviranju doniranja organa“, kazala je Bera i ukazala na značaj edukacije.

300 ljudi čeka neki organ

Aldina Softić, potpredsjednica Udruženja dijaliziranih i transplantiranih pacijenata FBiH i ujedno transplantirani pacijent, kazala je kako na transplantaciju jetre nije morala ići u drugu državu i skupljati novac nego je transplantaciju obavila u svom gradu.

Ukazala je na to kako stalna edukacija ljudi, razgovor s ljudima o značaju doniranja organa i ovakve konferencije su podstrek da se javnosti objasni koliko je doniranje organa značajno za one koji čekaju transplantaciju.

”Trenutno je 300 ljudi koji čekaju neki organ. Mnogo ljudi nažalost neće doživjeti taj najvažniji poziv iz bolnice, neće doživjeti da bude transplantiran. Stoga mislim da bi svako od nas na neki način trebao razmisliti o ovoj temi”, kazala je Softić.

Dodala je kako se mora razmišljati o načinima na koji se može pomoći ljudima koji čekaju organ.

”Nijedna vjera ne sprečava doniranje organa. Doniranje organa je najhumaniji (čin, op.a.) i najbolja stvar koju možete uraditi na ovom svijetu. Ostaviti trag iza sebe, ja sam primjer”, kazala je Softić.

Eyup Kahveci, predsjednik Fondacije za transplantaciju organa u Turkiye, kazao je kako je riječ o projektu jačanja pružanja usluga doniranja i transplantacije organa u BiH. U okviru projekta namjeravaju govoriti o edukaciji medicinskog osoblja, ali i javnosti.

”Potrebna je tehnička podrška za osnaživanje sistema doniranja i transplantacije organa u Bosni i Hercegovini”, kazao je Kahveci.

Govoreći o edukaciji javnosti kazao je kako će biti napravljena strategija komunikacije te će biti održane aktivnosti u tom pogledu.

Istakao je kako će tokom konferencije surađivati sa stručnjacima u svojim oblastima s kojima će razmijeniti značajna iskustva.

Autor: Anadolija