Osvrt na Inicijativu Grada za pokretanje procedure za proglašenje Parka prirode Babina -Tvrtkovac

BiH se obavezala da će zaštiti najmanje 17% svoje teritorije do 2020. godine (Sporazum 2002. god. Aichi Target CBD konvencije (Convention on Biological Diversity) ). Trenutno je pod određenim kategorijama zaštite u BiH zaštićeno svega 2,6% teritorije , odnosno 1,5% teritorije FBiH i ZDK. Grad Zenica još nema ovakav vid zaštićenog područja. Općina Kakanj je pripremila elaborat i prijedlog za proglašenje još dva zaštićena područja u Zaštićeni pejzaž i to: močvarno područje Haljinići i široki šumski i kulturni kompleks Trstionica-Kraljeva Sutjeska, a dio je već proglašen zajedno sa općinom Zavidovići (Tajan) .

Na gradskom vijeću Prostorni plan (PP) grada Zenice je usvojen 28.12.2017. godine, a saglasnost na isti je dobijena od kantonalne skupštine ZDK dana 27.08.2019.godine. U poglavlju 14 PP data je karta predloženog zaštićenog područja, a u tačci 2.13.1 (str 177-180) dati su realni prijedlozi sa više varijanti područja prirodne vrijednosti . Osnovni razlog ovako slabe prezentacije u PP je nedostatak stručne dokumentacije (Studija) vezane za ovu oblast i preporuka istih.

Obzirom da su se prijedlozi i preporuke iz PP usvojene na gradskom vijeću i kantonalnoj skupštini, nejasno je zašto se u protekle tri godine po ovom pitanju ništa nije uradilo. Tu prvenstveno mislim na gradsku upravu a ne amnestiram ni odgovornost odgovornog ministarstva u ZDK. U PP na 177. strani doslovno piše: „Kako bi se stekli uslovi za proglašenje određenih područja zaštićenim, neophodno je od strane Grada Zenice, a na osnovu pretpostavljenih granica područja i lokacija prirodnh vrijednosti predloženih ovim PP, formirati Stručni tim koji će utvrditi detaljan opis područja koja se zaštićuju, naziv i kategoriju zaštićene prirodne vrijednosti, ocjenu stanja prirodne vrijednosti, komponente prirode koja se želi zaštiti, kao i precizne granice prirodnog obuhvata , i dalje postupati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode.“ Isto je navedeno i na 274 stranici PP.

Akcioni plan zeleni grad za Zenicu je na gradskom vijeću usvojen 27.12.2019. godine sa aktivnostima i preciznim planom i za ovu problematiku. Tako je u tabeli 10 (53 strana) navedeno da je Grad Zenica nosioc aktivnosti i odgovornosti za: Određivanje novih zaštićenih područja i razvoj održivih rekreativnih područja sa potencijalnim pristupom žičarom. Zatim je na 104 strani planirano da se od 0-9 mjeseci urade studije o zemljištu i biološkoj raznolikosti za zaštićena područja. Znači ove studije su trebale biti gotove krajem septembra 2020. godine, a još nisu ni počete da se rade, niti ima kakvih naznaka o radu istih. Na strani 105 je za aktivnosti izrade studije izvodljivosti , identifikaciji zaštićenih područja i i izradu plana upravljanja planirano 146 224 eura ( 285 137 KM ). I da ne bude zabune, na strani 12 je navedeno da su u obzir uzete samo mjere u nadležnosti Grada.

Aktom od FMOiT (prilog Inicijativi) jasno je rečeno da je proglašenje zaštićenog područja u nadležnosti ZDK, a proglašava se posebnim zakonom na osnovu Stručnog obrazloženja (Studije i Stručna komisija). Ovo ministarstvo podržava pozitivna nastojanja Grada i predlaže Gradu da aplicira na javne pozive Fonda za zaštitu okoliša F BiH kako bi osigurali potrebna finansijska sredstva u svrhu proglašenja planiranog područja zaštićenim. Slčne javne pozive objavljuje i ZDK. Dakle, prostora ima dovoljno za obezbjeđenje neophodnih sredstava.

Istina je i da po Zakonu o zaštiti prirode iz 2013. godine aktivnosti u ovom slučaju treba da vrši kantonalno ministarstvo za poslove okoliša i kantonalni zavod za zaštitu prirode a da kantonalna skupština u konačnici treba da usvoji Zakon o datom zaštićenom području kojim bi sve bilo regulisano. Ovaj kantonalni zavod nikad nije ni osnovan ni poslije 8 godina od usvajanja ovog zakona. Nama nije poznato da je ovo ministarstvo bilo šta uradilo po ovom pitanju .

Za problematiku vezanu za proglašenje parka prirode Babina-Tvrtkovac treba napomenuti još i Odluku o zaštiti izvorišta Babine rijeke iz 2003. godine sa svoje tri vodozaštitne zone i to: 1. prva je vodozahvat u Kasapovićima, 2. druga je zona ograničene zaštite i obuhvata 300 m lijevo i desno od vodozahvata do izvora Babine i Selačke rijeke , zatim potoka Bistrovac od izvora do ušča u Babinu rijeku i 700 m nizvodno od vodozahvata, i 3. treća zona je zona slabe zaštite i obuhvata najveći teritorij i to: od vrhova Vis, Obješenjak, Kraljevine, Bobovac, Karino brdo, Tvrtkovac, Lastavica , Markov kamen do Borova i Kicelja. Dakle ova treća zona je po površini mnogo veća od planiranog Parka prirode Babina – Tvrtkovac (5225 ha).

Ova Odluka je derogirana mišljenjem Federalnog ministarstva poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva broj: 09-26-208/05 od 26.07.2005. godine, gdje se traži dopuna ove Odluke o zaštiti izvorišta na način da ista bude u skladu sa čl. 38., 40 i 41 Zakona o šumama, a šuma i šumsko zemljište bi bili zaštićeni, sa posebnim režimom gospodarenja u svrhu zaštite izvorišta. Kojeg zakona, nije navedeno, vjerovatno Federalnog koji nije na snazi.

Na pitanje g-dina Fejzić Edhema u skupštini kantona, ŠPD ZDK je aktom br. 03-889-1/17 od 23.3.2017. godine o zaštitnoj zoni sliva Babine rijeke odgovorio, da prema njima dostupnim informacijama, a koje su ažurirane 2016. godine , izvorište Babine rijeke nije zaštićeno područje odnosno vodozaštitna zona!!!

I na kraju, kantonalni vodni inspektor je aktom br. 18-25-1109/17 od 9.2.2017. kaže da je sliv Babine rijeke proglašen zaštitnom zonom, ali da bi navedeni prostor bio isključen od planskih i redovnih sječa, nužno je da se za sliv Babine rijeke, na prijedlog Grada Zenice ili operatera vodovodnog sistema (JP ViK) donese Odluka o proglašenju šuma sa posebnom namjenom i posebnim režimom gospodarenja, a u cilju i svrhu zaštite izvorišta.

Naš prijedlog je da se vodozahvat Kasapovići izmjesti iza škole u Babinu u pravcu Sebuja a osnovni put Zenica-Kula-Arnauti-Kakanj bi bio slobodan i bez zona za izgradnju i nezaustavljivi razvoj a vodozaštitne zone za novi pravac vodozahvata ponovo uraditi i shodno tome uskladiti novu Odluku.

Nakon gore svega iznešenog , a da ne bi ova Inicijativa bila mrtvo slovo na papiru predlažemo slijedeće:

1. Na sjednicu vijeća pozvati predstavnike nadležnog ministarstva.

2. Sporazum Grada i nadležnog ministarstva o finasiranju potrebnih stručnih studija.

3. Grad će formirati Stručnu komisiju koja će rukovoditi aktivnostima navedenim u usvojenom prostornom planu.

4. Inicijativa o pokretanju aktivnosti na izmještanju vodozahvata ViKa u Kasapovićima prema Sebujama.

Sa ovim prijedlozima , lahko ćemo uvidjeti ko je za stvarno rješenje Inicijative i pokretanje procedura sa mrtve tačke a ko za slanje zahtjeva (Inicijative) u kanton i zvanično „pranje ruku“ i prebacivanje kompletne odgovornosti na ZDK.