Nakon intervjua gdina Biju Naira, gen.dir. Arcelor Mittala o planovima kompanije vezano za pokretanje projekta nove plinske toplane u Zenici, potrebno je napomenuti neke činjenice.
Nabavka novih plinskih kotlova je prvenstveno rezultat potreba tehnoloških zahtjeva kompanije radi proizvodnje tehnološke pare visokih performansi ( 410o C, 35 bar ) za pokretanje trubo-duvaljki na VP. Nakon izbora varijante grijanja i vezanja potrebe grijanja grada i riješavanja tehnoloških potreba kompanije, odluka je pala o izgradnji nove plinske toplane, gdje bi se koristili viskokopečni ( BFG ) i koksni ( COG ) plin. Prema Studiji utjecaja na okolinu bilans potreba je 80.000 Nm3 VP plina i 7.000 Nm3 koksnog plina. Zemni plin bi se koristio isključivo kao nadopuna pri ekstremno niskim vanjskim temperaturama. Radi pojašnjenja par riječi o ova dva tehnološka plina.
VISOKOPEČNI PLIN nastaje kao nus-produkt u proizvodnji sirovog gvožđa u VP, plin je bez boje, mirisa i okusa, zapaljiv i gori plavičastim plamenom. Sadrži : ugljen monoksid ( CO ) 28 do 31 %, ugljen dioksid ( CO2 ) 8 do 12 %, azot ( N2 ) 52 do 60 %, vodonik ( H2 ) 0,5 do 4 %, metan 0,5 do 3 % i kisik ( O2 ) 0,2 do 0,4 %. Lakši je od zraka zbog visokog procenta ugljen-monoksida i spada u visoko otrovne plinove. Max. dozv. koncentracija u radnoj atmosferi iznosi 58 mg/m3 ili 50 PPM. Donja kalorična moč je 3,5 do5,04 MJ/Nm3 .
KOKSNI PLIN nastaje u procesu suhe destilacije kvalitetnog ugljena u koksnoj bateriji. Bez boje je, neugodnog mirisa i okusa, vrlo toksičan, zapaljiv i eksplozivan. Sadrži : CO do 5 %, CO2 do 3 %, N2 do 3 %, H2 do 60 %, metan CH4 do 26 % i O2 do 0,6 %. Svi njegovi sastojci su vrlo otrovni kao ugljen monoksid, ugljen vodonik, sumpor vodonik, amonijak, naftalin i benzol sa svojim jedinjenjima. Donja kalorična moč je 17,6 MJ/Nm3 .
Nakon nekoliko ponovljenih izjava menadžmenta Mittala u kojima se u prvi plan postavlja postrojenje Koksare kao ključno i uslov rada i Mittala i nove plinske toplane, da napomenemo neke činjenice.
Postrojenju Koksare je istekao tehnički vijek trajanja. Ovo postojenje se ne može “popravljati” već se jedino može kompletno sve srušiti i ozidati nova koksna baterija. Ta investicija bi iznosila nekoliko stotina miliona dolara i to je ono što se ne uklapa u poslovne planove Mittala. Poslije konačne realizacije davno predviđenih ekoloških projekata ( hibridni filteri na Aglomeraciji, otprašivanje na BOF čeličani i sada nova toplana ), najviše neispunjenih obaveza iz prethodne i nove Okolinske dozvole se odnosi na Koksaru., da napomenemo neke :
– uspostavljanje kontinuiranog automatskog monitoringa na dimnjacima,
– mjerenje emisija PAH ( BaP ) u ambijentalnom zraku oko koksare, kao i mjerenje teških metala u PM 10 i VOC ( benzen ) u periodu od min. 12 mjeseci,
– studija nultog stanja uticaja emisija oko koksare,
– projekat odsumporavanja koksnog plina ( i to na ulazu a ne na dimnjacima nove toplane ),
Difuzne emisije na koksari se ne mogu ni procijeniti ni izmjeriti. Pošto AMZ neće izgraditi ni sistem automatske regulacije pritiska na koksnim baterijama, očito je da je uz navedene neispunjene obaveze rad kompletnog postrojenja krajnje upitan. Insistiranje da je postrojenje koksare sada glavni uslov rada i nove plinske toplane je pokušaj da se zadrži status quo što se tiče realizacije ekoloških projekata i obaveza iz Okolinske dozvole, imajući pri tom izgovor da neće ili ne mogu ulagati u postrojenje kojem je istekao vijek trajanja. Pri tom im tako očajnički treba i koksni plin ( ispod 10 % u volumenskom bilansu) za rad toplane. Izjava direktora Mittala da bi bez koksnog plina grijanje bilo skuplje svake godine nekoliko miliona KM je da slobodno kažem, ucjenjivačka jer nije toliko veliko učešće koksnog plina u ukupnom energetskom bilansu.
Kada se vodila Javna rasprava o Studiji uticaja na okolinu za novu toplanu, jedna od primjedbi je bila zašto se ne koriste i ostali raspoloživi izvori toplinske energije. To bi smanjilo potrošnju osnovnih energenata pa bi sigurno i otpala potreba korištenja koksnog plina koji je vrlo problematičan za ovu namjenu, uz činjenicu da je vrlo blizu rok zatvaranja koksare zbog isteklog tehničkog vijekapostrojenja. Uz to bi se otvorila mogučnost i smanjenja cijene toplinske energije, koja je realno visoka obzirom da su energenti nus-produkt tehnološkog procesa. Pri ovome se prvenstveno mislilo na korištenje kotlova utilizatora na čeličani, jer se velika količina vodene pare doslovno baca u atmosferu. Radi se o cca 100 t pare svakog sata, što bi uz korištenje izmjenjivača toplote omogučilo dobijanje cca 40 tona ugrijane vode, koja bi enormno smanjila potrebe za energijom u novoj toplani. Izgovori su bili razni od toga da to nije istina, da je to periodično svakih 45 min., da su problemi tehničke prirode itd. Krunski odgovor na date prijedloge je bio da se primjedbe ne odnose na predmetni projekat i studiju uticaja na okoliš, tj. nisu uvažene jer se radi o postrojenju u sastavu drugog operatora i nisu predmet studije. Točka i slovima. Očito je da Mittal nije bio raspoložen da traži i iskoristi unutarnje rezerve jer bi se onda moglo pričati i o smanjenju cijene grijanja, što njima nikako ne odgovara. Ovakav stav je imalo i JP “Grijanje” i zanimljivo je i ponovno interesovanje Federalnog Ministarstva za okoliš o ovoj mogučnosti. Ne bi bilo iznenađenje, da nakon realizacije projekta nove toplane odjednom preko noći ne iskrsne realizovana ova “tehnološka inovacija”, što bi Mittalu donijelo ekstra profit bez velikih dodatnih ulaganja.
Ne treba zaboraviti ni činjenicu da je novi gasni kotao na koksari od 20 T/h, pritiska 10 bara , snage 16,4 MW proglašen kučnim ložištem, tj. malim kotlom. Za ovaj kotao koji spada u srednja postrojenja su propisane GVE za SO2 i NOx ako je gorivo kao što jest – koksni plin. Spaljivanjem kosnog plina se ne mogu zadovoljiti GVE za SO2 i NOx i očito je da je i ovdje preskočen zakon i propisi jer se radi mimo tehničkih normi i standarda.
Sve u svemu, postrojenje koksare će vrlo brzo morati da se zatvori zbog isteka vijeka trajanja i naturanje njegove “nezamjenjivosti” i u sistemu Mittala i u novoj toplani će brzo postati smetnja i problem normalnom funkcionisanju. Zato je i razumljiva ova ofanziva Mittala i branjenja pozicije i budućnosti stare koksare, jer su joj odbrojani dani zbog puno razloga.
Zlatan Alibegović, Eko Forum Zenica
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
