Bosna i Hercegovina konačno pravi značajnije iskorake ka tome da i njeni građani pod prihvatljivim uslovima mogu proizvoditi struju iz obnovljivih izvora energije (OIE). To je jedan od uslova za članstvo u Evropskoj uniji.
Unija je tražila liberalizaciju tržišta električne energije koja je i započela prije nekoliko godina. U početku je značila da i privatne kompanije budu na ovom tržištu, a ne isključivo javne elektroprivrede.
Za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije u Federaciji Bosne i Hercegovine postoji naknada koju građani plaćaju uz račun za potrošenu struju. Novac osiguran ovom naknadom usmjeravan je pojedinim privatnim firmama koje se bave proizvodnjom struje iz obnovljivih izvora energije.
Pojedine organizacije za zaštitu okoliša kritikovale su ovakav podsticaj, jer njime nisu bili obuhvaćeni i građani kako bi se i u domaćinstvima proizvodila struja iz obnovljivih izvora energije. Prema njihovim navodima, podsticaje su dobijali uglavnom oni koji su bliski vlasti.
Energetska zajednica je tražila da liberalizacija bude potpuna, tj. da i građani mogu proizvoditi električnu energiju iz obnovljivih izvora energije. To se prije svega odnosi na proizvodnju iz sunčeve energije. Osim toga, tražilo se da tu struju mogu prodavati.
Nakon dugog otpora u institucijama, konačno su napravljeni i koraci ka tome da se znatno olakša domaćinstvima i svim privrednim subjektima da proizvode struju.
Federacija Bosne i Hercegovine
U FBiH je nedavno usvojen Zakon o obnovljivim izvorima energije i efikasne kogeneracije. Entitetski ministar za energiju, rudarstvo i industriju Nermin Džindić je izjavio da je to, kako je naveo, moderan i evropski zakon.
Istakao je da je ovo doprinos očuvanju i osnaživanju proizvodnje električne energije, tj. da je ovo doprinos, kako je naveo, održanju energetskog suvereniteta. Za Klix.ba je obrazložio šta će ovaj zakon značiti za građane.
“Novim zakonom o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije bit će omogućeno potrošačima da sami proizvedu dio električne energije za vlastite potrebe, umjesto da je kupuju od snabdjevača”, ukazao je Džindić.
Na tržištu će biti dva nova učesnika – prosumeri i zajednica obnovljive energije.
“Uspostavljaju se nove kategorije učesnika na tržištu. To su prosumeri kod kojih se primjenom šema snabdijevanja neto obračuna i neto mjerenja omogućava predaja viškova struje u mrežu te njihovo povlačenje kada vlastita proizvodnja nije dovoljna. Uspostavlja se i zajednica obnovljive energije kojom će biti omogućeno građanima da se ujedine te zajednički grade postrojenja za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije”, naglasio je.
Prema njegovim riječima, cilj je sniziti troškove za proizvodnju iz obnovljivih izvora energije te olakšati razvojne projekte u potpuno liberaliziranom tržištu električne energije. Objasnio je kako bi se to trebalo postići.
“Opredijelili smo se za podsticanje putem Feed In tarife za mala postrojenja (FIT aukcija) i Feed In premije za velika postrojenja (FIP aukcija). Oba postupka dodjele podsticaja provode se putem konkurentnog javnog postupka aukcija, kojeg provodi Operator za OIE i efikasnu kogeneraciju. U cilju brže provodivosti cijeli proces pripreme izgradnje pojednostavljen je na način da za postrojenja snage do jedan megavat više neće biti potrebna energetska dozvola”, istakao je Džindić.
Najavio je da će građani već do kraja ove godine moći koristiti prava koja se odnose na proizvodnju struje. Poslije usvajanja nacrta, slijedi javna rasprava na osnovu koje se utvrđuje konačni prijedlog zakona. Prijedlog zakona mora prihvatiti parlament da bi stupio na snagu. Resorni ministar je ponovio da je ovo korak ka EU.
“Jedan od osnovnih ciljeva je i da ovim zakonom ispunjavamo zadaću da ćemo Bosnu i Hercegovinu postepeno integrirati u evropska energetska tržišta zasnovana na ugovoru o uspostavi Energetske zajednice. Ispunjavamo i obavezu da kreiramo stabilan i jedinstven regulatorni okvir tržišni prostor kojim se osigurava pouzdano snabdijevanje energijom i energentima te privući investicije”, konstatirao je Džindić.
Nakon što spomenuti zakon stupi na snagu, trebali bi biti poznati novi uslovi za pravljenje solarnih elektrana u domaćinstvima i firmama u FBiH.
Republika Srpska je prije FBiH radila na unapređenju uslova da i građani budu učesnik na tržištu električne energije. Odlučeno je da se daju i subvencije za gradnju solarnih elektrana u domaćinstvima.
Republika Srpska
Subvencija Elektroprivrede RS (EP RS) je namijenjena za 50.000 domaćinstava i 500 kompanija, tj. 500 miliona KM. Mjesečna rata za otplatu solarne elektrane bit će obračunata na osnovu prosjeka utroška struje na godišnjem nivou te snižena za 10 posto. Razlog za sniženje jeste što drugi troškovi, istaknuti na dosadašnjim računima, neće biti obuhvaćeni obračunom. Snaga instaliranih panela iznosit će 250 megavati.
Na web stranici Regulatorne komisije za energetiku RS (RERS) istaknuti su uslovi za postavljanje solarnih panela u domaćinstvima i firmama. Najavljeno je da će entitetska elektroprivreda prijave za subvencije računarski bodovati te da će cilj biti da subvencije dobiju građani koji imaju najniža primanja po članu.
Poziv za konkurisanje za dobijanje ove subvencije trebao bi biti uskoro raspisan.
Koristi solarnih elektrana
Solarnim i vjetroelektranama se znatno doprinosi zaštiti okoliša, ali se ostvaruju i finansijski benefiti. Ekonomista Damir Miljević, koji je i član Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET, je za naš portal govorio o finansijskim benefitima solarnih elektrana za domaćinstva i firme.
Investicija u solarnu elektranu domaćinstvu se isplati u prosjeku za osam do deset godina.
“Cijene struje za građane u oba entiteta su debelo subvencionirane. Isplativost solarnih panela u domaćinstvima zavisi od toga gdje ste i kakvi su uslovi inflacije. Investicija će vraća između osam do deset godina”, rekao je.
Sve je više solarnih elektrana u kompanijama, a njima se investicija u ovom postrojenje isplati u prosjeku za pet do sedam godina.
“Kompanije u posljednjih sedam-osam mjeseci vrlo intenzivno prave solarne elektrane koje koriste za vlastite potrebe, za proizvodne pogone. Na to su motivirani prije svega poskupljenjem električne energije, koje se desilo prošle godine. Imaju pozitivna iskustva, jer uz sadašnju cijenu struje, investicija u solarnu elektranu bit će im isplaćena za pet do sedam godina. Solarne elektrane su za preduzeća i više nego finansijski opravdane”, ponovio je Miljević.
Napomenuo je da je potreba za proizvodnjom struje iz obnovljivih izvora energije u domaćinstvima i kompanijama utoliko veća i zbog neizvjesnosti u energetskom sistemu, čiju okosnicu čine fosilna goriva.
Zelena agenda EU za Zapadni Balkan
EU ima Zelenu agendu za Zapadni Balkan, čija je osnova tranzicija ka obnovljivim izvorima energije. Pet osnovnih oblasti ove agende su dekarbonizacija, kružna ekonomija, borba protiv zagađenja zraka, vode i tla, održiva ruralna područja te zaštita biodiverziteta i obnavljanje ekosistema.
Evropska komisija je ranije ove godine odobrila čak 3,2 milijarde eura za ostvarivanje ovih ciljeva. Na državama Zapadnog Balkana je da projektima konkurišu za dobijanje ovog novca.
I pojedine komercijalne banke daju kredite za poboljšanje energetske učinkovitosti građevina.
Autor: klix.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
