Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH o uvozu putničkih motornih vozila u našu zemlju je za prva tri mjeseca 2015. godine uvezeno ukupno 15.487 putničkih motornih vozila što je za 1.893 vozila više u odnosu na isti period prošle 2014. godine kada je ukupno uvezeno u BiH 13.594 vozila.
Ratko Kovačević, portparol UIO BiH podsjetio je da je do značajnog povećanja uvoza vozila u BiH bilo i 2013. godine kada je u potpunosti ukinuta carina na uvoz vozila iz EU i ograničenje uvoza vozila u BiH starijih od sedam godina.
“Zato su se uvozila starija i jeftinija vozila.Više od 90 % odnosi se na polovna putnička motorna vozila, dok se manji dio odnosi na nova vozila. Vrijednost vozila uvezenih u prva tri mjeseca 2015. godine iznosi 127 miliona KM, a u istom periodu prošle godine 113 milion KM”, rekao je za BUKU Kovačević.
Kada je u pitanju marka automobila koji se uvoze u BiH najviše ima Volkswagen-ovih vozila, pa nakon toga uvoze se automobili Opel-a, Reno-a, Citroen-a i Ford-a.
Među vozilima koja su se uvezla u BiH u prva tri mjeseca 2015. godine najskuplja vozila su:
1. Bentley Continental GT V8S, čija vrijednost je bila 310.797 KM, a uvozne dažbine plaćene na uvoz ovog vozila su iznosile 52.871 KM
2. Mercedes Benz S63 AMG Coupe, čija vrijednost je bila 293.704 KM, a uvozne dažbine plaćene na uvoz ovog vozila su iznosile 49.955 KM
3. Bentley Continental, čija vrijednost je bila 246.720 KM, a uvozne dažbine plaćene na uvoz ovog vozila su iznosile 41.963 KM
4. Mercedes Benz S500 AMG Coupe, čija vrijednost je bila 217.586 KM, a uvozne dažbine plaćene na uvoz ovog vozila su iznosile 36.997 KM
5. Mercedes Benz S63, čija vrijednost je bila 205.655 KM, a uvozne dažbine plaćene na uvoz ovog vozila su iznosile 34.980 KM
Uvozne dažbine
Kovačević kaže da su ukupno obračunate i plaćene dažbine prilikom uvoza putničkih motornih vozila u BiH u prva tri mjeseca 2015. godine iznosile 22,4 miliona KM.
“Od početka 2013. godine na uvoz polovnih putničkih motornih vozila iz EU ne plaća se carina, već samo PDV u iznosu od 17 %, ukoliko uvoznik dokaže da se radi o vozilu koje ima porijeklo iz neke od zemalja članica EU. Porijeklo se dokazuje izjavom na fakturi ili obrascem EUR 1. U skladu sa trgovinskim dijelom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU carina se na polovna putnička motorna vozila porijeklom iz EU postepeno ukidala u periodu od 2008. do 2013. godine, dok je za nova vozila porijeklom iz EU carina ukinuta već na početku 2009. godine”, objašnjava Kovačević.
Procedura uvoza
Kovačević je napomenuo da se od 1. januara 2011. godine u Bosnu i Hercegovinu mogu uvoziti cestovna motorna i priključna vozila starija od sedam godina, koja zadovoljavaju najniže tehničke zahtjeve za novoproizvedena i korištena vozila u procesima homologacije tipa vozila i homologacije pojedinačnog vozila.
“Ovo je definisano Odlukom o izmjeni i dopuni odluke o ograničenju uvoza putničkih automobila, teretnih vozila i automobilskih guma, koju je 28. decembra 2010. godine donio Savjet ministara BiH. Uprava za indirektno oporezivanje je započela sa primjenom pomenute Odluke 1. januara 2011. godine, a to konkretno znači da se u carinskoj proceduri uvoza cestovnih motornih i priključnih vozila, prilikom podnošenja carinske deklaracije za carinjenje, zahtijeva i odgovarajuća isprava o ispunjenosti uslova homologacije vozila, koju izdaju ovlašteni tehnički servisi u BiH”, objasnio je Ratko Kovačević.
Ističe da bez pomenute odgovarajuće isprave, koju izdaje ovlašteno tijelo za homologaciju, ne može se obaviti carinska procedura uvoza vozila u BiH.
“Procedura uvoza: kada se vozilo uvozi u carinsko područje BiH ono se prijavi na graničnom prelazu, tu se dobije provozna carinska prijava na rok od 10 dana, u pomenutom roku uvoznik mora izvršiti homologaciju vozila i nakon toga doći u carinsku ispostavu u unutrašnjosti BiH gdje se vrši carinjenje vozila”, kaže Kovačević.
Satovi
Kada su u pitanju satovi Ratko Kovačević kaže da je u tri mjeseca 2015. godine u BiH uvezeno proizvoda iza tarifnih brojeva Carinske tarife BiH 9101 i 9102 (ručni, džepni i drugi lični satovi…), u vrijednosti od 1.526.678 KM.
“Među ovim satovima nalazi se i 55 satova čija je pojedinačna vrijednost prilikom uvoza u BiH bila veća od 1.000 KM. Ukupno naplaćene uvozne dažbine iznosile su 427.571 KM”, kaže Kovačević.
Zlato
Kad je u pitanju uvoz draguljarskih predmeta i predmeta zlatarstva, te predmeta od plemenitih metala, u prva tri mjeseca 2015. godine je ukupno uvezeno u vrijednosti od 1.325.844 KM.
“Ukupno naplaćene uvozne dažbine su iznosile 213.101 KM”, ističe Kovačević i dodaje da se ova roba najviše uvozila iz Austrije, Slovenije, Italije i Njemačke.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
