Iako konačna odluka o tome hoće li se država i vlast, barem privremeno, odreći (dijela) akciza i/ili smanjiti PDV i time omogućiti građanima da kupuju gorivo ispod psihološke granice od 3 KM (za koji dan možda i 4 KM), bitno je pojasniti stvari o kojima većina “komentatora” na društvenim mrežama ne zna apsolutno ništa ili zna vrlo malo. Iako je priča o ovome bila aktuelna još prije dvije godine, kada su poskupljenja bila uzrokovana posve drugim okolnostima, priča je, nažalost, aktuelna i dan-danas.
Ponukan sa nekoliko statusa dragih pametnih ljudi, ali više iznerviran svakodnevnim lupanjem ljudi koji ne razumiju materiju, sjetio sam se riječi mog dragog bivšeg urednika u listu u kojem sam radio…koji je u toj novini izdejstvovao ukidanje objave cijena nafte na tržištu, jer dezinformišemo javnost..pa je to potanko pojasnio tada… …uzeo sam sebi koji minut vremena odmora i pronašao ono što prosječan korisnik interneta može kao i ja……
NULTO – Da ovo ne bi ispalo kao da branim pumpadžije…smatram da gorivo može biti jeftinije, treba biti jeftinije, ali ono čime mediji godinama zasipaju priglupi (u prosjeku) puk je sramotno… Ono što treba znati, kad sljedeći put napišete “da su plaće kod nas najniže” jeste treba biti precizan – cijena barela nafte na bušotini u Sjevernom moru je 159,98 litara SIROVE nafte.
Dalje, da kad kupuješ naftu u rafineriji, prisjetite se da onog od koga kupujete sirovu naftu apsolutno ne interesira odakle ste i kakva vam je ekonomska situacija u državi. Također, to nema utjecaja ni na preradu i transport nafte, tek bi se moglo govoriti o tome da cijenu marže distributera nafte može da korigira trošak prodaje koji nije isti u Zenici i npr. Minhenu. Ups, pa samo u nas još imamo ljude koji toče gorivo za vas…. svugdje su i ti troškovi manji, jer nema točilaca goriva…
No, idemo redom…
PRVO – sirova nafta je crna, gusta materija najsličnija katranu, koja se u rafineriji raznim tehnološkim postupcima prerađuje u dizel gorivo, lož ulje, benzin, odnosno naftne derivate. Dakle, to nije to.
DRUGO – kad se sirova nafta prebaci do rafinerije, onda se formira rafinerijska cijena, na koju se dodaju akcize od najmanje 70 feninga, potom prijevoz do pumpi, pa marža prodavače benzina (pumpi), a na ukupnu cijenu dodaje i PDV 17 posto i plus 1 fening za ono nešto što su nam zadnje uveli.
TREĆE – kada rafinerija kupi sirovu naftu, obično treba od 45 do 90 dana, da se sirova nafta dopremi do rafinerije, preradi i isporuči gorivo.
ČETVRTO – Cijena na berzi za jedan dan nema značaj, jer se obično za obračun kod kupovine nafte uzima prosjek mjeseca ili čak i duže.
PETO – nijedna rafinerija u Jugoistočnoj Evropi ne koristi konkretno sjevernomorsku Brent naftu, o kojoj se stalno piše. Rafinerije na prostoru bivše Jugoslavije najčešće koriste rusku naftu REBCO (Russian Export Blend Crude Oil), čiju cijenu određuje kotacija Urals.
ŠESTO – budući da cijene nafte utiču na čitav svijet, česte su manipulacije njenom vrijednošću. Svaki poremećaj na globalnom nivou, rat, nemir, odmah utiče na njen iznos. Takođe, poznat je slučaj iz 2014. kada su zapadne zemlje vještački spustile cijenu nafte, želeći da time kazne Rusiju zbog aneksije Krima. Šest godina kasnije, 2020. se radilo o svađi Saudijske Arabije i Rusije. Saudijci su odvrnuli česme, a ruske platforme prate, ali vrlo usporeno tu priču.
SEDMO – nijedna rafinerija u okruženju ne prodaje gorivo po cijeni koštanja plus proizvođačka marža, već se cijena obračunava u odnosu na berzu derivata. Za obračun cijene goriva u južnoj Evropi (uključujući BiH) se koristi Platts European Marketscan, mediteranska berzanska kotacija CIF MED Genova/Lavera. Ova dnevna kotacija se objavljuje u Italiji za svako gorivo, a na nju, pored cijene sirove nafte utiču i kretanja na tržištu derivata.
OSMO – može se desiti da npr. jedna velika rafinerija negdje ode u remont i ne isporučuje gorivo, pa se stvori manjak na evropskom tržištu i cijene porastu, iako cijena nafte pada. Na pomenutu kotaciju svaka rafinerija dodaje svoju premiju, koju možemo posmatrati kao “rafinerijska marža”. U slučaju dizel goriva ona iznosi obično između 5 i 10 feninga po litri, a za robu koja se plasira u izvoz i dosta manje.
DEVETO – treba uzeti u obzir i da je na berzi iskazana težina, količinu trebamo prevesti u litre, po specifičnoj gustini 0,84, odnosno kubni metar (1.000 litara) dizela je težak oko 840 kilograma.
DESETO – najveći udio u cijeni goriva imaju rafinerijska cijena i državna davanja, dok je bruto marža pumpi manje-više konstantna (između 15 i 20 feninga, zavisno od regije i troškova prevoza). Država profitira kada rafinerija podigne cijenu, jer se PDV plaća na rafinerijsku cijenu, ali i na akcize i takse.
JEDANAESTO – samo za Zeničane – poznato vam je da je Gradsko vijeće uvelo dodatnu taksu, koja je doduše, oborena na Ustavnom sudu, ali je važila cijelo vrijeme i ne znam da li se uopće prestala primjenjivati.
I da, smatram da gorivo treba pojeftiniti, ali isto tako kad barel poskupi 30 posto ne može cijena skočiti 30 posto isto što ne može danas pojeftiniti… ali hajd, lakše je pljuvat…. ko god misli da može bolje, nek sebi otvori pumpu, ionako ih kod nas ima najviše po kvadratnom kilometru, na Planeti…
DVANAESTO – treba na sve dodati i još po jedan fening po prodanoj litri za izgradnju terminala
TRINAESTO – 30 feninga su akcize; 45 feninga su putarine. To recimo znači ako je gorivo pri uvozu bilo 0.51 euro (kupovno) na to ide u prosjeku 20-25 kf marža od koje žive prodavači – sve ostalo “OSTAJE DRŽAVI”
ČETRNAESTO – U maržu prodavača goriva na pumpi su uračunate sljedeće stavke –
– svaka pumpa ima šest do deset zaposlenih
– Trošak jednog zaposlenog BRUTO plata sa obavezama je oko 13 do 15.000 KM godišnje puta broj zaposlenih
– Prosječno – to je po prosječnoj pumpi oko 150.000 KM, a prosječna marža je oko 250.000 KM
– 25.000 KM licenci za FERK – svakom distributeru nafte
– 500 do 2.500 KM mjesečno za grijanje
– 800 do 2.500 KM struje za pumpe
– više od 13.000 KM – 44 uzorka prosječno godišnje po 300 KM na analize (ovisi o prometovanoj količini)
– Desetine “sitnih” dadžbina tipa po nekoliko PP aparata i njihovo atestiranje svaka tri mjeseca…
– sanitarne i druge knjižice, odjela za radnike
– naknade, porezi…
Na sve to tek onda ide PDV državi…
PETNAESTO – Odakle dolazi gorivo u BIH:
Petrol Slovenija (Kopar)
Hrvatska : Ina – Ploče, Rijeka, Sisak,
BiH – Ina- Terminal Podlugovi
Hifa Oil Zenica – nema goriva, samo bitumen i mazut
Nafta iz Pančeva (Srbija) ima puno više sumpora…. a pumpe koje gravitiraju tom području toče gorivo iz tog pravca… Baš kao što veći dio RS-a kupuje od NIS-a, naftne industrije Srbije… dok Centralna BIH je naslonjena na ono što dolazi iz Hrvatske i Slovenije.
UMJESTO ZAKLJUČKA – u priloženom Cjenovniku NABAVNIH CIJENA DO VELEPRODAJNOG SKLADIŠTA jasno vam je da je cijena goriva za posljednjih šest dana “otišla u zrak” za 50-60 feninga. Na tu cijenu se onda uračunavaju dodatne obaveze i 17 posto PDV-a… Ipak, činjenica je da domaći distributeri (HIFA OIL kao najveći i ostali manji) čine sve da osiguraju barem kontinuitet nabavki, obzirom da je za sutra, kako nam je rečeno, najavljeno dodatno uvećanje nabavnih cijena za još 15 feninga.
Zaključak, dakle, nije potreban… cijene goriva u BiH ne da neće ići preko 3 KM, nego će ići i preko 4 KM, ako država ne interveniše i to drastično. KAD KAŽEMO DRŽAVA, dakle mislimo na vijeće Ministara i Parlament BIH, jer te odluke ne donose entiteti.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
