Budući da sve više ljudi sada dobija ponude za cijepljenje, postavljaju se i brojna pitanja: Koliko su vakcine efikasne i sigurne, kao i na šta sve treba obratiti pažnju?
Nije prošlo ni osam mjeseci od trenutka prvog odobravanja vakcine protiv koronavirusa, a već je skoro četvrtina ukupne svjetske populacije potpuno vakcinisana. Nikada u istoriji nije bilo veće i brže kampanje vakcinacije od ove protiv COVID-a 19. Proizvođači vakcina stalno su povećavali svoje proizvodne kapacitete, usljed čega su doze cjepiva sada sve više dostupne čak i u zemljama koje su u početku dobijale male količine vakcina (npr. mnoge zemlje u Africi, na Bliskom istoku, u centralnoj i jugoistočnoj Aziji). Pri tome se primjenom različitih vakcina sticalo sve više iskustva. No, budući da sve više ljudi sada dobija ponude za cijepljenje, postavljaju se i brojna pitanja: Koliko su vakcine efikasne i sigurne, kao i na šta sve treba obratiti pažnju?
Ako nema dovoljno dostupnih vakcina za svakoga, ko bi prvi trebao biti cijepljen?
Prioriteti zdravstvenih vlasti u različitim zemljama su veoma različiti, kaže Derrick Williams. Ovaj urednik u Redakciji za nauku DW-a od početka izbijanja pandemije odgovara na pitanja gledatelja u posebnom programu DW-a „COVID 19 Special”:
“Prilikom raspodjele cjepiva, vlasti moraju napraviti kompromise koji su često nekompatibilni: Na primjer, je li važnije prvo cijepiti najugroženije osobe ili se moraju prvo cijepiti oni koji su u najvećoj opasnosti od infekcije? Jer oni mogu zaraziti i druge! ”
Dakle: prvo cijepite stare ljude ili one s prethodnim oboljenjima, koji će vjerovatnije završiti na odjelu intenzivne njege i koji imaju teške i često smrtonosne protoke bolesti? Ili možda prvo vakcinisati ljude u radnoj dobi, poput učitelja, vozača autobusa, trgovaca ili policajaca koji svakodnevno dolaze u kontakt sa stotinama ili čak hiljadama ljudi?
“Zemlje sa starijim stanovništvom odabrale su prvu opciju. I taj je izbor zapravo pomogao u smanjenju smrti i patnje”, kaže Derrick Williams.
Tako je postupila i Njemačka. Prvo su vakcinisane osobe starije od 80 godina i one sa hroničnim oboljenjima, potom stariji od 60 godina, pa tek onda svi ostali. Postojao je izuzetak za ljude u medicinskim strukama. Oni su također vakcinisani nešto ranije.
Jesu li sve vakcine jednako sigurne?
Vakcine koje su odobrene u EU samo se neznatno razlikuju u pogledu sigurnosti i efikasnosti. Postoje vektorske vakcine, poput AstraZenece ili Johnson&Johnson, i mRNA vakcine, poput BioNTech / Pfizer-a i Moderne.
Ponekad se nakon cijepljenja pojave nuspojave slične gripi, poput glavobolje i groznice, ali one obično brzo nestanu i one su samo signal da je imunološki sistem reagirao na cijepljenje.
Teže komplikacije izuzetno su rijetke kod primjene odobrenih cjepiva: na primjer, kod vektorskih cjepiva bili su vrlo rijetki slučajevi tromboze, kao i pojedinačni slučajevi miokarditisa kod mRNA cjepiva.
Međutim, rizik od sličnih bolesti uzrokovanih COVID-om 19 mnogo je veći bez cijepljenja, kaže Kawsar Talaat, epidemiologinja sa Univerziteta Johns Hopkins, navodeći primjer:
“Vakcina AstraZeneca spasila je milione života. Dakle, potencijalne koristi od cijepljenja nadmašuju potencijalne rizike. I zaista, ti rizici postoje u veoma rijetkim okolnostima. Svaka država i svaka osoba moraće sami odmjeriti te koristi i rizike, ali ako je cijepivo dostupno, a vi ga ne koristite, ljudi mogu umrijeti i svaka vlada i svaki pojedinac moraju to odvagati. ”
I njen kolega Charles Wiysonge iz Južnoafričkog vijeća za medicinska istraživanja u Capetownu se slaže s njom:
“Vakcine su velika blagodat i spašavaju živote. Ali one spašavaju živote samo ako ih ljudi dobiju.”
Mogu li se mijenjati i kombinirati prva i druga vakcina?
Stanovništvo se vakcinama oba tipa također može unakrsno cijepiti, kaže njemački ministar zdravlja Jens Spahn:
“Kombinacija Astra Zenece i Biontech-a štiti barem jednako dobro kao i kombinacija Biontech / Biontech – u nekim slučajevima čak i bolje. Drugim riječima, kada kombiniramo AstraZenecu s vakcinom mRNA (BionTech ili Moderna), imamo dodatnu kombinaciju, što dovodi do veoma, veoma visoke zaštite.”
Važno je da se uvijek morate cijepiti dva puta: u razmaku od oko šest sedmica. No, postoji i jedan izuzetak:
“Samo dvostruka vakcinacija štiti od Delta varijante – izuzetak je vakcina Johnson & Johnson – čija jedna doza je još uvijek dovoljna”, istakao je njemački ministr zdravlja.
Ako sam već zaražen, je li mi još uvijek potrebna vakcina?
Čak i oni koji su već prebolovali infekciju COVID-a 19 trebali bi se cijepiti, savjetuje Derrick Williams:
“Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Američka agencija za zaštitu od zaraznih bolesti (CDC) preporučuju cijepljenje jer se i nakon prebolovanog COVID-a može ponovo zaraziti. Preporuke o tome koliko dugo se nakon infekcije treba čekati veoma su neodređene. Ali to bi, u svakom slučaju, trebalo biti barem nekoliko sedmica.”
U Njemačkoj, ljekari preporučuju da se na cijepljenje sačeka najmanje tri mjeseca, ili još bolje, šest mjeseci nakon prestanka simptoma bolesti.
Pomažu li vakcine i protiv Delta-varijante?
Virusi mutiraju veoma brzo te se stalno pojavljuju nove varijante virusa koje se šire svijetom. Varijanta Delta trenutno se širi izuzetno brzo – mnogo brže od ranijih varijanti, kaže Ron Balicer. On je savjetnik za zdravstvo izraelske vlade i pažljivo je pratio tamošnju kampanju cijepljenja, koja je u početku bila vrlo uspješna:
“Delta varijanta je svuda promijenila dinamiku infekcija. Znamo da se mnogo brže prenose sa osobe na osobu. Također, znamo da je u stanju, za razliku od Alfa varijante, zaobići imunološki sistem.”
Uprkos tome, mutacije nisu razlog za paniku, kao ni razlog da se ne cijepi, kaže Eyal Leshem, direktor Medicinskog centra Sheba u Tel Hashomeru u Izraelu. Njegova zemlja je, pomoću sopstvenog potpuno digitaliziranog zdravstvenog sistema, provela najtemeljitije i najranije svjetske studije u vezi primjene mRNA vakcina BioNTech / Pfizer:
“Vakcina je više od 90 posto efikasna i sprječava težak protok bolesti i hospitalizacije. Iako je trenutno veći broj zaraženih, vidimo samo blagi porast onih koji se teže razbole.”
Dakle: I oni koji su cijepljeni, mogu se inficirati Delta-varijantom, ali će protok bolesti biti blag i vjerovatno neće morati u bolnicu.
“Glavni cilj cijepljenja je osigurati da se pacijenti ne razbole teže i da se ne moraju liječiti u bolnici. Stoga je cijepljenje veoma, veoma efikasno.”
Dakle, čak i ako smo cijepljeni, moramo pokušati izbjeći infekciju. To znači: nastaviti nositi masku, prati ruke i izbjegavati veće gužve.
Djeca obično ne obolijevaju teže. Treba li ih ipak cijepiti?
Vakcine mRNA BioNTech / Pfizer i Moderna u Evropi su također odobrene za djecu i adolescente od 12 godina. Primjerice,u Njemačkoj je tek nedavno počela vakcinacija djece.
Iako se to rijetko događa, postoje i djeca koja teško obolijevaju od COVID-a 19, kaže Dominic Wilkinson, profesor medicinske etike na Oxford Uehiro centru za praktičnu etiku:
“Studije pokazuju da postoji mali broj djece koja i sedmicama, pa čak i mjesecina nakon infekcije i dalje imaju simptome bolesti. Iako je to u pravilu rjeđe nego kod odraslih i obično brzo nestaju simptomi.”
Uostalom, oko dva posto djece patilo je od kasnijih simptoma, kaže Wilkinson. Ali to nije jedini razlog za cijepljenje djece:
“Trebali bismo to učiniti kako bismo izbjegli dugotrajni COVID ili druge bolesti. Trebali bismo to učiniti kako bismo bili sigurni da njihovo obrazovanje neće biti prekinuto. Trebali bismo to učiniti kako bismo zaštitili druge osobe. Dakle, postoji mnogo dobrih razloga da se djeca vakcinišu.”
Na šta trudnice trebaju paziti?
Svako ko očekuje dijete pita se: je li cijepljenje sigurno za mene i moju bebu? Asma Khalil može umiriti sve buduće majke. Ona je profesorica prenatalne medicine u bolnici Saint George u Londonu.
Da bi se bilo sigurno, trudnice na početku nisu bile vakcinisane u okviru studija za odobravanje, usljed čega početkom godine za njih nisu bile odobrene vakcine, ali stvar je sada jasna:
“Nema razloga zašto se trudnice ne bi trebale cijepiti. (…) Sada imamo podatke za više od 100.000 trudnica koje su primile vakcine protiv COVID-a i nema dokaza koji se tiču sigurnosti vakcina – ni za trudnice, kao ni za novorođenčad”, kaže Asma Khalil.
Trudnice na vakcine reagiraju na vrlo sličan način kao i ostale žene. I u njihovom organizmu stvara se sličan broj antitijela, a ta antitijela, putem placente ili majčinog mlijeka, mogu doći i do nerođenog djeteta ili dojenčeta. Tako je oboje zaštićeno.
“Obično preporučujemo čekanje na vakcinaciju do ultrazvučnog pregleda nakon 12. sedmice trudnoće kako bi bili sigurni da ne postoje ozbiljniji problemi s trudnoćom. Trudnice bi trebale biti cijepljene prije posljednjeg tromjesečja trudnoće”, kaže Asma Khalil, profesorica prenatalne medicine.
Razlog je, kako pojašnjava, to što se liječnici pribojavaju da bi trudnice, ako se zaraze COVID-om, mogle imati teže protoke bolesti.
Autor: dw.com
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
