Počeo antropocen- zemljina epoha radioaktivnosti i zagađenja – U samo 70-ak godina čovjek je toliko izmijenio planetu koliko je prirodi u prošlosti trebalo desetine miliona godina Radijacija širom svijeta. Zagađenje plastikom u okeanima.
Usljed ispuštanja ugljen-dioksida u atmosferu u posljednjih se sto godina nivo CO2 s koncentracije od 280 ppm povećala na 400 ppm i raste. Klimatske promjene posljedično uništavaju i poljoprivredu i turizam i izazivaju klizišta, suše… I laiku je savršeno jasno da je čovjek munjevito jako štetno uticao na Zemlju. Grupa stručnjaka zato je i službeno zatražila na Međunarodnom geološkom kongresu u Kejp Taunu da se razdoblje od sredine 20. vijeka i službeno počne smatrati zasebnim geološkim razdobljem – antropocenom.
Time bi se okončala epoha holocen koja je trajala ili traje posljednjih 12.000 godina otkako je završilo posljednje ledeno doba. Čak je i holocen, kao dio kenozoika, zapravo bio jako kratak u odnosu na epohe koje su trajale i do 40-ak milijuna godina. No, u tih 12.000 godina čovjek je uspio izgraditi civilizacije, tehnološki se jako uzdići, a u 20. vijeku baciti Zemlju na koljena. “Ako bismo bili u stanju označiti takav jedan vremenski interval, to bi opisalo nevjerojatni uticaj koji smo učinili na naš planet. Koncept antropocena objedinjuje sve te ideje o uticaju čovjeka na okolinu”, rekao je za Gardian Kolin Voters, glavni geolog Britanskog geološkog društva.
Prijedlog geologa je da se za početak antropocena uzme 1950. Kriterij za utvrđivanje nove geološke epohe razdoblja je da se geološka pojava primjećuje po cijeloj planeti, te da se to da primijetiti i u budućnosti. Slučaj s krajem gornje krede prije 66 miliona godina kada su izumrli dinosauri bio je, na primjer, takav da se kao mjerilo uzelo prisutnost metala iridija u slojevima širom Zemlje. Iridij je inače bio posljedica sudara mega-meteorita s našom planetom nakon čega su dinosauri izumrli. Koliko god prigovori dijela naučnika bili da je 70-ak godina naprosto premalo da bi se primijetilo novo geološko razdoblje, naprosto je činjenica da signala ima napretek. U prvom redu radijacija; bilo kao posljedica nuklearnih eksplozija od kraja Drugog svjetskog rata, bilo iz havarija u nuklearnim elektranama.
Prisutna je širom Zemlje, apsolutno se razlikuje od svega iz Zemljine istorije, a ostaće u sedimentima do kraja postojanja planete. Nadalje, CO2 iz nafte, uglja i plina ostavlja trag posvuda, od ledenjaka širom svijeta do stijena. Kandidati su još zagađenje plastikom, koje će u okeanima ubrzo i doslovno količinski biti više nego ribe, zatim aluminij koji čovjek ubrzano proizvodi i rasipa, ostaci betonskih građevina, nitrogen i fosfati u tlu kao posljedica primjene umjetnih gnojiva u poljoprivredi.
Nitrogena i fosfata zapravo je u tlu danas u tolikim količinama u kakvih ih na Zemlji nije bilo unazad 2,5 milijardi godina. Kris Repli sa Univerzitetskog koledža London antropocen je definisao kao “razdoblje u kojem ljudski kolektivni uticaj dominira planetom”. “Kako je naša planeta zapravo naš sistem za održavanje života, mi smo u suštini posada na velikom svemirskom brodu, pa je onda i uplitanje u njegovo funkcionisanje od ogromne važnosti.
Da ste vi ili ja na malom svemirskom brodu, ne bi nam palo na kraj pameti uticati na sistem koji nam osigurava hranu, vodu, vazduh i klimatsku kontrolu”, opisao je Repli značaj onoga što je čovjek učinio Zemlji. Izumiranje vrsta takođe bi moglo biti kandidat, ali tek za nekoliko stotina godina ako zaista, kako se sad čini, uništimo 75 odsto svih vrsta na svijetu.
Fosilni životinjski ostaci bi mogli postati kandidat na drugačiji način. Od predindustrijskog doba kokoš je postala apsolutno najbrojnija ptičja vrsta na svijetu i njenih kostiju već danas se može naći u najdubljim slojevima deponija smeća u početnim stadijima fosiliziranja. Zbog svega toga, od 35 naučnika iz nadležnog tijela Svjetskog geološkog udruženja njih čak 30 složilo ih se s proglašenjem antropocena – ljudske geološke ere.
Suzdržanih je bilo dvoje, protivnika troje. Sljedeći korak je donošenje definitivnog naučnog dokaza s terena, kao što je u slučaju početka holocena bio uzorak leda s Grenlanda koji je jasno dokazivao granicu između geološki različitih slojeva leda iz holocena i prethodnog pleistocena. Među najizglednijim kandidatima su slojevi mulja u podmorju pred Santa Barbarom u Kaliforniji te špilja Ernesto na sjeveru Italije. No, kandidati su i ostali sedimentni slojevi, ostaci korala, godovi drveća, led, čak i slojevi smeća na deponijima.
Zapravo malo ko i sumnja da će se antropocen zaista i proglasiti, samo je pitanje kada. U najboljem slučaju to će biti za tri godine, što je poput brzine svjetlosti u takvoj proceduri, jer su naučnicima za usaglašavanje oko takvih stvari znale biti potrebna decenije, čak i vijekovi.
nezavisne.com
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
