Logičan model za razvoj BiH je rast zasnovan na poticanju izvoza, jer drugi model utemeljen na supstituciji uvoza domaćim proizvodima ograničava niz faktora.
Centralna banka BiH analizirala je koja je razvojna strategija optimalna za BiH u svjetlu makroekonomskog modela određenog, u prvom redu, valutnim odborom, odnosno fiksnim deviznim kursom, koji pretpostavlja do određene mjere restriktivnu fiskalnu politiku, ograničenu monetarnu politiku, te slobodan protok kapitala.
U Centralnoj banci su istakli da se kao moguće razvojne strategije nameću supstitucija uvoza domaćom proizvodnjom ili strategija zasnovana na rastu izvoza i prilivu kapitala u formi direktnih stranih investicija kao jedine forme održivog zaduživanja. Ukoliko se, međutim, uzmu u obzir sva ograničenja za supstituciju uvoza, kao logičan se nameće model zasnovan na podsticanju izvoza.
Strategija rasta izvoza
U Centralnoj banci navode da se jedina mogućnost za razvoj nalazi u oblastima gdje postoji sirovinska baza, odnosno slobodan pristup resursima. Drvna i industrija namještaja, metaloprerađivačka industrija i proizvodnja električne energije imaju šansu da se razvijaju u pravcu veće finalizacije proizvoda uz iskorišćavanje domaćih resursa kao baze.
– Proizvodnja struje se pokazala kao značajan izvozni resurs i ona bi u budućnosti trebalo da bude razvojna šansa BiH zbog dobrih klimatskih i hidroloških uvjeta. U ovoj oblasti se može govoriti i o mogućnosti značajnijeg iskorišćenja postojećih energetskih kapaciteta za proizvodnju struje radi iskorištavanja u domaćoj privredi. Na ovaj način bi se u konačnici dobili izvozni proizvodi viših faza izrade uz niže troškove proizvodnje, što bi povećalo konkurentnost naših proizvoda na svjetskom tržištu. To se posebno odnosi na dalje razvijanje drvne industrije do viših faza prerade, te metaloprerađivačku industriju, posebno u proizvodnji dijelova za automobile, gdje BiH ima dugu prijeratnu tradiciju, pristup sirovinama i dobar imidž na tržištu EU u ovom proizvodnom segmentu – istakli su u Centralnoj banci BiH.
U analizi je kao jedan od svijetlih primjera dobre strategije izvoza navedena proizvodnja namještaja u kojoj je primijenjen klasterski pristup, što je rezultiralo dobrim izvoznim poslovima i suficitom u trgovinskoj razmjeni. Trgovinski suficit je ostvaren u kompletnoj drvnoj industriji i u proizvodnji baznih metala.
– Izvozne grane za koje je identificirano da imaju značajan razvojni potencijal treba da imaju obezbijeđene izvore financiranja za dodatna ulaganja i razvoj koji bi omogućio dobro pozicioniranje na svjetskom tržištu. To može da omogući jedino dobro poslovno okruženje koje predstavlja osnovu za privlačenje direktnih stranih investicija kao osnovnog izvora financiranja u datim uvjetima– istakli su u Centralnoj banci.
Supstitucija izvoza
Rast zasnovan na supstituciji uvoza podrazumijeva uglavnom supstituciju uvoza osnovnih dobara domaćom proizvodnjom, što znači i da se roba proizvedena na taj način troši u zemlji i da i cirkulacija novca ostaje u zemlji. Ovakav model ekonomskog razvoja je u šezdesetim godinama prošlog vijeka bio popularan, jer je na taj način promovirana ekonomska nezavisnost i razvoj u zemljama u razvoju.
Supstitucija uvoza se, uglavnom, odnosila na proizvodnju energije, hrane i vode. Ovaj model je, međutim, napušten zbog toga što se pokazao neefikasnim u zemljama trećeg svijeta zbog njihove nemogućnosti da se pozicioniraju na svjetskom tržištu. Od tada se većina zemalja okrenula modelu rasta zasnovanom na izvoznoj strategiji.
– Supstitucija izvoza je naročito nemoguća u novom ekonomskom poretku zasnovanom na neoliberalizmu, jer strategija rasta zasnovana na tom modelu podrazumijeva zaštitu domaće proizvodnje, odnosno protekcionizam, što može da bude jedino efikasno rješenje za velike zemlje, gdje postoji ekonomija obima. U slučaju male otvorene ekonomije kakva je BiH i u uvjetima globalizacije i važećih trgovinskih sporazuma nije moguće razvijati ekonomiju na bazi zaštite domaće proizvodnje – ocijenili su u Centralnoj banci.
Jedan od resursa koji se spominje kao mogućnost za supstituciju uvoza su poljoprivredni proizvodi kao osnova za dalji razvoj prehrambene industrije. BiH posjeduje kvalitetno i nezagađeno zemljište i travnate površine i tradiciju u poljoprivrednoj proizvodnji, ali udio poljoprivredne proizvodnje u BDP-u konstantno opada.
– Za razvoj ove grane potrebna je strategija razvoja koja podrazumijeva i značajna sredstva za subvencioniranje poljoprivredne proizvodnje, što je inače slučaj u razvijenim zemljama gdje se za podsticaje u ovoj oblasti izdvajaju značajna sredstva iz budžeta. Strategija treba da prati i razvija mjere i standarde za ocjenu kvaliteta, jer se pokazalo da u ovoj oblasti ne postoji ni kvalitativna, niti cjenovna konkurentnost, odnosno da su primjeri cjenovne ili kvalitativne konkurentnosti vrlo rijetki. Dakle, poljoprivredna proizvodnja iziskuje značajna domaća financijska sredstva i pažljivo formuliranu strategiju – istakli su u Centralnoj banci BiH.
Trgovinski deficit konstanta
BiH u trgovinskoj razmjeni ostvaruje konstantan deficit, a karakterizira je velika zavisnost od uvoza energenata (nafta i naftni derivati i plin), hrane, lijekova, mašina i aparata, vozila i tekstila. S druge strane, najviše izvozimo poluproizvode – bazne metale, drvo i njegove proizvode, struju, obuću, mašine i aparate i njihove dijelove i namještaj.
Trgovinski deficit je u godinama prije financijske i ekonomske krize koja je izbila 2008. godine dostigao nivo od visokih 42,7 posto BDP-a. U godinama nakon krize, zbog globalno niske potražnje, donekle je smanjen obim trgovine, što je dovelo i do smanjenja trgovinskog deficita BiH koji je u prethodnoj godini činio 31,1 posto BDP-a. Pokrivenost izvoza uvozom konstantno oscilira oko 50 posto.
manager.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
