Larisa Velić je pravni stručnjak iz oblasti Građanskog prava. Pravni fakultet i doktorski studij je završila u Njemačkoj, gdje je radila kao advokat.
Zadnjih 20 godina angažovana je na više međunarodnih i domaćih projekata, u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici kao profesor i dekan. Učestvovala je pripremi više zakona iz pomenute oblasti, te objavila više knjiga i stručnih radova.
Da li Bosna i Hercegovina ima adekvatan pravni okvir za zaštitu prava vlasništva?
– Naš vlasničkopravni sistem priznaje pravo vlasništva u njegovom punom obimu definišući ga kao pravo koje vlasniku daje ovlaštenje da slobodno i po svojoj volji stvar posjeduje, koristi i da s njome raspolaže. Prema zakonima o stvarim pravima Federacija BiH i Republika Srpska pravo vlasništva se može oduzeti ili ograničiti samo u javnom interesu i na osnovu zakona, uz odgovarajuću naknadu. Vlasnički sistem se na teritoriji BiH mijenjao, zavisno od društvenog uređenja, a najupečatvljiviji su koncepti privatnog i društvenog/kolektivnog vlasništva. U bivšoj SFRJ, preovladavalo je društveno vlasništvo kao poseban koncept koji je baziran na principu privilegovanog položaja države koji nije dopuštao da građevinsko zemljište, kao posebno značajan resurs, bude u privatnom vlasništvu. Devedesetih godina dolazi do raspada Jugoslavije i nastanka novih država koje svoje postojanje baziraju na savremenom kontinentalno-evropskom građanskopravnom sistemu.
Privatno vlasništvo je danas prihvaćeni koncept državne organizacije, a pravo vlasništva je zagarantovano ustavima i zakonima. Ustav BiH garantuje pravo na imovinu, što je širi pojam od prava vlasništva, a Ustavni sud imovinsku poziciju percepira kako u skladu sa domaćim propisima tako i u skladu sa članom 1. Protokola I uz Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Dakle, BiH je formalno prihvatila vrijednosti EU, vladavinu prava i demokratski sistem. Novo građansko uređenje pokazuje da je zakonodavac stvorio pravnu državu koja subjekte prava štiti od nezakonitog oduzimanja imovine.
Međutim, svjedoci smo političke subverzije koja se ogleda u negiranju vladavine prava, kao i države i njenih institucija.
BiH nije donijela bitne zakone koji su vezani za pitanje imovine, kao što su zakon o restituciji, zakon o državnoj imovini, zakon o javnim i općim dobrima, a tu činjenicu RS koristi za realzaciju sopstvenih ciljeva koji su suprotni osnovnim pravnim načelima kao i Ustavu BiH, što vodi ka destabilizaciji države i ugražavanju njenog teritorijalnog integriteta i suvereniteta.
Kako komentarišete to što su poslanici u Narodnoj skupštini RS-a 28. decembra ponovo usvojili Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u RS to jest zakon kojim se prisvaja državna imovina?
“U više navrata RS pokušava prisvojiti državnu imovinu donošenjem zakona, tako da se ovim pitanjem više puta bavio i Ustavni sud BiH. U Odluci broj 1/11 Ustavni sud BiH definiše državnu imovinu i da pitanje državne imovine mora biti regulisano na nivou države i da je regulisanje ovog pitanja od strane samo jednog entiteta suprotno članu I/1 Ustava BiH i članu III/3. b) Ustava BiH kao i članu IV/4. E Ustava BiH. Dakle, obavezu i pravo za donošenje zakona o državnoj imovini imaju institucije BiH, a ne entiteta.
Nakon navedene odluke, Ustavni sud BiH donosi i nekoliko drugih odluka (8/19 – poljoprivredno zemlište, U 9/19-vode, U 4/21 – šume, itd), kojim se preciznije definiše šta predstavlja državnu imovinu, koja je garant za opstojnost države. Bez obzira na navedenu odluku Ustavnog suda BiH, Narodna skupština Republike Srpske nastavlja sa trendom donošenja zakona o državnoj imovini na nivou entiteta čime negira cjelokupni pravni sistem i poredak.
Šta znači generalno harmonizacija zemljišno-knjižnih i katastarskih podataka za građane BiH?
– Austrougarska je izvršila premjer, te uspostavila zemljišne knjige u BiH. Pedesetih godina počinje novi premjer čime dolazi do nesklada između podataka u zemljišnoj knjizi i katastru. Postupak harmonizacije podrazumijeva usklađivanje podataka starog i “novog” premjera, a u cilju stvaranja održivog sistema za registraciju nekretnina. Projekat harmonizacije finansira Svjetska banka. Postupak harmonizacije podrazumijeva usaglašavanje tehničkih podataka, međutim, u ovim postupcima se često mijenjaju i upisana prava. Tako dolazi i do utvrđivanja prava u korist drugih subjekata na državnoj imovini. Ustavni sud BiH je po apelacijama zauzeo stav da postupak harmonizacije ne omogućava promjenu prava, te kada je riječ o državnoj imovini Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom isključuje mogućnost promjene prava.
U RS-u je u toku postupak uspostave katastra nekretnina. Šta se dešava u tim postupcima i da li su prava naših građana na adekvatan način zaštićena?
– Godine 1984. u BiH je donesen Zakon o premjeru i katastru nekretnina koji podrazumijeva uspostavu jedinstvene evidencije nekrenina i prava na nekretninama za čije vođenje je nadležan upravni organa. Jedinstvena evidencija je egzistirala do 2002. kada je Visoki predstavnik nametnuo zakone o zmljišnim knjigama, čime je ponovo uspostavljen raniji sistem prema kojem su sudovi nadležni za vođenje evidencije o pravima na nekretninama.
Međutim, 2011. godine, RS se ponovo odlučila za uspostavljanje jedinstvene evidencije u okviru izvršne vlasti, te je NSRS 2011. godine usvojila Zakon o katastru RS, čiju primjenu je obustavio Ustavni Sud BiH, nakon čega je uslijedilo donošenje novog Zakona o premjeru i katastru RS. Visoki predstavnik na ove promjene u RS-u nije reagovao, bez obzira na činjenicu da je sam nametnuo zakon o zemljišnim knjigama kojim je određena nadležnost suda za vođenje zemljišnih knjiga. S obzirom da su postupci uspostave katastra nekretnina već uveliko u toku, možemo reći da je nedostatak reakcije na ova dešavanja jedan od najvećih propusta Visokog predstavnika. Kroz postupak uspostave katastra nekretnina vrlo se često krše imovinska prava, te se umjesto ranijih vlasnika kao novi vlasnik upisuje RS. Žrtve ovakvih postupaka su građani BiH koji žive u inostranstvu, najčešće Bošnjaci i Hrvati, kao i pravna lica, koji svoje ustavom zagarantovano pravo, koje im je oduzeto bez naknade, moraju dokazivati u sudskim postupcima.
Da li je riješen problem koji imaju građani i pravne osobe iz BiH koji imaju imovinu u Hrvatskoj?
“BiH, Hrvatska, Makedonija, Slovenija i SR Jugoslavija su 2001. potpisale Sporazum o pitanjima sukcesije. Prema odredbi člana 2. Aneksa G ovog Sporazuma, stranke Sporazuma moraju priznati, zaštititi i vratiti imovinu na koju su fizičke i pravne osobe imale pravo na dan 31.12.1990. godine. Prema članu 7, Sporazum konačno rješava pitanja zajedničkih prava i obaveza, tako da je svaka država nasljednica, u obavezi da poduzme potrebne mjere u skladu sa vlastitim zakonima kako bi osigurala da se odredbe Sporazuma priznaju i sprovode od strane svih nadležnih organa.
U duhu navedenog, BiH je poduzela sve što je bilo potrebno kako bi vratila imovina na kojoj su države sljednice bivše Jugoslavije polagale pravo. Međuim, drugi nisu slijedili ovu praksu. Hrvatska, na čijem području postoje brojni objekti na kojima fizička i pravna lica iz BiH polažu prava, Sporazum posmatra samo kao osnov za sklapanje daljih bilateralnih sporazuma, te do sklapanja istih u pravilu onemogućava povrat imovine.
Godine 2018. Hrvatska donosi Zakon o upravljanju državnom imovinom kojim sebi daje za pravo da raspolaže tuđim nekretninama na način da iste daje pod zakup ili najam na period do 30 godina.
Prema članu 71. pomenutog zakona, do sklapanja odgovarajućeg bilateralnog sporazuma ili donošenja odluke o izuzimanju od zabrane raspolaganja, Ministarstvo državne imovine Hrvatske je dobilo ovlaštenje da raspolaže imovinom Bosne i Hercegovine, čime dolazi do faktičke eksproprijacije.
Fizička i pravna lica iz BiH na žalost nekoriste ili ne znaju za mogućnosti i mehanizme koje im pružaju međunarodni ugovori.
IZVOR: AL JAZEERA
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
