Porezni dug u FBiH iznosi više od 3,5 milijardi KM! – Porezna dugovanja pravnih subjekata u FBIH koja su dospjela u prisilnoj naplati do 1. jula ove godine iznosila su 2.444.591.815 KM. Osim ovog iznosa duga, postoji i tekući dug koji nije dospio za naplatu prinudnim putem i iznosi oko jednu milijardu KM. To znači da ukupni porezni dugovi u većem bh. entitetu iznose ukupno oko 3,5 milijardi KM.
Ovo su podaci koje smo dobili u Poreznoj upravi FBiH. Kao takvi predstavljaju alarm za djelovanje.
Donošenje sveobuhvatnog zakona
Istovremeno, iz Porezne uprave dobili smo informacije o mnoštvu inicijativa koje su uputili Vladi FBiH a kako bi se smanjio ogroman porezni dug.
– Porezna uprava predložila je donošenje sveobuhvatnog zakona kojim bi se na jednakopravan način propisali uslovi i mogućnosti plaćanja glavnog duga.
Neki od prijedloga odnosi se na to da subjekti koji duguju, u roku o 15 dana plate 10 posto glavnog duga koji se odnosi na period do 31.12.2015. godine i sve obaveze koje su nastale u 2016. godini, da su svi javni subjekti dužni plaćati tekuće obaveze blagovremeno, te ukoliko to ne izvrše da Porezna uprava, bez odlaganja, provede sve aktivnosti prinudne naplate, a u slučaju slučaju kašnjenja otplate rata duže od 30 dana ili tekućih obaveza propisati obavezu pokretanja stečajnog postupka – kažu nam u Poreznoj upravi.
Također, zamrzavanje duga, oprost kamata, oprost troškova prisilne naplate, plaćanje duga na rate bez obračuna kamata na period do pet godina, zatim oprost dijela glavnog duga (direktnih poreza starijih od 10 godina, doprinosa za zdravstveno osiguranje u slučajevima kad nije korištena zdravstvena zaštita, jer Fond zdravstva nije ovjeravao radnicima zdravstvene knjižice), još su neke od prijedloga PUFBIH. Iz ove institucije pojašnjavaju da dug koji nije u prinudnoj naplati je dug koji je utvrđen u inspekcijskom nadzoru, kao dodatna porezna obaveza i dug po poreznim prijavama podnesenim u ime poreznog obveznika, koji nije postao konačan i izvršan da bi prispio na naplatu prinudnim putem.
– Najveći iznos ovog duga, oko 75 posto se odnosi na doprinose za socijalno osiguranje, a ostatak na ostale dirktne poreze. Oko 1,2 milijarde ili 49 % od ukupnog duga je dug obveznika koji su u većinskom vlasništvu organa vlasti u Federaciji.
Ovaj dug je nastajao zadnjih 15 godina i sasvim je jasno da ovi subjekti postojeći dug neće moći platiti u nekom kraćem roku i po postojećim zakonskim rješenjima – rečeno nam je u Poreznoj upravi. Uslovi rada poreznih organa Porezna uprava FBiH smatra da se rješavanje postojećeg stanja treba vršiti kreiranjem novih zakonskih rješenja kojima će se propisati mjere radi spriječavanja nastajanje novog duga, odnosno rasta duga u budućnosti.
Neke od tih mjera su: – Zakonom onemogućiti isplatu plaća bez istovremene uplate poreza i doprinosa na plaće; – Zakonom obavezati banke da ne dozvoljavaju realizaciju naloga o isplati plaća bez plaćanja doprinosa; – Zakonom propisati da Porezna uprava sa bankama ima on-line vezu;
– Zakonom zabraniti obavljanje svih javnih funkcija rukovodiocima privrednih društava i drugih poslovnih subjekata koji su vršili utaje poreza ili su svjesno izbjegavali da prijave i plate porez; Osim zakonskih rješenja, treba značajno unaprijediti i uslove rada poreznih organa, smještajne kapacitete, a naročito osposobljenog stručnog kadra i informacioni sistem pomoću kojeg će se uspostaviti značajno unapređenje uredskog nadzora. Između ostalog, Porezna uprava smatra da bi svi organi upravljanja i osnivači dužnika hitno trebali izvršiti analizu poslovanja, te provesti brze, temeljite i fundamentalne promjene svih ključnih aktivnosti koje će dovesti do smanjenja i racionalizacije troškova, povećanja obima rada i prihoda.
Pomoćnik ministrice finansija FBiH Hajrudin Hadžimehanović pojasnio nam je da je u strukturi ovog poreznog duga učešće od 85,43 posto odnosno u apsolutnom iznosu oko 943 miliona KM bez zatezne kamate se odnosi na doprinose za socijalna primanja.
– Rješavanjem duga javnih preduzeća biće ključno za obezbjeđenja čvrstog i široko utemeljenog i struktuiranog rješavanja problema poreznog duga. Pored visokih stopa zatezne kamate na javne prihode koja na godišnjem nivou iznosi oko 14,6 posto, porezni dužnici imaju veće šanse da osiguraju jefitinije izvore finansiranja kod banaka ili na tržištu kapitala – kaže Hadžimehanović.
Uzimajući u obzir stanje budžeta svih nivoa vlasti kao i kapacitete privrednih subjekata, kako tvrdi, nephodno je izvršiti saniranje poreznog duga kroz stvaranja zakonske predpostavke za donošenje pravilnika koji bi bio pravna podloga za razvijanje različitih programa restruktuiranja poreznog duga koji će sadržavati mix opcija: otpisa duga, otpisa zatezne kamate, plaćanje na rate, reprogramiranje, prenos ili preuzimanje duga i slično.
– Prije svega treba otkloniti sve uzroke koji su do sada dovodili ili imali uticaja na nastajanje duga, odnosno neplaćanje javnih prihoda, što zahtjeva sveobuhvatnu izmjenu odgovarajućih poreznih propisa. Porezni propisi po pitanju upravljanja poreznim dugom nisu zastupljeni u našem zakonodavnom okviru, već je sve prepušteno prisilinoj naplati.
Postupak prisilne naplate je propisan Zakonom o Poreznoj upravi Federacije i Pravilnikom o procedurama prisilne naplate poreznih obaveza koji su za današnji tempo poslovanja u značajnoj mjeri neprilagođeni kroz dug, spor i neprevidiv proces naplate duga usljed manjkavosti postojećih propisa, pomjeranja rokova pravosuđa, odsustvo privrednih sudova i slično – ističe Hadžimehanović.
Privredni subjekti – dužnici koji su u problemima, navodi on, često čekaju sve dok bude prekasno da se spasu, stoga napuste postojeće preduzeće, osnuju novo i prenesu sredstva, a neizmirene obaveze ostavljaju nefunkcionalnoj ljušturi prvog preduzeća.
– Potrebno je hitno izmjeniti propis Zakona o Poreznoj upravi Federacije BIH kojim je uređena i organizacija Porezne uprave i postupci i procedure, na način da se usvoje dva nova zakona iz kojih bi slijedile uredbe i pravilnici, a iz pravilnika dalje programi ili projekti, zatim formirati bazu podataka svih poreznih dugovanja, te izvršiti reorganizaciju Porezne uprave na način da se centralizuje politika upravljanja dugom te se kvalitetnije i efikasnije iskoriste postojeći resursi – ističe on.
Poreskim dužnicima u RS-u zabranjeno osnivanje novih firmi
Prema zvaničnoj evidenciji Poreske uprave Republike Srpske ostvarena je naplata javnih prihoda u prošloj godini je iznosila 2,25 milijardi maraka, dok je stanje duga na kraju 2015. iznosilo 1,48 milijardi maraka.
Samo deset najvećih poreskih dužnika u RS duguje 224.213.860 maraka, među kojima prednjači AD Novoteks iz Trebinja u stečaju sa dugom od 50.240.805,63 maraka.
U RS odnedavno je poreskim dužnicima zabranjeno osnivanje novih firmi. Slična praksa u FBiH prisutna je već duže vrijeme na osnovu Zakona o privrednim društvima FBiH.
Zabrana u RS-u se odnosi i na fizička i pravna lica koja nisu platila porez državi, a početkom primjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreskom postupku RS-a, konačno je izjednačen ovaj segment zakona između dva bh. entiteta. Dok pojedini privrednici pozdravljaju ovaj potez, eksperti upozoravaju da je protuustavan jer negativne posljedice duga firme ne može trpjeti fizičko lice.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
