Federalno ministarstvo okoliša i turizma u saradnji sa švedskom vladom u prethodnom periodu radilo je na razradi modela naplate odvoženja i zbrinjavanja otpada sa dvadesetak općina na području FBiH koje su odabrane u projekt SIDA.
Kako je za Poslovni portal eKapija.ba objasnio savjetnik resorne ministrice za okolišne dozvole i implementaciju projekata Josip Dolušić, model je definirao prenos naplate sa javnog komunalnog poduzeća na općinu.
“Prenosom naplate povećao bi se stupanj naplate, kao i razdvajanje vodne naknade od komunalne, jer je u Federaciji uobičajen model jednog računa za kompletnu uslugu. U Federaciji BiH trenutno nema modaliteta naplate otpada prema količini, jer je plaćanje komunalne naknade u isključivoj nadležnosti lokalnih zajednica, odnosno općina i komunalnih poduzeća”, kazao je Dolušić.
Napomenuo je da je potrebno raditi na modelu umanjene komunalne naknade za selektiran otpad u domaćinstvu.
Direktorica prvog ovlaštenog operatera sistema upravljanja ambalažom i ambalažnim otpadom – Ekopak, Amela Hrbat ocijenila je da je princip ovakvog obračuna odvoza komunalnog otpada odavno prevaziđen.
“Sam princip destimulativan je za bilo kakvo unapređenje u smislu redukcije otpada, što je osnovica dobrog upravljanja otpadom. U zemljama EU primjenjuje se princip ‘pay as you throw’, znači plati koliko baciš i naravno da je interes da se baca što manje i da se plaća manje”, pojasnila je Hrbat.
Zeleni otoci u 11 općina Federacije
Federalno ministarstvo okoliša i turizma, u suradnji sa ovlaštenim operaterom Ekopak iz Sarajeva, tokom 2014. godine instaliralo je zelene otoke u 11 općina u Federaciji BiH.
Ovaj model osigurava manju produkciju neiskoristivog otpada, ali samo u urbanim sredinama gdje se otpad iz domaćinstava odlaže u zajedničke kontejnere.
“Model prikupljanja selektiranog otpada na mjestu nastanka, primjenjuje se za sada samo u dijelu općine Gračanice, gdje je lokalno komunalno poduzeće sklopilo više od 3.000 pojedinačnih ugovora sa domaćinstvima. Ugovor predviđa obavezu komunalnog poduzeća da domaćinstvima prilikom odvoza otpada ostavi dvije vreće različite boje za dvije frakcije otpada”, rekao je Dolušić.
Objasnio je da jedna vreća ide za neiskoristivi otpad (tzv. mokri), a druga za iskoristivi, suhi otpad u koju se odlaže papir, pet ambalaža, tetrapak i ostalo.
Prema njegovim riječima, cijena ovakvog načina zbrinjavanja nešto je niža u odnosu na klasični stari način zbrinjavanja otpada.
Hrbat je spomenula da je plaćanje odvoza i zbrinjavanja otpada prema proizvedenoj količini vrlo stimulativan alat za građane, ali i za privredne subjekte da smanjunju količinu otpada, što se direktno reflektira na njihove mjesečne troškove.
Navela je da su mnogobrojne koristi od smanjenja količine otpada, da se štedi deponijski prostor i produžava životni vijek deponije, otpad se reciklira ili iskorištava na drugi način, čime se čuvaju prirodni resursi, a kao primjer spomenula je da se stabla ne sijeku, već se reciklažom starog papira dobija novi.
Integralni model zbrinjavanja otpada
Dolušić je kazao da nema jedinstvenog pravilnika o načinu prikupljanja i naplate odvoza otpada u Federaciji BiH i on se razlikuje od općine do općine.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma ulaže napore da se na području FBiH uspostavi integralni model zbrinjavanja otpada koji predviđa odlaganje neiskoristivog dijela otpada na uređene regionalne deponije gdje se otpad odlaže na “sanitaran” način.
Dolušić je rekao da postoji pritisak na općine kako doći do što manje količine neiskoristivog otpada, da bi imali manje račune za odlaganje na regionalnim deponijama, a jedno od rješenja je i naplata odlaganja neiskoristivog dijela otpada.
Hrbat je kazala da prvi korak u uspostavi sistema upravljanja otpadom prestavlja obezbjeđenje potrebne komunalne infrastrukture.
“Tu spadaju kontejneri različitih boja za odlaganje različitih vrsta ambalažnih materijala, vozila koja treba da redovno prazne te kontejnere, reciklažnih dvorišta gdje je potrebno prikupljeni otpad sortirati i pripremiti za reciklažu i na kraju – potrebni su reciklažni kapaciteti za iskorištenje kako bi se prikupljeni otpad preradio i dobila nova vrijednost”, rekla je Hrbat.
Dodala je da je potrebno permanentno raditi na podizanju svijesti građana, koristeći sve mehanizme – od stimulativnih do edukativnih gdje su posebna ciljna skupina djeca predškolskog i školskog uzrasta.
“Iskustva Evrope pokazuju da je ovo oblast u kojoj djeca educiraju svoje roditelje kako ispravno odlagati otpad. Sve ovo je jedan proces, za koji je potrebno vremna i sredstava. Ekopak je kao ovlašteni operater sistema za nešto manje od tri godine svoje operativnosti gazi krupnim koracima u ovom pravcu, tako da su do sada u 12 općina širom Federacije BiH stvoreni osnovni uvjeti za razvoj sistema odvojenog odlaganja ambalažnog otpada”, izjavila je direktorica Ekopaka.
Najveći teret na komunalnim poduzećima
U modelu odvojenog prikupljanja otpada najveći teret i odgovornost leži na komunalnim poduzećima, smatra Dolušić.
Prema njegovim riječima, pojavljuje se teret nove finansijske obaveze plaćanja naknade za odlaganje na regionalnim centrima, a moraju se ostaviti naknade za domaćinstvo na istom nivou ili ih smanjivati.
“Na početku naknada za izdvojeni otpad neće biti dovoljna poduzećima da, u zbiru sa naknadama koje prihoduju od domaćinstva, pokriju troškove odlaganja na regionalne centre”, kazao je Dolušić i dodaje da je prioritet općina i njihovih komunalnih poduzeća da povećaju stupanj selektiranog otpada još u fazi uspostave regionalnih centara.
Time bi, ocjenjuje Dolušić, općine i komunalna poduzeća spremnije dočekali naknadu za odlaganje neiskoristivog otpada na regionalne centre.
Podcrtao je da je cilj Federalnog ministarstva okoliša i turizma veća iskoristivost nastalog komunalnog otpada i manja količina neiskoristivog otpada za odlaganje.
“U konačnici treba stvoriti prostor za jeftiniji odvoz otpada iz domaćinstva, koji treba stimulirati selektiranjem otpada na mjestu nastanka. Odgovornost lokalne zajednice prema upravljanju i zbrinjavanju otpada mora dovesti do povećanja okolišne svijesti kod institucija sistema, a stimulacija pojedinca (domaćinstva) svakako će povećati njegovu okolišnu svijest”, izjavio je Dolušić.
Hrbat je kazala da bi se smanjenjem količina ambalažnog otpada smanjio i broj transporta prema deponiji, što je direktno smanjenje troškova odvoza.
“Građani bacaju manje, plaćaju manje, ali su i troškovi odvoza manji i sve ima smisla. Sa druge strane reciklaža i iskorištenje otpada predstavlja razvoj nove privredne grane, otvaranje novih radnih mjesta, i doprinosi da okoliš bude čist”, zaključila je Hrbat.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
