Zgrade su važan potrošač energije jer statistike pokazuju da u razvijenim zemljama zgrade potroše oko 40 posto ukupne energije, a samim time odgovorne su i za 40 posto emisije stakleničkih plinova u atmosferu.
Ono na što zgrade najviše troše energiju su grijanje, hlađenje, kuhanje, zagrijavanje tople vode, rasvjeta i razni uređaji. Statistike pokazuju ako se najviše ukupne energije, oko 60 posto, potroši na zagrijavanje objekta pa je iznimno bitno da se u startu stvori objekt koji će imati što manje gubitke energije. Stručnjaci smatraju da ako spriječimo gubitke pravilnom gradnjom, bit će manja potreba za dopunom izgubljene energije, odnosno imat ćemo manje financijske i energetske potrebe za dodatnom toplinom.
Bosna i Hercegovina već nekoliko godina ide ka uređenju pitanja energetske efikasnosti u zgradarstvu.
Stručnjaci smatraju da od ukupne potrošnje energije u BiH, sektor zgradarstva sudjeluje sa oko 55 posto, a naši objekti su energetski neefikasni te je tehnički potencijal za povećanje energetske efikasnosti (EE) unutar istih značajan.
Šefica Odsjeka za energetsku efikasnost Federalnog ministarstva prostornog uređenja Jasmina Katica kaže kako energetska efikasnost znači upotrebu manje količine energije za grijanje, hlađenje ventilaciju, pripremu tople vode, rasvjetu..
Navodi kako se prednosti energetske efikasnosti mogu osjetiti kroz finansijske uštede, kroz smanjene izdataka za grijanje, hlađenje i električnu energiju. EE omogućava i duži životni vijek zarade, ugodnije i kvalitetnije stanovanje, doprinosi zaštiti okoliša i kroz smanjenje emisija štetnih plinova.
Zadani cilj se kaže može ostvariti obnovom zgrada stambenih i javnih u cilju povećanja energijske efikasnosti, postavljanjem tehničkih zahtjeva za izgradnju energetski efikasnih novih zgrada, uvođenjem energijski okolišno efikasnijih sistema grijanja, uspostavom individualnih brojila stvarno potrošene energije, korištenjem energijski efikasnijih aparata u uredima i domaćinstvu i uspostavom prizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije.
Katica kaže kako su ciljane uštede obveze po ugovoru Energetske zajednice. Naglasila je kako je u Ministarstvu uspostavljena i baza podataka certificiranih objekata, u koju je do sada uneseno 350 objekata sa svim relevantnim podacima za energijsku potrošnju zgrade. Također za sve ove objekte Ministarstvo ima i softversku mogućnost izrade izvještaja.
Inače, prema planu realizacije BBEP-a u javne objekte u FBiH od 2014. – 2018. bit će investirano nešto više od 14.836.364 dolara. Odnosno, na ovaj način 18 zdravstvenih objekata bit će energetski efikasno, 31 obrazovni objekt i dva administrativna objekta.
manager.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
