Na tom skupu naglašeno je, između ostalog, da je za BiH važno da postane država čija će se privreda zasnivati na malim emisijama CO2. To se, kako je naglašeno, može postići povećanjem energetske efikasnosti i većim korištenjem obnovljivih izvora energije.
Šef Delegacije i specijalni predstavnik EU Lars-Gunnar Wigemark kazao je novinarima tim povodom da EU podržava dijalog o klimatskim promjenama koje je okarakterizirao kao jedan od najvažnijih problema u cijelom svijetu. Ne poznaju granice, podjednako pogađaju sve i zbog toga se zajednički treba boriti protiv toga.
“Sve više država ozbiljno pristupa tom problemu, a sa sigurnošću se može reći da je EU jedan od lidera u svim naporima u borbi protiv negativnog utjecaja klimatskih promjena. Potrebna nam je i suradnja s vodećim partnerima SAD-om, Kinom i Rusijom da zajedno djelujemo, a u tome ne bih potcijenio niti ulogu koju može imati BiH”, naglasio je.
Upozorio je da se u BiH posebno u zimskom periodu koristi mnogo ugalj te da bi trebalo uložiti napore za iznalaženje čistijih tehnologija koje trenutno izgledaju skupe, ali dugoročno predstavljaju investiciju za budućnost.
Resorni državni ministar Mirko Šarović kaže da se BiH priprema za konferenciju u Parizu, te precizira da BiH priprema već treći nacionalni izvještaj o klimatskim promjenama i smanjenju emisija. BiH namjerava dati svoj doprinos, zajedno s drugim državama, u smanjenju emisija CO2.
“Ako bismo dobili odgovarajuće poticaje za projekte posebno od EU naš doprinos mogao bi biti i veći. U tome je naravno ključna energetska efikasnost i korištenje obnovljivih izvora energije”, istakao je.
Drugog dana skupa iskustva s bh. studentima podijelili su i predstavnici Švedske i Holandije, država koje su mnogo postigle u oblasti suzbijanja negativnih utjecaja klimatskih promjena.
Švedski ambasador u BiH Fredrik Schiller upozorio je da će „ako svi zajedno ne uspijemo promijeniti negativne utjecaje koji se vežu za emisije a utječu na klimu, naša budućnost postati nesigurna“.
“Svi dijelimo odgovornost da ovo popravimo”, kazao je. S tim u vezi, očekuje da će na sastanku u Parizu biti postignut univerzalan, globalno primjenjiv i pravno obavezujući sporazum.
Kaže da je Švedska mnogo uradila na smanjenju emisije CO2 (ugljendioksid), a dosad je smanjila emisiju stakleničkih gasova za 22 posto uz istovremeno povećanje BDP-a od 58 posto.
Smatra da je za BiH važno da postane država čija će se privreda zasnivati na malim emisijama CO2. To se može postići povećanjem energetske efikasnosti, većim korištenjem obnovljivih izvora energije, ali i boljom infrastrukturom u energentskom i sektoru transporta.
“Vremenom će to dovesti do višeg standarda stanovništva, isto kao što je to i u Švedskoj”, kazao je.
Zamjenica ambasadora Holandije u BiH Loes Lammerts navela je primjer te države koja mnogo poduzima u namjeri da spriječi negativne utjecaje klimatskih promjena te naglasila da i sve druge države moraju raditi na tome.
S tim u vezi, najavila je da će se u Holandiji 2016. godine okupiti sudionici različitih profila da bi razgovarali o klimatskih promjenama, te pozvala i predstavnike iz BiH da im se pridruže.
Dijalog o klimatskim promjenama održan 5. i 6. novembra u Sarajevu za cilj je imao unapređenje razumijevanja i brige javnosti za utjecaje i prijetnje uzrokovane klimatskim promjenama.
akta.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
