Proces zapošljavanja stranih radnika u Bosni i Hercegovini trenutno traje između šest mjeseci i godinu dana, a često je praćen brojnim administrativnim preprekama koje obeshrabruju poslodavce i usporavaju privredu.
U prvom polugodištu 2024. godine u Bosni i Hercegovini izdano je ukupno 3.230 radnih dozvola za strane radnike. Federacija BiH zabilježila je 1.400 dozvola, Republika Srpska 1.538, dok je u Brčko Distriktu izdano 292 dozvole. Najveći broj radnih dozvola dodijeljen je u sektoru građevinarstva (1.071), zatim u ostalim uslužnim djelatnostima (401), trgovini (345), prerađivačkoj industriji (332) te hotelijerstvu i ugostiteljstvu (235). Sektori umjetnosti, zabave i rekreacije takođe imaju značajan udio s 230 izdanih dozvola.
Strani radnici dolaze iz različitih država, pri čemu prednjače Turska (572 radnika), Nepal (465), Srbija (355), Indija (329), Bangladeš (246), Kina (168) i Hrvatska (101).
PROBLEMI U PROCESU ZAPOŠLJAVANJA STRANACA
Iako je kvota za radne dozvole za 2024. godinu postavljena na 6.000, do sada je iskorišteno tek 4.500, što ukazuje na ozbiljne probleme u procedurama i organizaciji. Proces traje između šest i deset mjeseci, a ponekad i do godinu dana. Navedeni vremenski okvir često obeshrabruje poslodavce i dodatno komplikuje situaciju na tržištu rada.
Prvi korak u zapošljavanju stranaca jeste nostrifikacija diploma, što je procedura koja često nije potrebna za određene poslove, poput onih u ugostiteljstvu ili građevinarstvu. Nakon toga, strani radnici prolaze kroz zahtjevan proces dobijanja radne dozvole, koji uključuje sigurnosne provjere koje provodi Služba za poslove sa strancima. Provjere često traju i do dva mjeseca, dodatno produžavajući cijeli postupak.
Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca FBiH, ističe da administrativna neefikasnost ozbiljno ugrožava privredu: “Uvoz strane radne snage odvija se sporo i ne odražava stvarne potrebe tržišta. Iako je za ovu godinu predviđeno 6.000 kvota, do sada je iskorišteno tek 4.000, što ukazuje na probleme u administrativnim procedurama. Kao zanimljiv primjer, u New Delhiju, jedan radnik obrađuje zahtjeve za četiri države, dok BiH ima ozbiljan manjak efikasnosti u ovom segmentu”.
Nakon nostrifikacije, radnici moraju dobiti radnu dozvolu koju izdaju kantonalni zavodi za zapošljavanje. Navedena procedura uključuje i sigurnosne provjere, koje provodi Služba za poslove sa strancima, a koje dodatno produžavaju čitav proces, često traju i do dva mjeseca. Privrednici ističu kako su postojeći zahtjevi previše birokratski i neefikasni, što negativno utiče na privredu.
“Poslodavci koji zapošljavaju hiljade radnika trebaju imati značajniju ulogu u procesu zapošljavanja. Njih treba direktno pitati zašto ne uspijevaju doći do potrebne radne snage i uključiti ih u rješavanje ovog problema”, ističe Nenadić.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca, skrenuo je pažnju na problem nedovoljne radne snage u BiH u poređenju sa susjednim državama. Hrvatska, na primjer, ima preko 200.000 stranih radnika, dok Srbija ima 120.000, a Slovenija broji 100.000 stranaca u radnom angažmanu. U Bosni i Hercegovini, taj broj iznosi tek 4.500, što je nesrazmjerno niskim zahtjevima tržišta rada.
“O ovom problemu govorimo već godinama. Primjeri iz regije pokazuju koliko zaostajemo – Hrvatska trenutno ima 200 hiljada stranih radnika, ne računajući one iz regije koji zbog putovnica ne trebaju radne dozvole. Srbija zapošljava 120 hiljada, Slovenija 100 hiljada, dok Bosna i Hercegovina ima tek 4 hiljade stranih radnika. Problem leži u našim prekompliciranim procedurama. Kakva je svrha nostrifikacije diploma za sobarice ili radnike u ugostiteljstvu? Fokus našeg uvoza je na građevinarstvu, ugostiteljstvu i industriji, gdje je potražnja najveća.”
Privreda u BiH, naročito sektori građevinarstva, ugostiteljstva i industrije, oslanja se na strane radnike za poslove koje domaća radna snaga izbjegava zbog niskih plata i loših uslova rada. Ipak, bez značajnih reformi, privredni rast i strane investicije mogli bi ostati ograničeni, što bi dugoročno dodatno pogoršalo stanje na tržištu rada u zemlji.
Bosna i Hercegovina se suočava s hitnom potrebom za reformom procesa zapošljavanja stranih radnika kako bi odgovorila na zahtjeve tržišta rada i smanjila administrativne prepreke koje usporavaju privredni rast.
Trenutne procedure, koje traju i do godinu dana, nepraktične su i obeshrabruju poslodavce, posebno u sektorima poput građevinarstva, ugostiteljstva i prerađivačke industrije, gdje je manjak radne snage najizraženiji. Ukidanje nepotrebnih administrativnih koraka, poput nostrifikacije diploma za niskokvalifikovane radnike, ubrzanje sigurnosnih provjera i revidiranje viznog režima ključni su potezi koji bi omogućili brži dolazak radnika. Time bi se ne samo unaprijedila efikasnost sistema nego i osigurala veća konkurentnost BiH u odnosu na zemlje regije. Bez ovih promjena, BiH rizikuje gubitak investicija i stagnaciju privrednog razvoja. Hitna modernizacija procedura nije samo opcija nego i nužnost za jačanje ekonomije i stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja. Pitanje tržišta rada i stranih radnika razmatrano je i na Prvoj konferenciji o trgovini u FBiH, koju su zajednički organizirali Federalno ministarstvo trgovine i Udruženje poslodavaca Federacije BiH.
Autor: S.S. akta.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
