Pročitajte imena najviših funkcionera iz BiH koji su osuđeni u posljednjih pet godina

Od tih presuda, 21 su zatvorske kazne, dok je 17 uslovnih.Najduža zatvorska kazna u visini od tri godine dodijeljena je Milovanu Čereku, načelniku opštine Brod i potpredsjedniku SP-a, za primanje mita, a optužnicu je podiglo Specijalno tužilaštvo RS. Predmet je vođen na Okružnom sudu u Banjaluci, a Čerek, koji je nedavno preminuo, osuđen je zbog primanja mita od 136.000 KM. Odrezana mu je i novčana kazna u visini od 24.000 KM, zabranjeno obavljanje javnih funkcija u periodu od pet godina od izricanja presude, a oduzeta mu je imovina u vrijednosti od 122.000 KM.Mirku Stojiću, generalnom sekretaru Predsjednika RS, odrezana je zatvorska kazna od dvije godine za zloupotrebu službenog položaja, a optužnicu je podiglo Specijalno tužilaštvo RS. Stojić je na račun budžeta uplatio 70.000 KM.

Prema podacima USAID-a, koji je uradio analizu efektivnosti pravosuđa u BiH u 2016. godini, utvrđeno je da je indeks porastao za 4,4 odsto u odnosu na 2015. Od maksimalne vrijednosti od sto poena, pravosuđe BiH je 2015. uspjelo ostvariti 54,41 poen, a 2016. je ostvarilo 56,78 poena. U pogledu efikasnosti u odnosu na 2015. godinu stanje je popravljeno za oko 0,5 poena, odgovornosti i transparentnosti za 0,7 poena, kapaciteta i resursa za 0,8 poena, a nezavisnosti za 0,4 poena. Do pada je došlo u kategoriji kvaliteta rada za 0,1 poen.

Prema podacima USAID-a, percepcija javnosti je popravljena za sedam odsto, odnosno pola poena u odnosu na 2015. godinu. Najznačajnija poboljšanja bilježe se u percepciji o smanjenju broja neriješenih predmeta, u borbi protiv korupcije i povjerenja u sudije i tužioce.Piter Dafi, direktor USAID BiH, podsjetio je da je ovo druga godina da USAID podržava izradu indeksa. “Ovaj indeks je jedinstveni alat za pomoć zaposlenim sektora za identificiranje prednosti, ali i slabosti u samom pravosudnom sistemu, kako bi se što efikasnije radilo na poboljšanju. Iako rezultati indeksa pokazuju izvjestan napredak u percepciji, postoji veoma značajan prostor za poboljšanje rada pravosudnog sistema. Vjerujemo da je bolje informisana javnosti, što je dodatna vrijednosti ovakvih istraživanja, daleko spremnija da zahtijeva transparentnost i odgovornost javnog sektora”, rekao je on.

Vehid Šehić, direktor Foruma građana Tuzla i bivši sudija i tužilac, koji radi na nekoliko projekata unapređenja rada pravosuđa, ističe da se ne može reći da napretka nema, ali da je percepcija i stručne javnosti i građana da još nema presuda za brojne “zvučne” predmete koji su pompezno pokretani.Dodao je i da zabrinjava veliki broj uslovnih presuda, a kao jednu od ključnih preporuka navodi potrebu jačanja nezavisnosti pravosuđa, recimo, kroz mijenjanje načina finansiranja njihovog rada. Dodao je i da je potrebno osposobljavati vještake, kao i mijenjati pojedina zakonska rješenja koja onemogućavaju tužiocima i sudijama da riješe najosjetljivije predmete. NN