Blagi inflatorni pritisci mogli bi obilježiti prvi kvartal 2025. godine, s predviđenom godišnjom inflacijom od 1,8 posto, procjenjuje Centralna banka Bosne i Hercegovine. Prema mišljenju profesora Ljiljana Veselinovića s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, rast cijena sirovina, energenata i rada i dalje će biti ključni faktori pritiska na tržište.
Inflacijski pritisci na početku 2025. godine mogu se podijeliti u dvije glavne grupe, ističe Veselinović za Akta.ba.
Prva grupa uključuje rast cijena sirovina, energenata i rada, koji su već u ranijem periodu izazvali lančanu reakciju poskupljenja: “Najavljena su poskupljenja struje, minimalna neto plaća je u FBiH određena na 1.000 KM, a određene sirovine na globalnom nivou (kao što su npr. kafa) bilježe rast cijena. Ta povećanja faktora proizvodnje se kroz prodajnu cijenu najčešće prebacuju na potrošače. Međutim, ne očekujem da će doći do značajnih poskupljenja kao ona koja smo imali priliku osjetiti u ne tako davnom periodu iza nas”, objašnjava Veselinović za Akta.ba portal.
Troškovi rada predstavljaju ključnu stavku u poslovanju mnogih sektora, jer izravno utiču na konkurentnost i profitabilnost poduzeća, prof. dr. Ljiljan Veselinović navodi:
“Troškovi rada su najvažnija kategorija troškova u mnogim djelatnostima, a zaključno sa desetim mjesecom 2024. godine, prosječna neto plata u skoro svim djelatnostima (osim u djelatnosti I – hotelijerstvo i ugostiteljstvo) je “prebacila” 1.000 KM. U tom smislu, troškovi rada će se sasvim sigurno povećati zbog Odluke Vlade FBiH da promijeni iznos minimalne plaće, ali to povećanje ne bi trebalo biti značajno da izazove drastična povećanja cijena proizvoda i usluga”, ističe Veselinović.
Druga grupa uključuje sezonske efekte nakon praznične potrošnje, koji bi mogli privremeno smanjiti potražnju u određenim kategorijama proizvoda. “Ovo je vrlo kratkoročan efekt, koji se uglavnom manifestira u januaru i nema dugoročnog uticaja na tržište”, ističe Veselinović.
UTICAJ POSKUPLJENJA NA KUĆNE BUDŽETE
Iako inflacija ne bi trebala premašiti 2 posto, stručnjaci upozoravaju na moguće rizike povezane s rastom cijena osnovnih dobara. Prema mišljenju Veselinovića, rast cijena osnovnih proizvoda poput hrane i energije mogao bi imati ozbiljan uticaj na kućne budžete, naročito onih s nižim primanjima. “Svaki rast cijena osnovnih dobara ima nesrazmjerno veći uticaj na kućanstva koja već imaju ograničene prihode. Takvi građani bit će prisiljeni da prioritetiziraju osnovne troškove, što će ostaviti manje prostora za štednju ili kupovinu drugih proizvoda i usluga”, objašnjava Veselinović.
“Prije svega, vjerujem da su procjene koje su do sada napravljene o inflaciji u iznosu ispod 2% poprilično realne, ali niko sa sigurnošću ne može prognozirati dešavanja u budućnosti i kako će se neki globalni događaji, poput izbora predsjednika SAD-a, odraziti na globalno tržište. Promjene u američkoj vanjskoj politici ili trgovinskim odnosima mogu dovesti do fluktuacija cijena roba na svjetskim berzama. Međutim, lično sam optimista po pitanju 2025. godine i mislim da ne bismo trebali očekivati značajan val poskupljenja, osim pojedinačnih dobara i usluga kao rezultat nepovoljnih vremenskih prilika poput suša, ekstremnih vremenskih prilika i slično. Međutim, rast cijena posebno osnovnih dobara poput hrane i energije, ima potencijal da naruši kućne budžete građana, ističe ekonomista Veselinović za Akta.ba portal.
JESU LI NAJAVLJENI VALOVI POSKUPLJENJA KRATKOROČNI ILI POSTOJI RIZIK OD DUGOROČNIH PROMJENA?
Profesor Ljiljan Veselinović ističe da, kao mala ekonomija, Bosna i Hercegovina nije u mogućnosti proizvesti sve potrebne resurse, pa će dešavanja na globalnom tržištu uvijek imati uticaj na cijene proizvoda. Dugoročno gledano, postoji značajan rizik od rasta cijena, naročito u periodu dužem od godinu dana.
“Kada uzmemo u obzir globalne faktore, Bosna i Hercegovina bi mogla dodatno osjetiti njihov uticaj kroz kontinuirani rast cijena energenata i sirovina”, upozorava Veselinović.
On također naglašava važnost osiguravanja veće energetske neovisnosti kroz korištenje obnovljivih izvora energije. “Veće oslanjanje na obnovljive izvore ne samo da bi smanjilo domaće troškove, već bi nas i zaštitilo od potencijalnih ograničenja izvoza i visokih taksi na ‘prljavu’ energiju”, kaže Veselinović.
Na kraju, upozorava na to da nepripremljenost na globalne ekološke izazove može ozbiljno ugroziti ekonomsku stabilnost i konkurentnost zemlje. “Ovi faktori predstavljaju dugoročni izazov za ekonomsku stabilnost Bosne i Hercegovine”, zaključuje Veselinović.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
