Proizvodnja plastike, vrste i zagađenje okoliša – Rođenje plastike
Malo je izuma u ljudskoj civilizaciji u tako kratkom periodu postalo nezamjenljivo i istovremeno i prijetnja njenom biološkom opstanku kao što je plastika. Počela se proizvoditi 1907.g. kada je belgijsko-američki hemičar Leo Hendrik Baekeland prvi put sintetizovao smolu koja je po njemu kasnije nazvana bakelit. Ovo je samo prva u nizu proizvedenih vrsta od različitih komponenti dobijenih iz organskih jedinjenja, najčešće ugljovodonika ( nafta, katrani, mineralna ulja i sl. ). Svoj pohod ka vrhu upotrebljavanih vještačkih materijala. plastika je utvrdila u vojnoj industriji kroz dva svjetska rata, da bi prava ekspanzija započela 50.ih godina kada je proizvedeno 1,5 miliona tona i eksponencijalnim rastom dosegla preko 400 miliona tona 2018.g. Od tada je do danas proizvedeno ukupno 8,3 milijardi tona plastike u raznim oblicima i bezbrojnim vrstama.
Vrste plastičnih proizvoda
Razlog zašto je ovaj vještački materijal doživio takvu evoluciju u upotrebi i ekspanziju u svim sferama ljudskog života leži u činjenici da je osnovna sirovina relativno lako dostupna, jeftina, laka za finalizaciju, tehnologija prerade i proizvodnje elemenata je lako dostupna i široko razvijena, proizvod je veoma fleksibilan i primjenjiv u različitim primjenama, sa nizom dobrih tehničkih karakteristika. Na vrhu upotrebne liste su plastični proizvodi i ambalaža raznih vrsta i oblika u količini cca 146 miliona tona/godinu. Sljedeći su korisnici tekstilna industrija sa 47 mil. tona/god., slijede sve grane industrije kao autoindustrija, brodogradnja, avioindustrija, kućanski aparati, građevinska industrija, praktično ne postoji ljudska djelatnost u kojoj ne možemo nači proizvode od plastike.
Gledajući ovakvu rasprostranjenost u svakodnevnom životu, bilo je samo pitanje vremena kada će nam se poći obijati o glavu ovakva ovisnost o njoj. Ono što su u početku bile izrazite prednosti kao otpornost na atmosferilije, temperaturu, vodu, vlagu, koroziju, kiseline i lužine, klimatske promjene, niska cijena dobijanja, jeftini troškovi proizvodnje i na kraju jeftini krajnji proizvodi i još mnogo toga, su se brzo pretvorile u noćnu moru ljudskoj civilizaciji, pogotovu kad je riječ o očuvanju prirodne sredine i zaštiti okoliša. Kada se zbog masovne proizvodnje i upotrebe, zbog niske cijene proizvoda jednom korišteni proizvodi počeli bacati, počinje naša priča o lošim stranama ovog materijala i njenom pogubnom utjecaju na okoliš.
Plastični otpad
Od onih proizvedenih 146 mil.tona ambalaže dobili smo 141 mil. tona otpadne ambalaže, 38 mil. tona otpada od konfekcije i još stotine mil. tona otpada od raznih ostalih plastičnih proizvoda.
80% otpada se stvara na kopnu, 20% na moru. Prema podacima iz 2013.g. najviše otpada se stvara na sjevernoj Zemljinoj polulopti gdje su i razvijenije države svijeta ( USA, EU, Kanada, Japan ). USA dnevno proizvede cca 37.700 t otpada svaki dan, ali ga ove države i puno kvalitetnije zbrinu recikliranjem i preradom. Kina, Indija, Filipini, Tajland, Vijetnam i J.Koreja proizvedu sljedećih 50% plastičnog otpada, ali recimo Kina od dnevne proizvodnje cca 32.000 t otpada reciklira svega 25% a ostali zagađivaći i ispod 19%. Sve ostalo završi svakodnevno kao plastični otpad u prirodnom okruženju, na tlu u morima i okeanima. 1
Prema studiji iz 2017.g. koju je radila agencija UN-a, 90% plastičnog otpada donosi 10 velikih rijeka od čega su sedam iz Azije. Kineska rijeka Yangtze donese 1,5 mil. tona otpada godišnje a ostale rijeke iz Azije kao Ind, Žuta rijeka, Hai He, Biserna rijeka, Amur, Mekong, delta Ganga, Brahmaputre i Meghe preko 578.000 t. otpada. Dvije rijeke iz Afrike – Nil i Niger transportuju cca 120.000 t plastičnog otpada u okeane.
Procjena je da akumulirana količina otpada u Tihom okeanu zahvata površinu veličine tri Francuske, sa količinom otpada od preko 120 mil. tona plastičnog otpada
Plastični otpad – globalni ekološki problem
Imajući u vidu ovakav razvoj situacije, svjetska zajednica je postala svjesna koju opasnost po živi svijet predstavlja plastični otpad i pokrenula određene aktivnosti. Na zasjedanju Skupštine UN za životnu sredinu od 11. do 15. marta 2018.g. u Najrobiju plastični otpad je proglašen glavnim globalnim ekološkim problemom. Procjena je da će se do 2030.g u svjetskim morima deponovati dodatnih 105 mil. tona plastike, čime bi se dodatno pogoršala sada već ionako katastrofalna situacija. Zbog pojavljivanja plastičnog otpada u raznim veličinama, njeno prisutsvo je registrovano na makro planu kao makro plastični otpad, mikroplastika veličine mikrona i nanoplastika veličina manjih od 100 nm. Mikro i nano plastične čestice se već nalaze u lancu ishrane svih organizama, u pitkoj vodi, riječnoj, morskoj i svim živim organizmima u njoj, pa sve do kišnih kapi. Kako do sada nisu vršena medicinska istraživanja uticaja plastike na žive organizme, tek nam predstoji borba na tom planu. Njen uticaj sasvim sigurno samo može biti negativan sa stepenom degeneracije koji se tek treba utvrditi opsežnim medicinski i drugim istraživanjima. Dodatni loši faktori su što plastični otpad apsorbuje zagađujuće materije, a plastika otpušta teške metale, kemikalije, aditive i kancerogene supstance. Kemikalije ulaze u organizam hranom putem probave, pitkom vodom ili direktno apsorpcijom kroz kožu. Više od 90% ljudi je pozitivno na BPA ( bisfenol – sastavni dio plastične mase ). Preko 70% vodovodne vode u EU sadrži mikroplastiku a gotovo u pravilu je sadrži svaka flaširana voda.
Najveći problem kod plastičnog otpada je njegova postojanost u prirodnom okruženju. Ono što je u momentu otkrivanja i rane primjene bila prednost, sada je postalo omča oko vrata kompletnom živom svijetu na planeti. Period raspadanja za razne vrste plastike je :
- 50 g. za čaše i predmete od pjenaste gume,
- 450 g. za jednokratne pelene,
- 450 g. za plastične boce i ostalu ambalažu, pribor za jelo, čaše, posuđe
- 600 g. za najlon mreže za ribolov i ostali ribo-materijal,
- 10 g. za filtere cigareta
- 1000 g. za neke grupe plastičnih proizvoda
Vidljivo je da smo dobili neprijatelja za mnogo godina i da će mnoge flaše i čaše dobro nadživjeti svakog stanovnika Zemlje.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
