Mjesecima prije Popisa stanovništva, kuća i domaćinstava u Bosni i Hercegovini, fokus cjelokupne priče bio je usmjeren ka nacionalnim, vjerskim i jezičkim pitanjima i dilemama. Na Popis se vrlo rijetko gledalo kao na statističku operaciju koja će konačno dati tačan uvid u različite sfere bosanskohercegovačkog društva.
Kako je najavljeno iz Agencije za statistiku BiH, konačni rezultati Popisa počet će se sukcesivno objavljivati od juna ove godine. Tek tad ćemo saznati stvarni broj stanovnika u BiH, ali i u njenim entitetima, kantonima i općinama. Ovi podaci neće ostati puka statistika, već će imati i značajan utjecaj na različite sfere života. Podaci Popisa utjecat će, uz ostalo, i na raspodjelu javnih prihoda u Federaciji BiH.
Sadašnji način raspodjele
Dio prihoda s jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje raspodjeljuje se na dva entiteta i Brčko distrikt. Iz dijela koji dobije Federacija BiH, najveći postotak – 51,48 posto – transferira se u kantone. Nešto manji dio – 36,2 posto – ide za funkcioniranje Federacije BiH. Prilično manji procent od kantona dobiju jedinice lokalne samouprave kojima pripada ukupno 8,42 posto prihoda. Direkciji za ceste transferira se preostali dio sredstava i to je procentualno 3,9 posto.
Pojedinačna raspodjela s federalnog na kantonalni nivo vrši se na osnovu četiri parametra. Tu je, prije svega, broj stanovnika koji nosi 57 posto, zatim broj učenika u osnovnom obrazovanju s udjelom od 24 posto, broj učenika u srednjem obrazovanju nosi 13 posto, a površina kantona uzima se u obzir u preostalih šest posto. Dakle, na osnovu ovih parametara ustvrđuju se koeficijenti za isplatu prema kantonima.
Faktor koji dominanto utječe na raspodjelu prikupljenih javnih prihoda u Federaciji BiH je broj stanovništva. Trenutno, Ministarstvo finansija Federacije BiH koristi podatke Federalnog zavoda za statistiku BiH o broju stanovnika i učenika u svakom kantonu i općini te na osnovu tih podataka utvrđuje koliko kojem kantonu finansijskog “kolača” pripada. No, nakon što budu obznanjeni podaci Popisa stanovništva iz 2013. godine, oni će biti jedini referentni te će sa na osnovu tih podataka utvrđivati i nova raspodjela prihoda.
Kom’ opanci, kom’ obojci…
Podaci koji se trenutno koriste, ali i preliminarni rezultati Popisa pokazuju znatne razlike, pri čemu su neki kantoni “zakinuti”, a drugi su “nagrađeni”. Naime, trenutno se na osnovu uzetih podataka o broju stanovnika u povoljnijoj poziciji nalaze Tuzlanski, Zeničko-dobojski, Bosansko-podrinjski i Sarajevski kanton. Naime, preliminarnim rezultatima popisa utvrđeno je da ovi kantoni imaju manje stanovnika nego što to pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku. Istovremeno, Unsko-sanski, Posavski, Srednjobosanski, Hercegovačko-neretvanski, Zapadnohercegovački i Livanjski kanton, prema Popisu iz 2013. godine, imaju više stanovnika nego što pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.
Ipak, treba imati u vidu da će konačni rezultati Popisa biti djelimično različiti od preliminarnih. Gotovo je sigurno da svi popisani neće ući u konačan zbir ukupnog broja stanovnika, pa je neophodno sačekati objavljivanje konačnih rezultata za donošenje adekvatnih zaključaka.
Međutim, pojedini kantoni, suočeni s enormnom finansijskom krizom i deficitima u budžetima, već su javno zatražili redefiniranje parametara na osnovu kojih se vrši raspodjela javnih prihoda.
Konačnim rezultatima Popisa sigurno će najviše biti pogođen Bosansko-podrinjski kanton Goražde. Naime, trenutno se ovom kantonu sredstva isplaćuju na osnovu podataka Federalnog zavoda za statistiku BiH prema kojima u ovom kantonu živi 32.428 ljudi. Međutim, prema preliminarnim rezultatima Popisa stanovništva, taj broj je manji za 21 posto i iznosi 25.336, pri čemu konačni rezultati Popisa mogu pokazati samo manji broj stanovnika u ovom kantonu. Iako BPK Goražde ima povlašten koeficijent prilikom raspodjele javnih prihoda, jasno je da će, ako Zakon ostane isti, ovaj kanton pri raspodjeli javnih prihoda primati gotovo 20 posto manji iznos nego sad. Zato je prije nekoliko dana novi premijer Emir Oković zatražio da ubuduće broj stanovnika i površina ne budu ključni parametri prilikom raspodjele javnih prihoda, nego da se u obzir uzmu i druge činjenice, naprimjer ratno razaranje ovog kantona.
I drugi traže izmjene
Zahtjevi za izmjenu Zakona već su stigli i iz Tuzle i Zenice. Ukupno 20 poslanika s područja Tuzlanskog i sedam s područja Zeničko-dobojskog kantona nedavno je potpisalo i u parlamentarnu proceduru uputilo prijedlog zakona o izmjenama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Ova inicijativa najviše zamjera povlaštene koeficijente koje ima Kanton Sarajevo, a koji iznosi dva, 1,8 za Bosansko-podrinjski kanton te za Posavski kanton 1,5 i za Kanton 10 1,1. Ostaje da se vidi kako će nova vlast, koju čine gotovo identične stranke u svim kantonima i na nivou Federacije BiH, dogovoriti buduću raspodjelu prihoda. Do sada smo uglavnom gledali borbu dijelova BiH koja je skoro uvijek imala etnički/nacionalni predznak. Sad, prvi put ne samo da imamo borbu između kantona u kojem su većina stanovnika pripadnici istog naroda nego u sukob oko prihoda ulaze i kantoni u kojima su iste stranke na vlasti, naprimjer u TK i KS-u, SDA i DF. Prazna hazna ne poznaje naciju, religiju, a bogme ni stranački dres.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
