Novo istraživanje o ribama i drugim vodenim životinjama potvrđuje da rijeku Bosnu treba zaštititi, a ne pregraditi. Prenosimo prevod teksta koji je napisao Andrey Ralev, aktivista kampanje za biodiverzitet u CEE Bankwatch Network.
Bosna je najveća rijeka koja se u potpunosti nalazi unutar Bosne i Hercegovine. Od svog izvora na periferiji Sarajeva, teče na sjever u dužini od 271 kilometar do ušća u rijeku Savu. Iznenađujuće, to je i jedna od rijetkih velikih balkanskih rijeka bez hidroelektrana ili velikih brana, uprkos tome što neki planovi postoje već decenijama.
Nakon zabrinutosti ekoloških organizacija i protesta lokalnog stanovništva, njemačka KfW banka je 28. januara 2022. godine potvrdila da odustaje od planova finansiranja za hidroelektranu Janjići od 13 MW u blizini Zenice. Ali javno preduzeće Elektroprivreda BiH još uvijek pokušava pogurati i ovaj projekat i još veću elektranu Vranduk nizvodno.
Nedugo nakon vijesti o Janjićima, stanovnici Kaknja – nekoliko kilometara uzvodno – oštro su se protivili novom postrojenju pod nazivom Bilješevo, a Općinsko vijeće je odbilo dati saglasnost za postrojenje dok se ne obavi javna rasprava.
Zbog prijetnji od izgradnje hidroelektrana i nedostatka aktuelnih znanja o biodiverzitetu rijeke Bosne, CEE Bankwatch Network i lokalna nevladina organizacija Eko Forum Zenica organizovali su istraživanje vodenih životinja koje naseljavaju rijeku. Naša studija je pronašla dokaz da u rijeci obitavaju globalno ugroženi dunavski losos, poznat i kao mladica (Hucho hucho) i nedavno opisana savska uklija (Alburnus sava). S obzirom da se u rijeci još uvijek nalazi najmanje 17 vrsta riba zaštićenih Bernskom konvencijom i Direktivom o staništima EU, ključno je uključiti Bosnu u Emerald mrežu, panevropsku ekološku mrežu.
Anketa među ribarima u Zenici
U decembru 2021. obavljeno je 30 intervjua licem u lice s lokalnim ribarima iz okoline Zenice koji redovno pecaju na rijeci Bosni. Oni su podijelili svoja saznanja o svim ribama i drugim životinjama koje su poznavali iz rijeke, najboljim ribolovnim područjima, količinama ribe koje se mogu uloviti u jednom danu, te prijetnjama i promjenama u rijeci. Nakon intervjua podijelili su i fotografije ribe ulovljene nedavno u rijeci.
“Mi smo generacijama ribari i naučili smo mnoge ljude da vole ribu. Zenica ima mnogo ribara”, objašnjava ribar iz zeničkog naselja Kanal.
Lokalni ribari opisali su ukupno 34 vrste riba, od kojih je većina od ribarskog značaja, ali i mnoge rijetke vrste čija staništa treba zaštititi u Europi (vidi tabelu 1 u nastavku). Tačna naučna imena naknadno su potvrdili ihtiolozi koje je Bankwatch kontaktirao i dali su svoje mišljenje da se u rijeci vjerovatno nalazi još nekoliko vrsta, čime je ukupan broj prešao 40.
Svi ribari su opisali kako je tokom rata 1990-ih u Bosni i Hercegovini uništen veliki dio industrije uz rijeku, što je dovelo do samopročišćavanja rijeke i brzog oporavka vodenog svijeta. Posljednjih godina kvalitet vode se pogoršao zbog industrije i izgradnje puteva, ali još uvijek dosta ribe preživljava.
“Rijeka Bosna je oduvijek bila bogata ribom. Poboljšanje kvaliteta vode tokom rata dovelo je do velike migracije ribe iz Save, tako da je tada bilo najviše ribe, a one su uglavnom ostale i danas”, kaže drugi ribar iz Nove Zenice.
Petnaest ribara je potvrdilo da se dunavski losos i dalje nalazi u rijeci, iako su neki komentarisali da je na ivici izumiranja. Ipak, fotografije koje smo dobili na kojima su dvije velike jedinke uhvaćene u zimu 2020/2021 u rijeci Bosni pokazuju da dunavski losos još uvijek obitava u rijeci.
Ostale zaštićene ribe koje ribari poznaju su bucov (Aspius aspius), potočna mrena (Barbus balcanicus), dunavska paklara (Eudontomyzon vladykovi), veliki vijun (Cobitis elongata) pa čak i savska uklija (Alburnus sava) koja je opisana kao nova vrsa po prvi put 2017.
Većina ribara je potvrdila prisustvo vidre i rakova u rijeci, ali zanimljivo je da je trinaest ribara znalo i za prisustvo evroazijskog dabra (Castor fiber), još jedne vrste zaštićene nacionalnim i evropskim zakonodavstvom. Čini se da je ova vrsta nedavno ponovo naselila rijeku Bosnu jer populacija dabrova u BiH raste. Porodica dabrova pronađena je još 2009. godine na rijeci Lašvi, lijevoj pritoci Bosne.
Šesnaest ribara je izjavilo da su posljednjih godina uspjeli uloviti više od pet kilograma ribe u najboljim danima; devet je izjavilo da mogu uhvatiti između dva i pet kg, a samo pet je izjavilo da mogu uhvatiti između jedan i dva kg. Prijavljene količine prije 2010. bile su nešto veće, a 20 ribara je prijavilo više od pet kg u najboljim danima. “Rijeka Bosna je i dalje bogata ribom, ali zakon ograničava ulov na osam primjeraka”, kaže drugi lokalni ribar.
Većina ribara je prijavila probleme sa otpadom, zagađenjem, gradnjom i nelegalnim ribolovom u rijeci, ali i dalje smatra da su rijeka Bosna i njena riba od velike važnosti za lokalno stanovništvo. Ono čega se svi plaše je izgradnja hidroelektrana. “Ako naprave hidroelektranu u Janjićima, nestaće sva riba uzvodno od Zenice”, kaže ribar iz Raspotočja.
Kako objasniti izuzetan značaj Bosne za zaštitu riba?
Popularno poznata kao veoma zagađena industrijskim i drugim otpadnim vodama, malo ljudi može zamisliti nevjerovatan vodeni svijet koji rijeka Bosna sada podržava. Postoji nekoliko razloga za to:
- Kapacitet samopročišćavanja rijeke. I dalje je skoro prirodna, bez veće izgradnje u koritu. Njena raznolika prirodna staništa, poput spektakularnih brzaka kod Janjića i priobalnih šuma cijelom dužinom, pomažu rijeci da se očisti. Istraživanja pokazuju da je samopročišćavanje tokova od nitrata i fosfata efikasnije u prirodnim nego u reguliranim tokovima.
- Uništenje većeg dijela industrije duž rijeke tokom rata 1990-ih. Iako grad Zenica pati od ozbiljnog industrijskog zagađenja, čini se da nivoi zagađenja rijeke još uvijek nisu kao u jugoslovensko vrijeme.
- Veličina rijeke Bosne. Velike količine vode koju rijeka nosi i dalje omogućava većini vrsta riba da prežive. Prosječni godišnji protok u donjem dijelu Bosne je 142 m³/s i zagađenje se može razrijediti u velikoj količini vode. Prema Izvještaju o procjeni uticaja na okoliš hidroelektrane Janjići, zahvaćeni dio rijeke je u dobrom ekološkom statusu na osnovu indeksa makrobeskičmenjaka.
- Nedostatak brana i drugih barijera u rijeci. Ne postoji velika prepreka koja zaustavlja migraciju riba od Dunava, preko rijeke Save i Bosne sve do Sarajeva. To omogućava mnogim vrstama da se kreću s jednog dijela na drugi ovisno o uvjetima i njihovim ekološkim potrebama.
Vrijeme je da se odbace stare pretpostavke
Stare pretpostavke da je „rijeka već u intenzivnoj upotrebi, zbog čega je već ugroženo njeno ekološko stanje“ moraju se zaboraviti. Naše istraživanje je potvrdilo da je rijeka Bosna veoma vrijedna rijeka.
Zbog količine i kvaliteta ribe i drugih rijetkih životinja, naučnici koji rade na stvaranju mreže Natura 2000 u Bosni i Hercegovini 2015. godine predložili su je za zaštitu kao područje Rijeka Bosna Natura 2000. Strožijom kontrolom zagađenja i provođenjem restauratorskih aktivnosti, rijeka Bosna bi dodatno poboljšala svoj status i postala još privlačnija za domaće stanovništvo i međunarodni ribolovni turizam. Ali da bi se to postiglo, vlasti će morati da odustanu od svih planova za izgradnju hidroenergetskih objekata na toj rijeci.
Kampanja Sačuvajmo plavo srce Evrope ima za cilj da zaštiti najvrijednije rijeke na Balkanu od izgradnje hidroelektrana. Kampanju koordiniraju nevladine organizacije Riverwatch i EuroNatur, a vodi se zajedno sa partnerskim organizacijama sa Balkana.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
