Prim. doc. dr. med. sci. Nermina Rizvanović i mr. biomed. sci. prim. dr. Senada Čaušević iz Kantonalne bolnice Zenica, dobitnice su nagrade Grada Zenice iz oblasti zdravstva za izuzetan doprinos medicini, humanosti i zdravlju građana.
Ove istinske heroine u bijelom, zajedničkim snagama u zadnjih 10 godina imale su 17 realiziranih donora čiji su organi spasili 69 života.
Ponosno dodaju da 69 pacijenata i danas sa svojim porodicama žive normalnim životom, rade i raduju se svakom novom danu.
Sve je krenulo 2014. sasvim slučajno
Rizvanović kao anesteziologinja i reanimatologinja u Kantonalnoj bolnici Zenica, ulogu transplant koordinatorice preuzela je 2014. godine i time postala jedan od ključnih aktera u transplantacijskoj medicini učestvujući u eksplantaciji organa i aktivno doprinoseći razvoju donorskog programa u Bosni i Hercegovini.
Nagradu Grada Zenice doživjela je kao čast. Ona joj je, kako nam reče, motiv za dalji rad, ali i priznanje za dosadašnje godine predanog zalaganja.
Sve je dodaje nam, počelo 2014. sasvim slučajno.
– U martu te godine grupa anesteziologa iz Kantonalne bolnice Zenica otišla je u bolnicu “Sestre milosrdnice” u Zagrebu gdje smo bile na edukaciji o dijagnosticiranju, utvrđivanju moždane smrti i održavanju donora. Kad smo se vratile nismo još bile spremne da preuzmemo takvu odgovornost. Bili smo mladi anesteziolozi i pri stavu – hoćemo, radit ćemo – ali dok još malo prođe vremena. Međutim, nas su prilike zatekle. Krajem augusta u Intenzivnu njegu primili smo mladu djevojku koja je imala teške povrede glave i vrlo brzo ustanovili smo moždanu smrt. Uradili smo dijagnostiku, a njen otac je sam ponudio organe svoje kćerke bez da smo mi išta upitali. Kazao je: “da li organi mog djeteta mogu nekome pomoći”? Ja kao glavni transplant koordinator bila sa zatečena, s jedne strane imate moralnu, etičku i profesionalnu odgovornost da to uradite, imate pristanak koji je najtežio dio u cijeloj proceduri, a s druge strane nisam se osjećala dovoljno sigurnom da to znamo uraditi, jer to nikada nismo sami radili. Sjećam se, podršku nam je pružila i tadašnja naša šefica dr. Edina Spahić – prisjeća se dr. Rizvanović prve eksplantacije organa u Kantonalnoj bolnici Zenica.
Već sljedeći mjesec uslijedila je, kako kaže, druga moždana smrt i drugi pristanak porodice donora, a onda u novembru dobili su i trećeg donora kada je eksplantirano prvo srce u BiH. Tako je sve počelo…
Kaže kako su oni koji su završili Medicinu učeni “da smrt predstavlja kraj života, a proces doniranja organa i transplantacija daju mogućnost da se ovozemaljski život nastavi”.
O tome, koliko je BiH daleko od članstva u Eurotransplantu, opisala je jednostavnom rečenicom – “ne može se dogovoriti, nego zaslužiti”.
– Eurotransplant ima svoje kriterije i kažu da moramo imati 15 donora godišnje na milion stanovnika da bismo im pristupili. Radimo na tome, ali još uvijek nismo ispunili kriterije. Kako bi se stvari popravile, na više frontova bi se trebalo djelovati. Cijeli organizacijski sistem bi se trebao bolje postaviti, morali bi ljudi biti makar dijelom profesionalizirani za ono što rade. Posao utvrđivanja moždane smrti i prijavljivanje donora posao je koji mi u BiH radimo uz osnovni. Nema nas dovoljno anesteziologa i intenzivista koji bi se isključivo bavili pronalaženjem potencijalnih donora i utvrđivanja moždane smrti kao što je to u zemljama Eurotransplanta. Tamo su koordinatori profesionalizirani, kod nas nisu. Također, treba vježbati tehnike razgovora, prosvjećivati stanovništvo, raditi medijske kampanje. Krenuti od osnovnih škola tako da je već našoj djeci bliska ideja doniranja organa – naglašava Rizvanović.
No Rizvanović 2019. prestaje biti glavna transplant koordinatorica, a zamjenjuje je do tada njena desna ruka, prim. dr. Senada Čaušević, nakon čega nastavljaju zajednički rad na spašavanju pacijenata sve do danas.
Čaušević, specijalista anesteziolog i reanimatolog i subspecijalista intenzivne medicine, kaže kako su imali pauzu u eksplantacijama tokom pandemije koronavirusa, a onda 2023. dobili su pristanak dva donora, a prošle godine čak pet donora organa, među kojima je i prvo transplantirano srce u našoj zemlji.
– U BiH se eksplantiraju i transplantiraju bubrezi, rožnjače, jetra, a do sada smo imali i dva srca. Prvo eksplantirano srce otišlo je u Eurotransplant, jer naša zemlja u tom periodu još nije radila transplantaciju. Srce je uspješno presađeno mladiću od 23 godine. Druga transplantacija srca uspješno je izvršena 4. augusta prošle godine u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) po vodstvom prof. dr. Nermira Granova – navodi Čaušević.
Moraju pokazati empatiju i poštovanje
Ističe kako je uloga transplant koordinatora ogromna.
– Neću nabrajati koji su zadaci transplant koordinatora, ali ono što želim naglasiti jeste da takva osoba mora imati veliku empatiju i poštovanje, prije svega prema donoru organa, ali i njegovoj porodici i pronaći način da u najtežem trenutku u njihovom životu priđe i na suptilan i ujedno uspješan način pita za donaciju organa, pazeći da nikoga ne povrijedi. Nije to nimalo lak posao, ali transplant koordinator mora pokušati, dok su organi još vijabilni i dok još uvijek mogu nekome spasiti život – pojašnjava Čaušević, za Faktor.
Dodaje da eksplantacija i transplantacija organa zahtijevaju angažman velikog broja medicinskog i nemedicinskog osoblja, od ljekara, medicinskih tehničara, MUP-a, kliničkih centara.
– Ni dr. Rizvanović ni ja ne bismo mogle biti same u tom programu. Kako bi sve bilo uspješno moramo raditi kao jedan veliki tim. Navest ću vam samo jedan primjer. U postupak eksplantacije u Kantonalnoj bolnici Zenica i transplantacije srca prošle godine u KCUS-u bilo je nagažirano oko 180 ljudi. Svi smo morali raditi u sinergiji, kao jedan, da bi posao bio uspješno obavljen. Ja sam nekada bila desna ruka dr. Rizvanović, danas su oko mene moje mlađe kolege koje zanima eksplantacija, svakodnevno uče posao kako bi jednog dana postali uspješni transplant koordinatori. Nema veće sreće za jednog ljekara kada oko sebe ima mlade kolege koji žele učiti, raditi i za koje znate da će vas jednog dana uspješno zamijeniti – kaže Čaušević.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: info@zenicablog.com
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
