Rudnici Zenica i Breza uplatili blizu 12,5 miliona KM poreza, dugovi i dalje vrtoglavi

Uplatom je “samrtni hropac” rudnika mrkog uglja Zenica i Breza nakratko odgođen budući da su, prema proračunima portala Klix.ba, još uvijek dužni više od 183 miliona KM samo po osnovu poreza, doprinosa, taksi i drugih naknada.

Vrtoglavi dugovi

Rudnici u Zenici i Brezi su, prema podacima Porezne uprave FBiH iz 30. juna 2019. godine, bili dužni ukupno 195.676.074 KM po osnovu poreza, doprinosa, taksi i drugih naknada.

RMU Zenica je prema tim podacima četvrti na listi najvećih poreznih dužnika u Federaciji BiH s ukupno 115.833.915 KM duga. RMU Breza je na isti dan imao 79.842.159 KM duga.

Porezna uprava Federacije BiH podatke o najvećim dužnicima objavljuje svaka tri mjeseca. Sljedeći pregled će biti objavljen 30. septembra.

Akumulacija i kulminacija

Predsjednik Nadozornog odbora Elektroprivrede BiH Izet Žigić objašnjava za Klix.ba da je situacija u rudnicima mrkog uglja Zenica i Breza već godinama veoma teška i usložnjena, naročito u RMU Zenica.

“Rudnik Zenica je poslije rata u konstantnim problemima, i proizvodnim i finansijskim. U jami Raspotočje je, uz još nekoliko investicija, u septembru 2017. u rad puštena širokočelna mašina. Druga dva pogona imaju malu proizvodnju koja ne može namiriti ni minimalne potrebe u finansijskom smislu za rješavanje problematike rudnika. To je kulminiralo”, kazao je Žigić.

Navodi da je Vlada FBiH 2009. godine izmirila sve obaveze prema penzionom i drugim fondovima.

“Obaveze poslije toga nisu rješavane, odnosno rješavane su parcijalno kako je ko odlazio u penziju. Dug je akumuliran, kako prema dobavljačima tako i prema Poreznoj upravi FBiH”, objašnjava Žigić.

Struka pa politika

Izet Žigić je za Klix.ba kazao kako je zaključak Vlade FBiH, kao i Nadzornog odbora, da će se do kraja septembra 2019. godine izaći s konkretnim prijedlogom o rješavanju problema, prvenstveno u rudniku Zenica.

“Sačekat će se elaboracija stručnjaka za pogone u Raspotočju, Staroj jami i Stranjanima koji će dati odgovore na pitanja šta dalje. Prvo će struka morati dati svoje mišljenje pa će biti donesena odgovarajuća odluka na političkom nivou”, zaključio je Žigić.