Rusmir Hrvić: Želimo biti među pet najvećih proizvođača prehrane u Jugoistočnoj Evropi

Poštovani gospodine Hrviću, kakva je za AS Holding bila ova godina na izmaku te kakve planove imate za naredni period?

Protekla 2019. godina bila je naša najuspješnija godina od osnivanja, kako u pogledu prihoda koji su rekordni za cijelu grupaciju, tako i u broju zaposlenih koji se sada popeo na 4.500. Zahvaljujući promjenama koje smo uveli osnivanjem AS Holdinga, nastavili smo nizati dobre i pozitivne priče. Ovo je godina u kojoj su naši brendovi utvrdili i učvrstili liderske pozicije. Godina u kojoj je izvoz u zemlje regije, ali i evropske i svjetske države premašio naša očekivanja. Godina u kojoj smo zadržali postojeće i pridobili nove kupce. Primijenili smo nove tehnologije, povećali broj zaposlenih, ispunili očekivanja investitora…

U periodu koji je pred nama, AS Holding vidim kao jednu od vodećih grupa u BiH. Želimo biti među pet najvećih proizvođača prehrane u Jugoistočnoj Evropi. No, da bismo to postigli, naša sljedeća faza razvoja će podrazumijevati da se Grupa podijeli na divizije, tj. strateško poslovna područja: hrana, logistika, tekstil, te ulazak u neka nova strateška područja. Tu su i nove ideje, nove akvizicije koje će upravo podrazumijevati naš ulazak u nove poslovne sfere.

Koji brendovi iz vaše grupacije su posebno zablistali u ovoj godini, a za koje mislite da imaju najveći potencijal u narednim godinama?

Teško je izdvojiti samo neke, ali recimo da je, iz kompanije AC Food, Maza opravdala sve ono što se o njoj pričalo nakon samog lansiranja pred kraj 2018. godine. Ona definitivno ima ogorman potencijal jer se radi o visokokvalitetnom proizvodu kakav je bio potreban našim potrošačima. Tu su još neki novi, vrhunski brendovi iz AC Food-a koji na tržište dolaze početkom 2020. godine, a na čijem se razvoju radilo mjesecima, pa i godinama unazad.

Pored toga, Klas je obradovao kupce i potrošače novim vrstama hljebova koji su se visoko pozicionirali i za kratko vrijeme postali izuzetno traženi. Vispak je novom ‘Sad pa sad’ kafom potvrdio liderstvo u kategoriji kafe, dok je Oaza inovativnim aromatiziranim vodama i domaćim čajem dokazala kako je tržište željno nečeg novog, kvalitetnog i originalnog.

Kada govorimo o najvećim potencijalima u godinama koje su pred nama, puno je sjajnih brendova koji mogu ispričati odlične priče. Ipak, ovaj put izdvojio bih Tuzlansku So, kao najprodavaniji proizvod te vrste u zemljama bivše Jugoslavije. Dobar kvalitet i dobar brend prepoznat je od potrošača. Pokušat ćemo proširiti ovaj uspjeh. Tradicionalno najjače tržište poslije Bosne je Srbija. A nakon toga Sjeverna Makedonija, Kosovo, itd. Prodajemo se u Srbiji, jer smo geografski blizu.

Investicije u Agrokomerc ili brend Maza već djeluju jako uspješno. Šta u tim poslovima očekujete u narednoj godini?

Očekujemo nove investicije koje će se odnositi na razvoj i nove tehnologije u postrojenja za proizvodnju hrane. Pored toga, kao što sam već i spomenuo, mnogo novih proizvoda iz AC Food-a ali i naših drugih kompanija stiže na tržište u narednoj godini od kojih očekujemo velike priče jer su u tom smjeru i rađene. Cilj nam je napraviti najtraženije proizvode u BiH i da kao takvi zadovolje sve evropske i svjetske kriterije za izvoz. Na putu smo da to ostvarimo jer već sad imamo upite velikih maloprodajnih lanaca kao što su Lidl, Kaufland i Rewe group za AC Food proizvode.

Kako ocjenjujete globalne privredne prilike u našoj zemlji, posebno s pozicije poslodavaca te koliko bi politike svih nivoa vlasti mogle da budu senzibilnije prema njima?

Od izuzetne je važnosti da svi budemo u jednoj dobroj sinergiji. Ono što se od nas očekuje jeste da inoviramo, radimo, ponudimo tržištu nove vrijednosti i kvalitet, da budemo konkurentni. Nema uspjeha bez zajedničkog djelovanja i saradnje.
Nama je potrebna poreska reforma kako bi naše kompanije i ukupna bosanskohercegovačka privreda podigla razinu konkurentnosti prije svega na domaćem, a onda i na inozemnim tržištima. Sa povećanjem konkurentnosti povećat ćemo investicije, razvoj, ukupan rast i na koncu standard svih građana.

Brendovi vaše grupacije prodaju se širom svijeta. Na koja tržišta ste posebno ponosni?

Obično prvo spomenem Sloveniju jer je naša Zlatna džezva trenutno zauzima drugu poziciju u kategoriji tradicionalnih kafa na tom tržištu. Može se kupiti u svakoj prodavnici u Sloveniji i zaista ne krijem veliki ponos zbog te činjenice. Pored toga, izvoz u Hrvatsku je hvale vrijedna priča jer su svi brendovi, svih naših članica, visoko kotirani na tom tržištu.

Ne mogu da ne spomenem izvoz Solane u Srbiju jer ona tamo dominira. Svakako da smo ponosni i na SAD tržište gdje izvozimo Zlatnu džezvu i ostale Vispak brendove, Mazu, Tops, proizvode kompanije AS i drugih. Skandinavija nam je posebno zanimljiva i uspješna kad je riječ o izvozu svih naših brendova, a naročito Klasovog Zlatnog pudera.

Koliko poslodavci mogu pomoći da se smanji odljev radne snage iz BiH?

Nije to samo problem u BiH nego i u svim zemljama Balkana. Ključ je u tome da se napravi jedna vrlo ozbiljna regionalna strategija koja će zaustaviti odlazak mladih s ovih prostora. Pored mladih odlaze i oni koji imaju stalna zaposlenja, čitave porodice pa i oni koji dobro kotiraju u državi i društvu. Poslodavci mogu pomoći mnogo, ali i država koja kao glavni faktor regulacije može uticati na povoljniji životni ambijent radnika, smanjivanjem poreza i doprinosa u cilju povećanja neto plaća radnicima.

Posljednje dvije godine mi u Holdingu radimo projekte koji su upravo namijenjeni mladim ljudima. Innovation challenge takmičenja pružaju direktnu priliku mladima da ostanu raditi u našim kompanijama. Sretan sam zbog činjenice da smo s ovim projektom vodeći u BiH i da diktiramo trendove kada je riječ o platformama za mlade ljude koje želimo zadržati u BiH.

Nedavno sam čitao da su motivacijski faktori za odlazak sociološki izuzetno zanimljivi, jer je stabilna plata tek na osmom mjestu. Glavni faktor napuštanja BiH u potrazi za boljim životom je priznanje dobrog rada od poslodavca, potom odnos sa kolegama, zatim poželjan ‘work-life’ balans. Naša HR služba posebno brine o ovom dijelu i tu smo napravili iskorak. Stalno pokušavamo unaprijediti sistem kroz materijalne i nematerijalne benefite za uposlenike i cijele timove. Novi pristup već je dao značajne rezultate, tako da ćemo nastaviti sa razvojem ovog sistema.

U posljednje vrijeme dosta se spominje zakon o ustupanju radne snage? Koliko njegovo donošenje može pomoći poslovnim subjektima, a koliko samim radnicima?

Takva praksa postoji već odavno u zemljama Zapada. Zapravo je tržište to koje će dati konačan odgovor.