Samo 20 posto graničnih prijelaza ispunjava standarde opremljenosti – Uglavnom se radi o graničnim prijelazima čija je izgradnja finansirana od Evropske unije, graničnim prijelazima na međunarodnim zračnim lukama i graničnim prijelazima na zajedničkim lokacijama s Hrvatskom.
Granični prijelazi su prvo mjesto kontakta putnika s državom u koju dolaze, a dugotrajna zadržavanja na pojedinim graničnim prijelazima prilikom ulaska u BiH, posebno u ljetnim mjesecima, nerijetko izazivaju njihovo nezadovoljstvo. Posljedica je to, između ostalog, i loše infrastrukture na pojedinim graničnim prijelazima.
Od ukupnog broja graničnih prijelaza samo njih 20 ili 24,10 posto ispunjava standarde u pogledu infrastrukture potrebne za kvalitetno i efikasno vršenje graničnih provjera.
Uglavnom se radi o graničnim prijelazima čija je izgradnja finansirana od Evropske unije, graničnim prijelazima na međunarodnim zračnim lukama i graničnim prijelazima na zajedničkim lokacijama s Republikom Hrvatskom.
Navedeno je to u Informaciji o stanju na graničnim prijelazima koju je direktor Granične policije BiH Zoran Galić uputio Zajedničkoj komisiji za odbranu i sigurnost BiH nakon posjete članova te komisije Regionalnom uredu Jug Granične policije BiH u Čapljini sredinom jula ove godine.
U informaciji se dodaje da ostali granični prijelazi ne ispunjavaju standarde opremljenosti i potrebne uvjete iz Zakona o graničnoj kontroli, odnosno u skladu s odredbama Pravilnika o standardima i uvjetima izgrađenosti i opremljenosti graničnih prijelaza, a koji su potrebni za efikasno i sigurno obavljanje graničnih provjera.
Na ovim graničnim prijelazima, pored ostalih standarda i uvjeta izgrađenosti i opremljenosti propisanih navedenim Pravilnikom, prioritet je izgradnja nadstrešnica, kontrolnih kabina i zaustavnih rampi.
– Ovo se naročito odnosi na međunarodne granične prijelaze Doljani (zajednička lokacija s Republikom Hrvatskom), Trebimlja, Ivanjica, Deleuša, Hum, Vitine, Metaljka, Ustibar, Uvac i Ripač. Međunarodni granični prijelazi Gradiška, Brod i Doljani, koji se nalaze na najfrekventnijim putnim pravcima, imaju najlošiju infrastrukturu – istaknuto je u informaciji.
Granična policija BiH obavlja poslove na ukupno 83 granična prijelaza BiH. Od ukupnog broja graničnih prijelaza 55 je međunarodnih i 28 graničnih prijelaza za pogranični saobraćaj.
Stanje infrastrukture i opremljenosti 28 graničnih prijelaza za pogranični saobraćaj također se, kako je navedeno, može ocijeniti nezadovoljavajućim.
– Granična policija BiH se u više navrata obraćala Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, koja je nadležna za poslove izgradnje, dogradnje, rekonstrukcije, upravljanja i održavanja objekata i infrastrukture na graničnim prijelazima, u cilju obavještavanja o stanju na pojedinim graničnim prijelazima i zahtjevom da se poduzmu aktivnosti na prioritetnom rješavanju infrastrukturnih uslova potrebnih za obavljanje graničnih provjera – navodi se u informaciji Granične policije BiH.
Međutim, dodaje se, do sada nisu poduzete konkretne aktivnosti uz obrazloženje da u budžetu Uprave za indirektno oporezivanje BiH nisu predviđena značajnija sredstva za ove svrhe.
Prema informacijama koje je Granična policija BiH dobila od UIO BiH, u toku su aktivnosti na izradi projekta izgradnje međunarodnog graničnog prijelaza Vardište, te projekata izgradnje novih međunarodnih graničnih prijelaza Bratunac i Svilaj što, nakon njihove izgradnje, neće značajnije promijeniti sveukopno stanje na graničnim prijelazima – ocijenjeno je u informaciji.
Istaknuo je da loša infrastruktura na graničnim prijelazima ima za posljedicu dugotrajna zadržavanja na prelazak državne granice što pored nezadovoljstva putnika prouzrokuje i znatne troškove privrednim subjektima koji se bave transportom roba ili prijevozom putnika, a što u konačnici smanjuje i konkurentnost domaćih privrednika.
Načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH Ratko Kovačević kazao je Feni da se na 53 granična prijelaza nalaze i službenici Uprave za indirektno oporezivanje BiH zajedno sa službenicima Granične policije BiH.
Na ostalim prijelazima nalaze se samo službenici Granične policije BiH, jer se radi o pograničnim graničnim prijelazima gdje nije dozvoljen međunarodni promet putnika i roba, već samo pogranični promet.
Po njegovim riječima, među graničnim prijelazima koji u potpunosti zadovoljavaju standarde su svi novoizgrađeni granični prijelazi: Bijača, Izačić, Gradina, Orašje, Rača, Karakaj, Klobuk, Zupci, Kamensko …
Pored pomenutih novih graničnih prijelaza, postoje i oni prijelazi koji nisu novoizgrađeni, ali na kojima postoje uvjeti za obavljanje kontrole prometa ljudi i roba, a to su: Kladuša, Kostajnica, Dubica, Bosanska Gradiška, Bosanski Brod, Brčko, Doljani, Gabela Polje, Strmica, Neum I i II.
– Uprava za indirektno oporezivanje BiH dobila je u nadležnost održavanje graničnih prijelaza. U procesu popunjavanja je novoformirani Odsjek za upravljanje i održavanje objekata UIO i graničnih prijelaza, u kojem je predviđeno da radi nešto više od 40 zaposlenih, koji bi održavali sve objekte. Zbog ograničenja budžeta i zabrane zapošljavanja u državnim institucijama još uvijek nemamo mogućnost da zaposlimo dovoljan broj ljudi na održavanju graničnih prijelaza – kaže Kovačević.
Posebno je važno naglasiti, dodaje on, da je neophodno da se kroz bužet UIO za svaku godinu osiguraju sredstva kako bi se svi granični prijelazi mogli dovesti u stanje da zadovoljavaju sve minimalne standarde za njihovo funkcioniranje.
Kovačević podsjeća da je Granični prijelaz Bijača u potpunosti završen i početkom ove godine pušten u rad.
– Novi granični prijelaz i carinski terminal Bosanska Gradiška nalazit će se na trasi auto-puta Banja Luka – Bosanska Gradiška. Već je završena izgradnja prve faze prijelaza i carinskog terminala Gradiška koja je koštala 8,4 miliona KM – navodi Kovačević, te dodaje da je u toku priprema za drugu, završnu fazu koja će koštati 15 miliona KM.
Granični prijelaz Svilaj nalazi se na trasi auto-puta Koridor 5 C na sjeveru BiH. UIO je završila poslove eksproprijacije zemljišta i slijedi izrada projektne dokumentacije. Za sada UIO ima na raspolaganju oko šest miliona KM za izgradnju ovog prijelaza.
Granični prijelaz Gorica je završen početkom juna ove godine, a njegova izgradnja je koštala 1,6 miliona KM.
– Granični prijelaz Ivanjica bi se, također, trebao početi raditi u ovoj godini. Izgradnja ovog prijelaza kasni zbog velikog problema u vezi eksproprijacije zemljišta, koji bi se uskoro trebao riješiti i nakon toga bi UIO pristupila procesu izgradnje koji bi koštao oko dva miliona KM – kazao je Kovačević.
Pored ovoga, UIO je u planu za period 2017.-2019. predvidjela i izgradnju još nekih graničnih prijelaza.
Kovačević kaže da će se to moći realizirati ako UIO kroz svoje budžete u periodu 2017.-2019. bude dobila potrebna sredstva za ta kapitalna ulaganja.
Predsjedavajući Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH Sifet Podžić je u izjavi Feni ocijenio da su granični prijelazi poprilično neuređeni.
– Tu dolazimo u jedna drugi problem gdje se prepliću Uprava za indirektno oporezivanje, koja gazduje objektima na graničnim prijelazima i Granična policija koja korisiti te objekte skupa s pripadnicima Uprave za indirektno oporezivanje – kazao je Podžić.
Naveo je da će informirati Komisiju o tome šta su predstavnici Komisije vidjeli na terenu, a planirao je u septembru održati zajednički sastanak s ministom sigurnosti Draganom Mektićem i direktorom Uprave za indirektno oporezivanje Mirom Džakulom, „da bi neke stvari riješili“.
– Morat ćemo neke mjere zajednički poduzeti i napraviti bolju koordinaciju između Uprave za indirektno oporezivanje i Ministarstva sigurnosti, odnosno Granične policije – kazao je Podžić, dodajući da bi trebalo popraviti taj prvi utisak koji po ulasku u BiH vide strani državljani, a i naši građani.
Po njegovim riječima, najlošija situacija je na graničnim prijelazima Doljani, Bosanski Brod i Bosanska Gradiška.
– Zapravo, to su najfrekventniji izlazi iz BiH, a gdje su najlošiji uvjeti rada – zaključio je Podžić.
slobodna-bosna.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
