Sanel Buljubašić, direktor Elektroprivrede BiH: Rast troškova diže cijene struje

– To bi omogućilo povećanje proizvodnje u jami Mramor sa sadašnjih 12.000 hiljada tona na više od 30.000 tona na mjesečnom nivou. Prema procjenama struke, oprema za širokočelno otkopavanje jame Raspotočje u RMU Zenica kompatibilna je za primjenu u uslovima koji vladaju u jami Mramor. Naravno, sve to mora biti stručno potvrđeno i proces mora biti proveden u skladu s pozitivnim zakonskim propisima.

Na koje izazove nailazi EP u vezi s pitanjem obnovljivih izvora energije?

– Bosna i Hercegovina je prihvatila EU put ka klimatski neutralnoj Evropi do 2050. godine, odnosno obavezali smo se na nula posto CO2. Praktično, to znači postepeno smanjenje korištenja uglja uz postepenu tranziciju proizvodnog portfolija prema većoj proizvodnji iz obnovljivih izvora energije. Nažalost, realizacija projekata iz obnovljivih izvora je spora zbog administrativnih zapreka i kompleksnosti procedura za pribavljanje dozvola i saglasnosti. Nepovoljne okolnosti za realizaciju projekata od javnog interesa su dodatno pogoršane presudom Ustavnog suda BiH iz 2023. godine, vezanom za raspolaganje državnom imovinom, i stavljanjem van snage Odluke Vlade FBiH o pretvorbi šumskog i poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, što je potpuno blokiralo dalju realizaciju ovih projekata. Mi, kao investitor, ne možemo utjecati na to, iako ulažemo značajne napore i trošimo značajne resurse na prevazilaženju ovih prepreka.

Ove godine planiramo potpisivanje ugovora za izgradnju fotonaponske elektrane Gračanica, općina Donji Vakuf – Uskoplje. Uskoro ćemo objaviti međunarodni tender za izgradnju još tri fotonaponske elektrane u Brezi, Živinicama i Mostaru, za koje očekujemo zaključenje ugovora do kraja godine. U pripremi je i izgradnja vjetroelektrana Vlašić i Bitovnja. I u oblasti hidropotencijala nailazimo na brojne prepreke koje usporavaju ili onemogućavaju realizaciju projekata kao što su hidroelektrane Ustikolina, Janjići, Kovanići i Vranduk, a koji su od krucijelne važnosti za stabilnost elektroenergetskog sistema.

Očekujete li formiranje berze električne energije i šta će to značiti za preduzeće koje vodite i u kontekstu primjene CBAM-a?

– Svi mehanizmi su u nadležnosti Vijeća ministara BiH i Parlementarne skupštine BiH. Bez uspostave berze i sistema trgovanja emisijama (ETS), početak naredne godine će značiti veliki udar ne samo za nas kao proizvođača električne energije već i za druge grane industrije. Nažalost, BiH je jedina zemlja Zapadnog Balkana koja još nema berzu električne energije i zbog toga treba ubrzano raditi na donošenju zakonskih propisa za osnivanje berze u Bosni i Hercegovini. Od 1. januara ove godine registrovani smo na berzi SEPEX u Srbiji. Formiranjem domaće berze stvorile bi se pretpostavke za regionalnu i paneuropsku integraciju, pokretanje vlastitog tržišta i spajanje s regionalnim berzama.

Stav predstavnika regionalnih elektroprivreda šest zemalja Zapadnog Balkana (WB6) uključujući i EPBiH je potpuno izuzeće iz CBAM-a, održiva šema postepenog plaćanja naknada za emisije CO2, te integracija u EUETS i korištenje fondova za tranziciju. Elektroprivrede WB6 ove zahtjeve vide kao uslov za uspješno provođenje dekarbonizacije, uz istovremeno održanje stabilnosti elektroenergetskog sistema. Usaglašeni stavovi pismeno su dostavljeni u novembru 2023. u Sekretarijat Evropske energetske zajednice.

Mnogo je govora bilo o dugovanjima Elektroprivrede BiH. Kakva je sada situacija?

– Zaustavili smo trend pada proizvodnje uglja i električne energije, čime možemo kazati da je 2024. bila godina stabilizacije, kako smo i najavljivali. Provođenjem Programa mjera štednje i racionalizacije poslovanja trebalo je da poslovnu godinu završimo s određenom dobiti. Međutim, brojni vanjski, opravdani razlozi, a to se posebno odnosi na izdatke koje kao javna kompanija ne možemo izbjeći, uticali su na konačni poslovni rezultat.

Tokom 2024. godine smo bili primorani da kupujemo električnu energiju zbog manje isporuke uglja od one koju smo ugovorili s rudnicima i to milion tona manje, zatim zbog izuzetno nepovoljnih hidroloških okolnosti, te zbog značajnog povećanja potrošnje električne energije domaćinstava, što je troškove povećalo za 78 miliona KM. Spomenut ćemo i to da je cijena koju domaćinstva plaćaju za električnu energiju još znatno ispod proizvodne, čak i nakon usklađivanja cijena iz prošle godine. Preuzimanjem dijela troškova na sebe stvaramo dodatni gubitak.

Zbog svega toga smo prošlu godinu završili s gubitkom od 57,9 miliona, što nije zadovoljavajući rezultat, ali je to skoro šest puta manje od gubitka u poslovanju iz 2023. koji je iznosio 331 milion KM, kada smo upravljanje preuzeli krajem godine i nismo imali dovoljno vremena da nadoknadimo sve gubitke koje smo naslijedili. Poduzete mjere na racionalizaciji poslovanja dale su određene efekte, a koje će se nastaviti provoditi kontinuirano, te možemo očekivati bolji finansijski rezultat u ovoj godini.

Da li se u EPBiH ponovo razmišlja o uvođenju blok-tarifa?

– Skoro da ne prođe dan a da ne dobijemo pitanje da li će biti poskupljenja struje. Elektroprivreda BiH proizvodi električnu energiju iz različitih izvora, najviše iz termoelektrana do 80 posto, ali i preko hidroelektrana i obnovljivih izvora energije. Trend povećanja potrošnje električne energije primorava nas da nedostajuće količine (zbog nedovoljne isporuke uglja i loše hidrologije) moramo kupovati na tržištu. Sve to ima svoju cijenu koju ne određujemo mi, već tržište. Naša obaveza je da osiguramo stabilno i uredno snabdijevanje kupaca električnom energijom, ali i održavamo stabilnost energetskog sektora. Da bismo to mogli raditi, moramo voditi računa o redovnom usklađivanju cijena električne energije u odnosu na proizvodnu. Dakle, dolazit će do korekcije cijena, ali isključivo vezano za rast troškova proizvodnje i nabave, a ne iz bilo kojeg drugog razloga. Nije realno očekivati da cijene električne energije ostanu iste, dok svi drugi proizvodni i troškovi održavanja rastu. Time bismo ugrozili finansijsku stabilnost Elektroprivrede BiH, ali i cjelokupan energetski sistem.

Stabilnost isporuke

Žao mi je što od prethodnog saziva FERK-a nismo dobili saglasnost za blok-tarife, jer je to imalo višestruke prednosti, počevši od toga da većina građana ne bi osjetila usklađivanje cijena električne energije, do toga da bi to vodilo do odgovornije potrošnje, dok bi samo oni kupci koji imaju veću potrošnju imali nešto veće račune. Kada budemo išli u naredno usklađivanje cijena električne energije, opet bismo radije išli s modelom blok-tarifa.

U kojoj mjeri se EPBiH razlikuje od dva druga EP-a?

– Osnovna razlika je u načinu proizvodnje električne energije. Elektroprivreda BiH procentualno ima najviše proizvodnje iz uglja, koja je i troškovno najskuplja, dok kolege iz Elektroprivrede HZHB, naprimjer, imaju ukupnu proizvodnju iz hidroelektrana, koja je troškovno najpovoljnija, ali također i zavisi isključivo od hidroloških prilika. Mislim da kolege iz Elektroprivrede RS-a imaju taj odnos 50:50. Svaka elektroprivreda je specifična za sebe u smislu ulaznih troškova, cijene uglja, ekoloških naknada, troškova održavanja postrojenja, ali smo svi određeni kao javni snabdjevači i imamo obavezu obezbijediti dovoljne količine električne energije za naše potrošače na javnom snabdijevanju. Tako da stabilnost isporuke električne energije u najvećoj mjeri zavisi od finansijske stabilnosti preduzeća.

Da li je tačna informacija o tome da Elektroprivreda BiH ima dug prema Elektroprenosu BiH?

– Nije tačna. Elektroprivreda BiH uredno izmiruje obaveze prema Elektroprijenosu BiH, kao i sve druge obaveze koje proističu iz odluka Vlade FBiH i zakonskih odredbi, kao što su cijena uglja, vodoprivredne naknade, ekološke naknade, troškovi za NOS i slično.

Razgovarala: Jelena Milanović

Izvor: Oslobođenje