Skok neto strane aktive bh. banaka: Kako je malo postalo veliko – Bosanskohercegovački bankarski sektor značajno više potražuje od stranih pravnih lica nego što im duguje.
Neto strana aktiva bh. bankarskog sektora (razlika između strane aktive banaka i strane pasive banaka) je 1,45 milijardi KM (april 2020.).
Naš bankarski sektor prvi put u istoriji postaje neto povjerilac u poslovnim odnosima sa inostranstvom u julu 2016. godine. Od 1997. godine tj. od kada postoji bh. monetarna statistika, neto strana aktiva je pozitivna prvi put u julu 2016, piše Bife.ba, specijalizirani blog o bankarstvu, intelidžensu, finansijama i ekonomiji.
Šta se to tako bitno desilo tokom mjeseca termidora prije četiri godine, a da je uticalo da naše banke počnu mijenjati svoju poslovnu politiku prema stranim pravnim licima?
U julu 2016. Centralna banka BiH (CBBH) svoju naknadu na sredstva iznad obavezne rezerve sa 0% spušta na -0,2% (žuti krug na grafikonu).
U tom momentu razlika (crvena linija na grafikonu) između kamatne stope koju Evropska centralna banka (ECB) obračunava na višak iznad obavezne rezerve (-0,4%) i naknade CBBH (koja nije ništa drugo do kvazi kamatna stopa CBBH) se sa 0,4 p.p. ( 0%-(-0,4%) ) smanjuje na 0,2 p.p. (-0,2%-(-0,4%)).
Kamatu koju ECB zaračunava na dio depozita koje banke iz zone eura drže kod nje, je približno jednaka kamatnoj stopi koju te iste banke obračunavaju bh. bankama na depozite u eurima koje naše banke drže kod njih.
Uticaj razlike u kamatnim stopama na potraživanja i obaveze bh. banaka prema stranim pravnim licima
Izvor: ECB i www.cbbh.ba (Obradio Dragan S. Jović, Bife.ba). Napomena: -0,2%, -0,4% i -0,5% predstavljaju naknadu, tj. de fakto kamatnu stopu, CBBH na sredstva iznad obavezne rezerve.
Dok CBBH nije uvela negativnu naknadu bh. bankama se isplatilo da drže novac kod CBBH, jer njoj ništa nisu plaćali (naknada 0%), a ino bankama su plaćali 0,4% (na godišnjem nivou).
Uvođenjem negativne naknade razlika između domaće (CBBH) i strane (ECB i banke u zoni eura) kamatne stope na depozite banaka se smanjila na 0,2 p.p. (prethodno je bila 0,4 p.p.) i dio bh. banaka je bio u dilemi da li da dio imovine preseli u inostranstvo.
Dilema je razriješena tako što su bh. banke u prosjeku počele sve veći iznos novčanih sredstava držati na računima kod ino banaka ili pozajmljivati novac pravnim licima iz zone eura.
Kao posljedica smanjenja razlike u domaćoj i ino kamatnoj stopi strana aktiva banaka (devizna potraživanja naših banaka) je rasla mnogo brže od strane pasive (obaveze naših banaka prema ino povjeriocima), a to je vodilo ka rastu neto aktive (plava linija na grafikonu).
Razlika između domaće i strane kamatne stope se topi tokom 2019. godine, smanjenjem naknade CBBH na -0,4% (maj 2019.g.), a od septembra 2019. godine i CBBH kao i ino banke u zoni eura naplaćuje bh. bankama 0,5% na depozite (tj. na dio depozita).
Smanjenje, a zatim i nestanak “male” razlika u de fakto kamatnoj stopi CBBH i kamatnoj stopi ECB dovelo je do velike promjene u poslovnoj politici naših banaka i do velikog skoka u neto stranoj aktivi.
Dragan S. Jović / Bife.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
