Pojašnjavaju da je, u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci BiH, jedino zakonsko sredstvo plaćanja u BiH konvertibilna marka i da je nemoguće zamijeniti kriptovalutu za KM, već da je samo ostale zvanične valute moguće razmijeniti u KM.
Također, precizirano je da kriptovalute nisu zakonom uređene u Bosni i Hercegovini, te da one ne funkconišu kao tipična valuta već se oslanjaju na protokol mreže računar prema računaru baziran na Internetu.
Iz CBBiH dodaju da se upravljanje transakcijama i izdavanje novca obavlja kolektivno od strane mreže, a snabdijevanje tom „valutom“ regulisano je ugovorom između korisnika i uglavnom djeluje van državnih regulatornih institucija, dok vrijednost određuju ponuda i potražnja.
“Sve transakcije sa kriptovalutama se obavljaju putem virtualne neregulirane mreže. U nekim zemljama također postoje i bankomati za kupovinu/prodaju samo kriptovalute za lokalnu valutu, ali oni ne postoje u Bosni i Hercegovini”, navode iz CBBiH.
Ističu da se za oblike koji u određenim poslovima ili situacijama služe kao mjera vrijednosti u pružanju ili razmjeni roba ili usluga ne može koristiti termin valuta, jer nemaju sve elemente valute.
Iz CBBiH naglašavaju da finansijski sektor ide prema značajnim promjenama pošto digitalizacija ubrzano mijenja izgled finansijske industrije, kao i da postoji obimna literatura o toj temi ali bez saglasnosti o krajnjem ishodu za centralne banke.
“Prisutne su ideje o izdavanju vlastitih digitalnih valuta, što je nešto oko čega su određene centralne banke već pokrenule aktivnosti. Ali, stoji činjenica da su nove tehnologije u svijetu finansija, poput DLT (distributed ledger technologies) tj. blockchain, kao i brojne različite kriptovalute, sve više prisutne u finansijskom svijetu. Teško je reći šta će preovladati u budućnosti”, tvrde iz CBBiH.
Pristup CBBiH ovome je da treba pažljivo pristupati donošenju ili izmjenama propisa koji se tiču ovih pitanja.
U CBBiH smatraju da je konzervativan pristup kriptovalutama optimalan i nastavit će pažljivo pratiti trendove i stavove centralnih banaka u svijetu, naročito Odbora za finansijsku stabilnost (Financial Stability Board – FSB), Banke za međunarodna poravnanja (Bank for International Settlements – BIS) i Međunarodnog monetarnog fonda, te Evropske centralne banke.
