Tokom prošle godine širom svijeta je na deponijama završila rekordna količina elektronskog otpada. Najviše su ga generisale zemlje koje se izuzetno hvale svojom razvijenom ekološkom svijesti.
„Svijet se davi u sopstvenom otpadu – tačnije elektronskom otpadu. Cijena tehnološke revolucije dolazi i u obliku o kom se malo govori, to je smeće. A njegova lavina prijeti da nas sve zatrpa“, izvještava Al Jazeera Balkans.
Samo tokom prošle godine, skoro 42 miliona tona takozvanog e-otpada, koji uglavnom čine frižideri, veš mašine i drugi kućni uređaji na kraju svog roka trajanja, završilo je na deponijama.
Riječ je o 1.150.000 velikih kamiona, koji bi, kada bismo ih poredali jednog iza drugog, stvorili kolonu od 23.000 kilometara. Prema istraživanju Ujedinjenih nacija, nešto manje od šestine ovog otpada je reciklirano.
U poređenju sa 2013., kada je generisano 39,8 miliona tona e-otpada, prag od 50 miliona ovim tempom mogli bismo da dostignemo do 2018.
Na listi najvećih globalnih tvoraca e-smeća je Norveška sa 28,4 kilograma po glavi stanovnika. Slijede je Švicarska, Island, Danska, Britanija, Holandija, Švedska, Francuska i SAD i Austrija.
Region sa najmanje elektronskog otpada po glavi stanovnika je Afrika. Samo sa 1,7 kilogram po osobi. Čitav kontinent je generisao manje od dva miliona tona otpada.
U kontekstu količine, najviše ovog otpada je nastalo u Kini i Sjedinjenim Američkim Državama, dakle ukupno 32 posto elektronskog otpada čitavog svijeta. Potom slijede Japan, Njemačka i Indija.
Ironično, iako koristimo riječ otpad, ovdje zapravo govorimo i o neiskorištenom profitu. Da je recikliran i obrađen, vrijedio bi 52 milijarde dolara, što uključuje i 300 tona zlata, što je ekvivalent 11 posto globalne godišnje proizvodnje ovog dragocjenog metala. Gotovo 60 posto elektronskog otpada stiglo je iz velikih i malih kuhinja i kupatila, a sedam posto od odbačenih mobilnih telefona, računara i štampača.
Zamjenik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija David Malone je globalni e-otpad nazvao urbanim rudnikom zbog količine neiskorištenog potencijala, ali i potencijalne opasnosti jer koliko god da u tom rudniku ima dragocjenosti, toliko ima i toksičnih materijala koji nikada nisu stavljeni pod kontrolu.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
