Kopija lične karte, uvjerenje o nekažnjavanju, jedinstveni matični broj (JMBG), samo su neki od ličnih podataka koji se često traže od građana po različitim osnovama.
Nerijetko se ovi podaci daju i za bezazlene aktivnosti, poput popunjavanja anketa, promocija, članstva u organizacijama, kupovine na internetu…
A, šta i kome smijete dati od svojih ličnih podataka pitali smo nadležne u Agenciji za zaštitu ličnih podataka BiH.
Direktor Agencije Dragoljub Reljić kazao je za Hayat.ba da prikupljanje JMBG-a mogu raditi samo ovlaštene osobe i institucije, kojima je to zakonski omogućeno.
Te podatke ne može tražiti neko ko radi neku anketu, sakuplja peticiju, za članstvo u nekom klubu… S druge strane, za novu ličnu kartu, oružani list, banke prilikom otvaranja računa, za promjenu prebivališta, u tim slučajevima može se tražiti ili u drugim situacijama gdje je to Zakonom o jedinstvenom matičnom broju propisano ili nekim posebnim zakonskom propisom, poput Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti – kazao nam je Reljić.
Agencija je izdala i odgovarajuća mišljenja da se JMBG ne može koristiti samo zato što to neko želi. Upozoravaju građane da i oni moraju voditi računa o tome.
Svi građani prilikom davanja bilo kakvog ličnog podatka moraju voditi računa da se ne daju oni podaci koji nisu apsolutno potrebni. Savjet građanima koji, naprimjer, koriste internet, kada uđu na neki sajt svi traže neke podatke, ali dajte samo one nužne jer ćete u protivnom poslije imati jednu vrstu direktnog marketinga, pa ćete sa tih stranica dobivati različite informacije – pojasnio je Reljić.
Dodaje da često dobivaju prigovore građane, ali upozorava da se mora više povesti računa kako bi se spriječile zloupotrebe podataka.
Lični podatak vam je i ime i prezime, ali i bilo koji drugi podatak koji je propisan zakonom kao posebna kategorija ličnih podataka poput biometrijskih podataka, presuda o nekim licima, podataka o članstvu u određenim sindikatima, političkim organizacijama…
Svakodnevno nam dolaze različiti predmeti, kod javnih konkursa se još traži uvjerenje o nekažnjavanju – dodaje Reljić.
Upozorava da se ne ostavljaju kopije ličnih karata jer tada često dolazi do zloupotreba, pa onda ne čudi da se pojedina imena nalaze na glasačkim spiskovima čak i u drugim državama.
U redu je pokazati ličnu kartu, dati je na uvid, ali gdje god se ostavljaju može doći do zloupotreba. Sve povrede kada je riječ o zaštiti ličnih podataka mogu se prijaviti Agenciji – zaključio je Reljić za Hayat.ba.
Autor: Admir Jamaković/HAYAT
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
