Treba li Bosni i Hercegovini vrhovni sud – Podijeljena su mišljenja političke javnosti u Bosni i Hercegovini kada je u pitanju potreba za osnivanjem vrhovnog suda, dok jedni tvrde da to ne dolazi u obzir, drugi smatraju da bi njime bila osigurana ujednačena primjena zakona na cijeloj teritoriji BiH.
Diskusiju o potrebi osnivanja vrhovnog suda BiH aktulizirao je predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović.
On smatra da bez vrhovnog suda BiH nema garancije ujednačene sudske prakse ni zaštite individualnih ljudskih prava na cijelom području BiH prema istovjetnim standardima.
“Ja sam tokom mog izlaganja spomenuo nekoliko bitnih elemenata oko kojih, nažalost, nema političkog dogovora u BiH. Kazao sam da, iako pravosuđe na državnom nivou ima svoj ustavni osnov, ima nekoliko stvari koje su potrebne BiH. Između ostalog, naveo sam i vrhovni sud. Vrhovni sud je nešto što je od velike važnosti. On treba da osigura jedinstvenu, standardiziranu, primjenu zakona na cijeloj teritoriji BiH“, kaže Džaferović za Al Jazeeru.
Majkić: Vrhovnog suda neće biti
Bez tog regulatora, nastavlja, nije moguće uspostaviti iste standarde u zaštiti elementarnih ljudskih sloboda i prava na cijeloj teritoriji BiH.
“Potreban je radi ujednačavanja sudske prakse, a u sistemu sudske vlasti u BiH i potreban je da u određenim slučajevima vrhovni sud bude taj koji bi presuđivao. Takvi slučajevi su poznati. Ovdje mislim na drugostepeno i trećestepeno odlučivanje. To nije protiv bilo kog dijela BiH, entiteta, kantona…“, kaže on.
Jedinstveno budžetiranje
Šefik Džaferović je, osim potrebe za osnivanjem vrhovnog suda, naveo nekoliko stvari koje bi, po njegovom mišljenju, doprinijele poboljšanju sistema sudske vlasti u BiH.
“Prva stvar koja je potrebna BiH je ustavno situiranje na jedan cjelovit način. Druga je unifikacija sudskih-procesnih zakona. A treća je uspostava jedinstvenog budžetiranja sudova i tužilaštava i BiH. Mi sada finansiramo sudsku vlast iz 14 budžeta“, ističe Šefik Džaferović.
Poslanica Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Dušanka Majkić smatra da osnivanje vrhovnog suda nije preduslov za rješavanje problema korupcije.
“To je politički stav gospodina Džaferovića. Ja nemam ništa od tih njegovih političkih stavova. On je obavezan da ima neki stav. Što se tiče vrhovnog suda BiH, mi smo odavno rasčistili s tim. Toga neće biti. Mora se riješiti pitanje apelacione nadležnosti koju sada ima Sud BiH. Do toga se, ipak, nije došlo, čak ni kroz strukturalni dijalog, a ni u međusobnom dijalogu političkih elita u BiH. Tako da je to sasvim neizvjesno“, kaže Majkić, dodajući kako je cijeli prostor pravosuđa potpuno nedefiniran i potpuno neusklađen sa potrebama građana ove zemlje.
“O tome će se sigurno još govoriti i ničiji politički stav neće biti obavezujući. Treba iznijeti sve argumente na sto. Ovdje se korupcija nije ni počela rješavati. Za rješavanje korupcije treba mnogo faktora. Kod nas toga ima od najnižih pa do najviših nivoa.“
‘Vrhovni sud potreban’
Zastupnik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Predrag Kožul smatra da je vrhovni sud potreban, samo da je model po kojem će se uspostaviti potrebno definirati.
“Koliko sam ja shvatio tu temu, zaista je taj vrhovni sud potreban jer sad imamo taj presedan da se unutar jednog suda vode i prvostupanjske i drugostupanjske postupci. Neko rješenje je svakako potrebno. Problem Suda BiH i rješavanja drugostupanjskih predmeta unutar suda svakako je ozbiljan problem i za njega treba tražiti rješenje, jel to vrhovni sud ili nešto drugo. To je jedna od stvari u kojoj se vjerovatno možemo složiti, samo je model pitanje“, kaže on.
Mirsad Đonlagić, poslanik Saveza za bolju budućnost (SBB) u Predstavničkom domu BiH, smatra da je sve ono što u jednoj državi, koja je samoodrživa, cjelovita i proevropskiorijentirana, pa i evropski konstituirana, može poboljšati pravosudni sistem logično da se podrži.
“Kada kažem pravosudni sistem, mislim na ljudska prava i borbu protiv korupcije i kriminala razne vrste. Mada moram kazati da bi se i sadašnje ustrojstvo pravnog sistema moglo da se puno kvalitetnije bori protiv tih svih negativnosti. Mislim da bi, kao svaka druga zemlja u Evropi, i BiH mogla da ima vrhovni sud koji bi pružio neke dodatne garancije. Što se tiče pristanka stranaka na tako nešto, SNSD ima neku standardnu priču kada je u pitanju prenos ovlasti na državni nivo i oni to ne kriju“, navodi on.
Izgradnju jednog cijelovitijeg pravnog sistema, smatra on, bi trebao podržati svako u zemlji. Ipak, da li je vrhovni sud dovoljna garancija za to, kaže Đonlagić, to je druga stvar.
“BiH i Brisel su započeli jednu aktivnost koja se odnosi na taj strukturalni dijalog. U tom dijalogu bi trebalo da se da rješenje koje je ustvari ono što podrazumijeva baštinjenje evropske pravne stečevine. Pojedinačna rješenja nisu potrebna. Ja ne mislim da je jačanje države prioritetan zadatak, ali zato jeste jačanje državnih funkcija. To je temeljno pitanje“, kaže.
Podjela Suda BiH na dvije institucije
Priča o formiranju vrhovnog suda BiH, ističe pravni ekspert Kasim Trnka, je davno predstavljena, a ta zemlja je, kako navodi, vjerovatno jedina koja nema takvu instituciju u svijetu.
“Sud BiH je nešto sasvim drugo, on nema poziciju vrhovnog suda“, navodi Trnka.
Pitanje je, kaže, da li bi se kriminal i korupcija u potpunosti suzbili osnivanjem vrhovnog suda, ali je, po njemu, mnogo važnija stvar to što bi se ujednačila pravna praksa i ponašanje svih sudova na cijeloj teritoriji BiH.
“On bi bio vrhovna institucija koja bi zauzimala obavezujuću pravnu poziciju. U čitavom ovom dijalogu o pravosuđu koji se vodi sa EU-om, je ova ideja uvijek kandidovana. Međutim, predstavnici RS-a idu sa potpuno drugom idejom. Ne samo da osporavaju uspostavljanje vrhovnog suda BiH, nego tvrde da ni postojeće pravosudne institucije na nivou BiH nisu ustavne kategorije. Imate ta dva krajnja stava. Jedan stav, za kojeg bi rekao da je normalan, ide ka tome da se zaokruže sudske strukture u državi. Ovi drugi pokušavaju i ono što je do sada postignuto, između ostalog i zaslugom visokog predstavnika i međunarodne zajednice u BiH, da dovedu u pitanje. Iako je i Ustavni sud BiH, povodom apelacija iz RS-a, davno rekao da postoji ustavni temelj za osnivanje Suda BiH, Tužilaštva BiH, Visokog sudsko i tužilačkog vijeća“, kaže Trnka.
Javnosti je poznato, tvrdi on, da Sud BiH nije vrhovni sud i da on ima specifičnu nadležnost koja se razlikuje od vrhovnih sudova u entitetima.
Sada u strukturalnom dijalogu o reformi pravosuđa, nastavlja, postoji nekoliko ideja koje bi mogle biti neko međurješenje.
Prvo je, kaže, da se postojeći Sud BiH podijeli na dvije institucije:
“Sada se u istoj zgradi vrše i prvostepeni i drugostepeni postupci. Skoro pa da je opšteprihvačena ideja da ostane Sud BiH, a da se osnuje apelacioni sud koji bi odlučivao po žalbama odluka ovog prvog i koja bi vjerovatno bio odvojena institucija.“
Predlaže se, također, i da se Visoko sudsko i tužilačko vijeće podijeli na sudsko vijeće i tužilačko vijeće. Trnka zaključuje da je nelogično da o izboru sudija odlučuju tužitelji jer su oni strana u postupku.
Izvor: Al Jazeera
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
