U BiH ima 1.176 kilometara kvadratnih minama pokrivene sumnjive površine, za čije deminiranje potrebno je 500.000.000 KM, izjavio je zamjeniK šefa Kancelarije BHMAK-a Banjaluka Jovo Perić.
Perić je rekao da u aktivnostima deminiranja, lokalne civilne zaštite i Oružane snage BiH učestvuju sa 30 odsto od ukupno potrebnih finansijskih sredstava, dok ostale troškove pokrivaju donatori.
On je upozorio da donatorska sredstva ne dolaze planiranom dinamikom i iznose do 50 odsto godišnjeg plana deminiranja, prema utvrđenoj strategiji za period od 2009. do 2019. godine.
Perić je na današnjem okruglom stolu u Doboju pod nazivom “Uticaj mina na razvoj lokalne zajednice” rekao da je ovaj grad minsko najzagađenije područje na prostoru Republike Srpske.
“Od 1996. godine u Doboju je deminirano 4.700.000 metara kvadratnih, a za naredni period od mina treba očistiti još oko 11.500.000 metara kvadratnih, što se prema predviđenoj strategiji deminiranja za period od 2009. do 2019. godine neće ostvariti”, rekao je Perić.
On smatra da se se taj rok mora produžiti do 2024. godine.
“Iako je tokom ove godine na području Doboja planirano deminiranje oko 2.300.000 metara kvadratnih, obezbijeđena su sredstava za samo 760 metara kvadratnih”, naveo je Perić.
Ispred Odjeljenja civilne zaštite Doboj Milivoje Đermanović rekao je da se u aktvinost čišćenja zaostalih minsko-ekspolozivnih sredstava na području mjesnih zajednica Skipovac i Zelinja uključio i deminerski tim “Norveška narodna pomoć”.
Đermanović je naveo da će norveški tim u narednih mjesec i po dana besplatno deminirati oko 35 hektara.
Doznačena sredstva Vlade Japana koriste se za deminiranje područja Putnikovog brda, koji je uvršten kao prioritetna aktivnost za 2015. godinu.
Koordinator za deminiranje Civilne zaštite federalne opštine Maglaj Nijaz Delić naveo je da je na ovom području ostalo oko 17 kilometara kvadratnih rizične površine.
Pripremljeno je 29 tehničko-obrađenih projekta koji čekaju finansijska sredstva za realizaciju.
On je istakao da su na području Maglaja od 1996. godine evidentirano 54 nesreće izazvane minama, u kojima je 27 osoba smrtno stradala.
Predsjednik Udruženja amputiraca Doboj Zoran Panić upozorio je da žrtve mina teško žive te da su zbog niskih primanja prisiljeni da ulaze u minsko rizična područja gdje vrše sječu i prikupljaju drveće.
Panić je naveo da osobe sa tjelesnim oštećenjem ispod 60 odsto ne mogu ostvariti status civilne žrtve rata, dok osobe koje ostvaruju to pravo imaju primanja od 50 KM do 250 KM.
Koordinator za zagovaranje nevladine organizacije “Inicijative preživjeli od mina” iz Tuzle Ramiz Bećirović poručio je nadležnim institucijama u BiH da je potrebno uraditi reviziju postojećih zakonskih okvira koji se tiču protivminskog djelovanja u BiH, strategije za period od 2009. do 2019. godine te da se napravi jasan plan sa vremenskim odrednicama i koracima koje je potrebno preduzeti.
Bećirović je kao prioritet naveo potrebu većeg ukazivanja pomoći osobama i porodicama koje su stradale u minskim incidentima.
On je naveo da je tokom prošle godine u BiH evidentirano devet minskih incidenata sa jednim smrtnim slučajem.
Incidenti su se desili na širem području regije Doboj.
Okrugli sto “Uticaj mina na razvoj lokalne zajednice” organizovan je povodom 4. aprila, Dana borbe protiv mina.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
