U BiH izgrađeno više od 2.100 spomenika posvećenih posljednjem ratu- Centralna evidencija spomenika u Bosni i Hercegovini (CES BiH) predstavlja jedinu evidenciju spomenika i spomen – obilježja u BiH, a koji su izgrađeni u postkonfliktnom periodu u BiH (1996 – 2016) kao posljedica oružanih sukoba između Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH), Vojske Republike Srpske (VRS), Hrvatskog vijeća odbrane (HVO), Narodne odbrane Zapadne Bosne (NOZB), kazao je na današnjoj pres-konferenciji u Sarajevu koordinator Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) Edvin Kanka Ćudić, predstavaljući Centralnu evidenciju spomenika u BiH.
Ćudić je istakao kako su “istraživači i historičari koji su gradili Centralnu evidenciju spomenika u BiH dobili činjeničnu građu iz različitih izvora, te je tako prvi put u historiji zemalja bivše Jugoslavije, napravljena evidencija spomen – obilježja koja ne daje prostor za manipulaciju, minimiziranje ili preuveličavanje svih spomenika koji su izgrađeni u BiH”.
Ova evidencija objavljena je u vidu knjige pod nazivom “In Memoriam BiH (1992 – 1995)” i web stranice www.ces-cem.org.
Ćudić je istakao kako je “proces istraživanja i prikupljanja podataka vršio UDIK-ov tim u saradnji s lokalnom zajednicom (općinskim službama, vjerskim ustanovama, raznim udruženjima )”. Analiza je rađena od UDIK-a u saradnji s profesorom s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Nerzukom Ćurkom i predstavnicom Zavoda za zaštitu kulturno – historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo Amrom Čusto.
Istraživanje je obuhvatilo teritoriju cijele BiH, a što podrazumijeva 142 općine/grada i Brčko Distrikt BiH.
– Podaci koji se nalaze unutar Centralne evidencije spomenika u BiH odnose se isključivo ona spomen – obilježja nastala kao rezultat stradanja u proteklom ratu u BiH (1992 – 1995), istakao je Ćudić.
Prema popisu Centralne evidencije spomenika u BiH, u BiH je izgrađeno više od 2.100 spomenika (tačnije 2.143 spomenika) koji su posvećeni stradanju civila ili boraca tokom rata u BiH (1992. – 1995).
– Veći broj spomenika nalazi se na području Federacije BiH, a također regija u kojoj je popisano najviše spomenika je u Federaciji BiH (Tuzlanski kanton s ukupno 288 spomenika). Ovi podaci se odnose na 119 općina u BiH, uključujući i tri općine koje nemaju izgrađenih spomenika: Istočni Drvar, Ljubinje i Trnovo (RS), kazao je Ćudić.
Istakao je kako “trenutno ne posjedu podatke za 24 općine (Banja Luka, Čapljina, Drvar, Bosanska Gradiška, Istočna Ilidža, Jajce, Kiseljak, Kladanj, Kneževo, Kreševo, Kozarska Dubica, Krupa na Uni, Kupres, Kupres – Novo Selo, Laktaši, Livno, Lopare, Ljubuški, Neum, Ravno, Rogatica, Stanari, Šipovo i Trebinje”.
– Djelimične podatke posjedujemo za općine/gradove: Konjic, Mostar, Novi Grad, Prijedor, Stolac, Višegrad i Zvornik, kazao je Ćudić.
Na području Federacije BiH popisano je 1.428 spomen – obilježja. Najveći broj spomenika popisan je na području TK-a – ukupno 288 spomenika, a najmanje na području Kantona 10 – 24 spomenika. Najveći broj spomenika popisan u FBiH je u Mostaru – ukupno 68 spomenika. Na području FBiH svaka općina ima izgrađene spomenike posvećene borcima i/ili civilima stradalim u ratu u BiH (1992. – 1995.).
Kanton Sarajevo ima 270 spomenika, Zeničko – dobojski kanton – 238, Unsko – sanski – 228, Srednjobosanski – 166, Hercegovačko – neretvanski – 111, Bosansko – podrinjski – 46, Posavski kanton – 29 i Zapadnohercegovački kanton – 28.
Na području Republike Srpske popisano je 664 spomen – obilježja. Najviše spomenika se nalazi na području bijeljinske regije, koja uključuje i subregiju Zvornik – ukupno 231 spomenik, te na području dobojske regije – ukupno 198 spomenika. Najviše spomenika izgrađeno je na području grada Doboja – ukupno 74 spomenika. Općine koje nemaju izgrađenih spomen obilježja su: Istočni Drvar, Ljubinje i Trnovo (RS).
Na području Brčko distrikta BiH popisano je 51 spomen – obilježje od čega je 25 spomenika posvećeno stradanjima Srba, 13 stradanjima Bošnjaka, 10 stradanjima Hrvata i tri spomenika su posvećena stradanjima više etničkih ili vjerskih grupa. Ne postoji spomen – obilježje namijenjeno svim civilnim žrtvama rata.
– Dosadašnje iskustvo i analiza su pokazali da su na području BiH izgrađeni razni oblici memorijala koji su okarakterisani kao spomenici. Tako kada govorimo o spomen – obilježjima moramo naglasiti da to nisu isključivo spomenici, odnosno veća geometrijska tijela od mermera ili kamena, nego da se tu radi i o manjim ili većim pločama (metalnim, mermernim, kamenim i sl), skulpturama, krstovima/križevima, spomen – česmama, fontanama, muzejima, spomen – sobama, mostovima, šehidskim nišanima, mezarjima/grobljima, spomen – kompleksima, kazao je Ćudić.
Istraživanje je pokazalo da se u najvećem broju slučajeva radi o manjim ili većim pločama koje su postavljene na određene objekte, najčešće na mjestima stradanja. Takođe, istraživanje ukazuje i na to da su spomenici posvećeni borcima uglavnom većih dimenzija, ponekad i cijeli kompleks koji uključuje groblje, spomen – česme, muzej itd. Spomen – obilježja koja su posvećena stradanjima civila uglavnom su manjih dimenzija u obliku ploče s ispisanim imenima stradalih.
Također, u brojnim slučajevima ne postoje spomenici civilima nego se počast njima odaje na spomenicima izgrađenim borcima u tom mjestu. Vrlo često su spomenici posvećeni poginulim borcima izgrađeni u blizini škola ili u školskim dvorištima. Uglavnom, izgrađeni spomenici ukazuju na patnju i stradanje jednog naroda ili pojedinca od strane drugog naroda ili pojedinca, te nemaju za cilj isključivo odavanje počasti stradalima i širenje mira u zajednici.
Ćudić je istakao kako Centralna evidencija spomenika u BiH nije konačna i potpuna lista spomenika koji su izgrađeni u BiH, ali u velikoj mjeri daje jasan prikaz problema izgradnje spomen – obilježja u našoj zajednici.
– Zato svaki građanin koji ima bilo kakvu informaciju u vezi nekog spomen – obilježja može je prijaviti, a stručni tim UDIK-a će kroz određeni proces provjere utvrditi da li je dobijena informacija istinita te ukoliko jeste isti će biti uvršten u Centralnu evidenciju spomenika u BiH, kazao je Ćudić.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
