U BiH nema niti jedan formalno realizovan i registrovan ugovor o JPP-u – Javno-privatno partnerstvo (JPP) je model dugoročnog udruživanja potencijala dva sektora u kojem svaki od njih u partnerstvo unosi ono najbolje što ima s jedinstvenim ciljem unapređenja javnih usluga za građane. Ovaj model nabavke javne infrastrukture je vrlo rasprostranjen u razvijenim zemljama i ima širok dijapazon primjene na svim nivoima vlasti, odnosno od lokalnih projekata javne rasvjete, parking prostora, izgradnje i održavanja cesta, upravljanja otpadnim vodama ili gradskim prevozom do državnih autocesta, hidroelektrana, škola, bolnica, aerodroma i sl.
Šemsa Alić, ekspertica za javno-privatno partnerstvo, za poslovni portal Akta.ba kaže kako je JPP, i pored postojanja zakonske regulative na skoro svim nivoima vlasti u BiH, još uvijek relativno nov i nedovoljno poznat koncept. I pored velikog interesa za JPP, kao i rastućeg broja projekata sa nekim obilježjima JPP, još uvijek nemamo niti jedan formalno realizovan i registrovan ugovor o JPP u skladu sa relevantnom legislativom. Razlozi za to su, su kaže na žalost, brojni, ali jedan od ključnih možda leži u činjenici da su javni i privatni sektor na ovim prostorima historijski nenavikli na saradnju.
“Privatni sektor se kod nas tek odnedavno pojavio. U prethodnoj državi skoro da nije ni postojao. Saradnja između javnog i privatnog sektora u BiH je tako tek u začetku. Još uvijek se luta oko uloga i svrhe postojanja i jednog i drugog sektora. Tako da često svjedočimo situacijama u kojima su se uloge zamijenile pa se javni sektor uglavnom interesuje za projekte koji su financijski isplativi, a privatni sektor bi malo da upravlja državom i da određuje koje javne usluge bi trebale biti prioritet”, pojašnjava Alić.
Smatra kako javno-privatno partnerstvo može značajno da doprinese da se i javni i privatni sektor vrate svojoj izvornoj ulozi u društvu i ekonomiji, odnosno da se javni sektor bavi javnim uslugama i javnim interesom, a privatni sektor da zarađuje novac, tako što će u biti raditi za javni sektor.
Kako je Akta.ba ranije pisala dobar primjer na putu JPP pokazala je Vlada ZDK koja je prva u BiH uradila katalog potencijalnih projekata JPP-a. U navedenom katalogu se nalazi 39 projekata, ukupne vrijednosti 194.330.000 KM. Osim ZDK, na dobrom putu ka uspješnim JPP projektima su Tuzlanski Kanton i SBK, koji su takođe prihvatili tehničku pomoć USAID Projekta jačanja institucija vlasti i procesa u BiH, i trenutno se nalaze u fazi donošenja novih zakona o JPP. Uz malo više fokusa i opredjeljenja, i drugi nivoi vlasti, uključujući i Sarajevski kanton, mogu relativno brzo imati koristi od JPP modela i jednog ovakvog strateškog pristupa investicijama.
“Stalno se ističe da je prepreka investicijama i jačem ekonomskom razvoju nedostatak investitora. Međutim, smatram da problem leži u činjenici da mi nemamo investicione projekte. Ono što imamo i što se uglavnom prezentuje investitorima, više liči na spisak želja, a ne na investicioni projekat. Imamo ideje i potencijal, ali da bi nas investitori razumjeli, a kamoli ozbiljno shvatili i poželjeli biti naši partneri, moramo te ideje razraditi u adekvatne projekte”, kaže Alić, podcrtavajući da iako kasnimo za razvijenim zemljama u primjeni JPP modela, to i nije tako loša pozicija jer “imamo priliku ne ponoviti baš sve njihove greške”.
E. Ko.
akta.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
