U BiH se planira izgradnja 300 novih hidroelektrana – Oko tristo hidroelektrana planira se graditi na rijekama Bosne i Hercegovine. Iako su ekonomske koristi tih projekata upitne, oni svakako prijete nacionalnom nasljeđu, kaže za Akta.ba potpredsjednik Centra za životnu sredinu Viktor Bjelić.
Dodaje da stotine divljih rijeka imaju svoju veliku ekološku vrijednost i važnost za vodosnabdijevanje, održivu poljoprivredu i turizam.
Napominje da se Bosna i Hercegovina nalazi među zemljama sa najvećim biodiverzitetom u Europi i dom je mnogih endemičnih vrsta. BiH je također, jedna od rijetkih preostalih europskih zemalja gdje se mogu naći divlji i prirodni vodeni tokovi.
No, ovoj raznolikosti i prirodnim ljeporama su prijetnja upravo elektrane. Naime, prema UNECE ocjeni efikasnosti životne sredine, razvoj energetskog sektora baziranog na hidroelektranama je druga glavna prijetnja biodiverzitetu u Bosni i Hercegovini.
Hidroelektrane imaju snažan uticaj na životnu sredinu, uključujući uništavanje riječnih kanjona i staništa zbog značajnih promjena u hidrološkom režimu.
Negativni ishodi prevazilaze koristi koji se dobivaju na ekonomskom nivou.
“Turistički potencijal i ekonomske posljedice u velikoj mjeri su potcijenjeni od strane vlasti u BiH, iako se turizam konstantno povećava. U 2015. godini Bosna i Hercegovina je premašila milijun dolazaka i nastavila rast u 2016. godini, pri čemu je evidentirano 1.148.530 dolazaka. Svjetska turistička organizacija tvrdi da će Bosna i Hercegovina pokazati treću najveću stopu rasta turizma na globalnom nivou između 1995. i 2020. godine. Prema svjetskom ekonomskom forumu, međunarodni turizam zabilježi prihode od 660 milijuna dolara i rezultira stvaranjem više od 21.000 radnih mjesta. S druge strane, razvoj hidroenergije je snažno subvencioniran, a broj radnih mjesta je dosta upitan”, navodi Bjelić.
TREBA LI NAM ZAISTA HIDROENERGIJA?
Dodaje da naša zemljaposjeduje značajne resurse za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, ali da danas hidroelektrane predstavljaju glavni izvor energije, dok su ostali obnovljivi izvori ostaju u velikoj mjeri neupotrebljeni.
”Teoretski hidroenergetski potencijal u BiH iznosi oko 99,256 GWh / god., dok je teoretski potencijal solarne energije oko 677,000 puta veći. To znači da u BiH iznosi 67.200 TWh što u potpunosti prelazi ukupnu potrošnju energije u zemlji”, navodi on.
Napominje da nekontrolirani bum hidroelektrana pogađa desetine lokalnih zajednica te da su neki od njih već podigle svoj glas i postali tzv. “Čuvari rijeka”. Ovi civilni zaštitnici suočeni su sa moćnim ekonomskim interesima, ali i lošim radom državnih organa koji promoviraju privatne interese umjesto da obrane javni.
KORIST OD EKSPANZIJE RIJEKA IMAJU SAMO INVESTITORI
Bijelić upozorova također da ekspanzija izgradnje hidroelektrana u BiH predstavlja tehnologiju iz prošlog vijeka od koje već odustaju mnoge europske zemlje poput Njemačke, Austrije itd., koje uklanjanju brane sa svojih rijeka i vraćaju njihove tokove u prvobitno stanje.
Po njegovim riječima od sadašnjeg trenda izgradnje hidroelektrana u BiH jedinu korist imaju investitori budući da im se investicija po osnovu dobijene koncesije isplati već za 5-7 godina i nakon toga ostvaruju čist profit, dok je daljnji efekat negativan i za građane i za državu.
Navodi također da su prilikom posjeta pojedinim lokaliteta zatekli ogromnu devastaciju prirodnih korita, staništa pojedinih vrsta riba i uništavanje tokova njihove prirodne migracije.
Na pojedinim područjima čak je i putem postavljenih senzora otkrivena nenajavljena posjeta učesnika nedavne novinarske turneje za posjetu rijekama, te su sadašnji korisnici – koncesionari tih lokaliteta puštanjem vode, pokušali prikazati stanje prirodnijim, odnosno drugačijim od onoga kako se trenutno upravlja tim lokalitetima.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
