U BiH sve vidljivije podjele između bogatih i siromašnih- Štednja građana u Bosni i Hercegovini nastavlja trend rasta. Da je tako, pokazuju podaci Centralne banke (CB) BiH, prema kojima ukupni depoziti stanovništva u komercijalnim bankama na kraju septembra iznose 10,25 milijardi KM.
Iz CBBiH navode da je ovo najveći zabilježeni iznos depozita, ističući da su bh. građani na svoje račune u bankama spremili 633,5 miliona KM ili 6,6 posto više nego u septembru prošle godine.
Kratak period
– Ako poredimo depozite stanovništva sa stanjem na kraju decembra 2008. godine, od trenutka početka globalne krize, uočava se konstantan porast na godišnjem nivou u rasponu od osam do 15 posto, što je rezultiralo kumulativnim porastom depozita za 5,05 milijardi KM ili 97 posto – navedeno je iz CBBiH povodom obilježavanja Svjetskog dana štednje.
I podaci Agencije za bankarstvo FBiH pokazuju da je posljednjih godina štednja građana konstantno rasla.
– Štedni depoziti, u odnosu na kraj 2008. godine, kada su iznosili četiri milijarde KM, u proteklom periodu povećani su za 79,3 posto ili 3,2 milijarde KM. Građani su na kraju 2011. na računima imali 5,36 milijardi KM, a na kraju juna ove godine čak 7,5 milijardi KM – kazali su nam iz Agencije.
Naveli su i da je spremljeni novac i dalje najveći izvor finansiranja banaka.
Komentirajući ove podatke, ekonomski analitičar Zlatko Hurtić istakao je da “debele račune” u bankama imaju državni službenici, bankari, ljekari, profesori…
– Više od 50 posto ovih sredstava uštedjeli su upravo ovi ljudi, a to je nekih pet posto od ukupnog broja stanovnika. Osim njih, mi imamo oko 600 ljudi koji na računima štede više od milion, tako da oni od tih deset milijardi na računima imaju oko dvije milijarde. Ono što je primjetno jeste da kod nas ljudi štede na kratak period, a to radi njih 50 posto. Također, sve je veća štednja u eurima. To govori da ljudi ostavljaju novac za crne dane u iščekivanju da ekonomska situacija u zemlji može biti gora – rekao je Hurtić.
On se osvrnuo i na razloge štednje u bankama, koji su, kako je naveo, različiti.
Klasne podjele
– Naše banke u prošlom su periodu povećavale kamate i time privukle ljude da više štede. S druge strane, naši ljudi ne vjeruju mnogo berzama kao načinu investiranja, tako da novac polažu na banke, to im je jedan od načina da mogu povećati kapital. Sve ovo pokazuje da kod nas ljudi ne troše novca onoliko koliko bi uobičajeno trošili, da štede u iščekivanju pogoršanja ekonomske situacije, a oni koji bi trebali novac uputiti u neko investiranje, to ne rade jer poslovna klima i politička kriza, jednostavno, šalju sliku nesigurnosti – istakao je Hurtić.
Sve ovo, dodao je on, pokazuje da u BiH iz godine u godinu imamo sve vidljivije podjele i klase društva, navodeći da su one već sada znatno velike između bogatih i siromašnih.
Podvukao je da je jasno da uštedjeti ne mogu ni radnici koji mjesečno zarađuju oko 800 KM, a procjenjuje se da od ukupno nešto više od 430.000 zaposlenih u Federaciji BiH, stotinjak hiljada njih prima minimalac, neki radnici čak i manje. Osim njih, “najtanji” su računi kod 235.000 penzionera koji mjesečno u Federaciji BiH dobiju 326 maraka penzije. Od ove populacije nekoliko stotina uštedjeti u bankama mogu samo 153 penzionera koja mjesečno dobivaju penziju od 2.071 marku.
Miljević: Kriza investiranja
Damir Miljević, ekonomski analitičar, kazao je za “Avaz” da podaci govore da imamo krizu potrošnje i krizu investiranja.
– Krajnje je vrijeme da se uvede porez na kamate i dividende. Jer, kod nas najviše štede vlasnici privatnih firmi, koji zbog niskog poreza na dobit izvuku novac iz firme, stave nastranu i koriste ga onda kada im treba. To im je najjeftinije. Zbog toga treba mijenjati pogrešnu fiskalnu politiku – istakao je Miljević.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
