Povodom premijerne izvedbe predstave „Kiselina“ prema tekstu Asje Krsmanović, u režiji Nermina Hamzagića i u koprodukciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, XXIII festivala bosanskohercegovačke drame Zenica 2024. & Scene MESS Sarajevo u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica je danas održana konferencija za medije.
Premijerna izvedba predstave „Kiselina“ otvara Takmičarski program XXIII festivala bosanskohercegovačke drame Zenica 2024. u četvrtak, 23. maja u 20 sati.
Tim povodom na konferenciji za medije su govorili: direktor Bosanskog narodnog pozorišta Zenica Miroljub Mijatović, ispred produkcijskog tima Scene MESS, Sarajevo Hana Bajrović-Čardaković, autorica i dramaturginja Asja Krsmanović, reditelj Nermin Hamzagić, glumice i glumci iz ansambla predstave: Gordana Boban, Mirvad Kurić, Selma Mehanović i Benjamin Bajramović i autor muzike Enes Zlatar.
Direktor Bosanskog narodnog pozorišta Zenica Miroljub Mijatović je istakao da je pred nama XXIII festival bosanskohercegovačke drame i da gotovo uvijek je u okviru Festivala producirana predstava nastala prema dramskom tekstu bosanskohercegovačkih dramskih pisaca. Mijatović je naglasio da je „Kiselina“ jedan od dramskih tekstova koji je na prošlogodišnjem Konkursu za najbolji dramski tekst bio predložen od strane Žirija za postavljanje na scenu Bosanskog narodnog pozorišta Zenica. Posebna je čast što je ovoga puta to koprodukcijski projekat i što se pored afirmiranja bosanskohercegovačkog dramskog pisma, nastavlja i dobra saradnja sa MESS-om.
Hana Bajrović-Čardaković, ispred produkcijskog tima Scene MESS Sarajevo se zahvalila na ostvarenoj koprodukcijskoj predstavi sa Zeničkim pozorištem, s obzirom na činjenicu da MESS dugi niz godina dobro sarađuje sa ovim Pozorištem. Bajrović-Čardaković je istakla i zadovoljstvo što prvi put Scena MESS koprodukcijski učestvuje u festivalskoj premijeri i time promoviše bosanskohercegovačko dramsko pismo.
Autorica i dramaturginja Asja Krsmanović je kazala da je posebna radost da je prva bosanskohercegovačka premijera njenog dramskog teksta upravo u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica, jer je u ovom Pozorištu pravila prve profesionalne korake. Krsmanović je izjavila da je ovaj tekst nastajao tokom pandemije, u sklopu radionica Goethe-Instituta New Stages Southeast Europe. Ovaj projekat je okupio Goethe-Institute iz regiona kako bi ujedinio dramske autorice i autore na radionicama koje su se održavale tokom dvije godine. Na koncu je taj projekat rezultiurao Konkursom na koji je pristiglo oko četrdeset dramskih tekstova na kojem je Stručni žiri iz Njemačke odabrao pet tekstova koji bi trebali doživjeti svoju inscenaciju u njemačkim pozorištima, a među tim tekstovima je i „Kiselina“. Ovaj tekst je prije mjesec dana imao svoju njemačku premijeru u Teatru Oberhausen, te je Krsmanović kazala da je posebna čast i privilegija dramskog autora/ice kada se dogodi da doživi dvije inscenacije svog dramskog teksta u mjesec dana. Kako je istakla, ovaj tekst je posvećen njenoj porodici i radost je da se radi baš u ovom prostoru i sa ovim saradnicima koje doživljava svojom teatarskom porodicom.
Reditelj Nermin Hamzagić je izjavio da se nada da Bosansko narodno pozorište Zenica u budućnosti neće ostati usamljeno u promovisanju bosanskohercegovačkog dramskog pisma, jer je iskustvo pokazalo da se inscenacije savremenih bh. dramskih tekstova dugo izvode na našim scenama što potvrđuje potrebu i interesovanje publike za ovakvim predstavama. Tekst „Kiselina“ je prema riječima reditelja porodična drama, u kojoj se tematizira naše pitanje odnosa prema smrti, koje je univerzalna tema koja prevazilazi kulturološke ili geografske odrednice i svakoj individui traži vlastiti odgovor.
Glumice i glumci iz ansambla predstave: Gordana Boban, Mirvad Kurić, Selma Mehanović i Benjamin Bajramović su istakli radost zbog lijepe saradnje sa pozorišnom Kućom, rediteljem i autorskom ekipom predstave, te pozvali publiku na zajedničko putovanje i ispitivanje vlastitih odnosa prema porodici, prema životu i smrti…
Autor muzike Enes Zlatar je izjavio da je ovaj projekat posebno interesantan jer svu muziku u predstavi izvode sami glumci na sceni, što publici, ali i njemu samom donosi zanimljivo iskustvo.
U predstavi igraju: Gordana Boban, Mirvad Kurić, Selma Mehanović i Benjamin Bajramović. Dramaturginja predstave je Asja Krsmanović. Scenografija predstave je bila povjerena Sabini Trnki, a kostimografija Irmi Saje, dok je za muziku bio zadužen Enes Zlatar.
BOSANSKO NARODNO POZORIŠTE ZENICA,
XXIII FESTIVAL BOSANSKOHERCEGOVAČKE DRAME ZENICA 2024. & SCENA MESS SARAJEVO
Velika scena; Sezona 2023/24. (LXXIV); Premijera 762.
Asja Krsmanović
KISELINA- bosanskohercegovačka praizvedba
Režija: NERMIN HAMZAGIĆ
Dramaturgija: ASJA KRSMANOVIĆ
Scenografija: SABINA TRNKA
Kostimografija: IRMA SAJE
Muzika: ENES ZLATAR – BURE
Producent: MIROLJUB MIJATOVIĆ
Izvršni producent: DENIS KRDŽALIĆ
Asistent produkcije: EDI LAZAMOVIĆ
Inspicijent: ABIDIN ČOLAKOVIĆ
Premijerna izvedba: 23. 5. 2024.
Predstava se kao kamerna postavka izvodi na centralnom dijelu Velike scene, sa gledalištem kapaciteta do 100 mjesta.
IGRAJU:
GORDANA BOBAN
MIRVAD KURIĆ
SELMA MEHANOVIĆ
BENJAMIN BAJRAMOVIĆ
RIJEČ REDITELJA
All that lives must die,
Passing through nature to eternity.
William Shakespeare, Hamlet
U dramskom tekstu Kiselina, spisateljica Asja Krsmanović, dotiče se apsolutne istine – smrti. Odnos ljudskih bića prema biološkoj neminovnosti postojanja, različit je i uvjetovan kulturološkim kontekstom. Ipak, zajedničko nam je da za gubitkom voljenih ljudi tugujemo. Tugujemo, jer ostaje praznina. Jer i dolaskom smrti dolazi i spoznaja vlastite prolaznosti. Neimenovani likovi, članovi iste porodice, u jednom malo mjestu, postaju univerzalni karakteri sa kojima se identificiramo. Kroz postupak varijacije, započinjući svaki čin iznova, u istim okolnostima, ali svaki put uz odsutnost drugog lika, spisateljica pravi otklon od realizma. Ne oslanja se na patos, ne nastoji postići suosjećanje, ne romanizira, već vrlo direktno secira svoje karaktere, suočavajući nas sa manje prijatnim pitanjima poput: krivice, žrtvovanja, bijesa, sebičnosti, samosažaljenja, konformizma. Za ovu porodicu smrt je teg kojih sputava u nastojanju da nastave živote, ili da ih pak konačno počnu živjeti. Ona ih suočava sa vlastitim strahovima i slabostima. Razotkriva ih. Smrti, toj prolaznosti, spisateljica suprostavlja „konzerviranje“, proces koji ne može spriječiti propadanje, ali ga može odložiti. Pravljenja zimnice, kao okolnost koja se ponavlja, ovoj otuđenoj porodici povod je okupljanja. Kiselina koju prave, jednom godišnje na kraju ljeta, ritual je lišen svake funkcionalne potrebe izuzev nastojanja da se bar nakratko skupe, da bar nakratko budu „normalni“. Sukob generacija ogleda se u različitim pogledima kako na život tako i na smrt, odnos prema bližnjim, te obavezi kako kulturološkoj uslovnosti. Snaga ovog djela leži u njegovoj direktnosti i nepatvorenosti, te poziva na lično propitivanje vlastitog odnosa prema dvjema univerzalnim istinama – smrti i životu.
Nermin Hamzagić
RIJEČ AUTORICE
Pisati o smrti znači unaprijed izgubiti bitku da se nešto toliko izvjesno i neizbježno, a tako nepoznato i nepojmljivo uhvati u mrežu riječi i značenja. A pričati o smrti također znači nastaviti put svih onih književnika, dramskih pisaca, teatarskih stvaralaca i drugih umjetnika, u čiji je rad utkana stotinama godina unazad. Ipak, baviti se onim što nas kontinuirano toliko okupira, a o čemu tako malo želimo/možemo/znamo govoriti u svakodnevnom životu, predstavlja svojevrsnu privilegiju. Predstavlja mogućnost prihvaćanja, traženja utjehe i mirenja sa prirodnim procesima koji nas sve očekuju. Pišući ovaj dramski tekst, željela sam govoriti ne samo o smrti i gubitku, nego i o našim životima i načinu na koji ih oblikuje prisustvo ili odsustvo nama dragih ljudi. O porodici i svemu onome što je čini. O ljubavi, sreći, tuzi, riječima koje jedni drugima izgovaramo i prešućujemo, te odgovornosti koja stoji iza toga. O nadama, propuštenim prilikama, lijepim sjećanjima i davanju drugih šansi. Željela sam pisati o tome da li jedan čovjek želi i može da se promijeni. Da li dopušta sebi da uči, raste i bude sutra malo bolji od onoga kakav je bio jučer. Prema sebi i prema drugima. Proći sve one scenarije koji su mogući, zamisliti različite verzije istih života, proživjeti ih iskreno i bez zadrške… To je privilegija koju nam daje pozorište. Pokušati uhvatiti neuhvatljivo. Činiti to skupa s publikom. I skupa u tome doživjeti poraz.
Asja Krsmanović
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
