U prvom kvartalu tekuće godine BiH je ostvarila ukupan obim razmjene od 10,9 mlrd. KM, koja je manja za 2,75% odnosno 308,7 mil. KM u odnosu na isti period 2023. godine. Od toga ukupna vrijednost izvoza iznosi 3,95 mlrd. KM što je manje za 560 mil. KM u odnosu na isti period prethodne godine. Uvoz u Bosnu i Hercegovinu je iznosio 6,94 mlrd. KM i veći je za 252 miliona u odnosu na prethodnu godinu.
Posmatrano po tržištima, zabilježen je pad izvoza na sva vodeća tržišta, ali je je prisutan trend usporavanja pada izvoza, što je pogotovo izraženo u martu 2024. godine. Od zemalja Evropske unije najveći pad izvoza je zabilježen na tržištima Hrvatske (12,8%), Austrije (14,3%), Italije (18,5%), te Njemačke (9,4%) nakon dugogodišnjeg rasta izvoza. Od zemalja CEFTE-e najveći pad izvoza zabilježen je na tržištu Srbije (26,4%).
Ohrabrujuća su povećanja izvoza na tzv. “ostala tržišta” gdje je zabilježen rast izvoza na tržište Turske (37,9%). Kretanja uvoza su imala suprotnu tendenciju od izvoza, što je dovelo do povećanja spoljnotrgovinskog deficita koji iznosi približno tri milijarde KM. Najznačajnija uvozna tržišta su: Hrvatska, Njemačka, Slovenija, Italija i Srbija.
Prikazana kretanja robne razmjene u prvom kvartalu (pad izvoza i povećanje uvoza) uočena su kod svih zemalja Zapadnog Balkana, što ukazuje na uslovljenost robnih kretanja uslijed promjene potražnje na nivou EU, kao glavnog partnera.
Kada je riječ o proizvodima i tarifama većinu pada čine tri tarife i to: električna energija, željezo i čelik, karbonati i drugi proizvodi hemijske industrije. Izvoz električne energije je smanjen za 196,1 miliona KM, što je uglavnom rezultat nižih cijena električne energije na međunarodnom tržištu u odnosu na prethodnu godinu. U sektoru „ rude, metali i proizvodi“ izvoz je smanjen za 191,8 miliona KM ili 21%, a smanjenje se odnosi uglavnom na smanjenje izvoza željeza i čelika i njihovih proizvoda, a značajan je i pad izvoza karbonata tj. proizvodi hemijske industrije s padom od 53 miliona KM. Od proizvoda koji imaju rast izvoza treba spomenuti proizvode namjenske industrije gdje imamo povećanje izvoza od 40 miliona KM u referentnom periodu, te rast izvoza farmaceutskih proizvoda.
U pojedinim industrijskim granama u BiH primjetna je neodgovarajuća koncentracija ponude, s malim brojem privrednih subjekata. Promjenama na nivou jednog ili izrazito malog broja preduzeća ,značajno se utiče na ukupnu industrijsku granu i spoljnotrgovnisku razmjenu, što se i desilo u prva tri mjeseca ove godine.
Informacije o rastu EU privrede s početkom ove godine, a pogotovo oporavak njemačke privrede daju nadu da će i negativna kretanja izvoza BiH s početka ove godine biti amortizovana, te pozitivno uticati na nivo ekonomske aktivnosti u BiH.
Autor: akta.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010