U subotu premijera „Ljudožderke“ u BNP Zenica – Povodom nastupajuće premijerne izvedbe predstave „Ljudožderka“ prema tekstu Lejle Kalamujić, u režiji Lajle Kaikčije i koprodukciji 24. međunarodne kulturne manifestacije „Zeničko proljeće“ i Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, danas je održana konferencije za medije na kojoj su govorili prvi čovjek ove teatarske kuće Hazim Begagić, autorica dramskog teksta Lejla Kalamujić, rediteljica Lajla Kaikčija, dramaturginja Asja Krsmanović, glumice i glumac iz ansambla predstave: Lana Delić, Sabina Kulenović, Uranela Agić-Burina, Dina Mušanović i Saša Handžić.
Direktor Hazim Begagić je izrazio zadovoljstvo povodom premijerne izvedbe predstave „Ljudožderka“, koja je peti premijerni naslov u okviru 69. sezone 2018/2019. Begagić je istakao važnost djela bosanskohercegovačke književnosti i njihovo postavljanje na scene i repertoar Bosanskog narodnog pozorišta Zenica. Begagić je još izjavio kako je dodatna vrijednost ove drame to što ona primarno govori o nama, istovremeno ne zanemarujući opća i univerzalna ljudska i civilizacijska pitanja.
Autorica dramskog teksta Lejla Kalamujić se zahvalila Bosanskom narodnom pozorišta Zenica za scensko uprizorenje njenog prvog dramskog teksta. Naglasila je kako je pisanje ove drame bio svojevrsni umjetnički eksperiment, budući da se do tada nije okušala u toj književnoj formi. Cilj joj je bio da na prikazu jedne porodice bude prikazana kompleksna zbivanja do kojih je dolazilo usljed raspada Jugoslavije.
Prema riječima rediteljice Lajle Kaikčije, Lejla Kalamujić je sve u autorskoj i glumačkoj ekipi osvojila svojim stilom pisanja još u zbirci priča „Zovite me Esteban“. I ovoga puta Kaikčija je oko predstave „Ljudožderka“ okupila provjerenu autorsku ekipu u kojoj scenografiju i kostimografiju potpisuje Sabina Trnka, scenski pokret saradnik iz Belgije Thomas Steyaert, a muziku potpisuje Igor Kasapović. Kako je Kaikčija istakla, ovo je prvi put da sarađuju sa dramturginjom Asjom Krsmanović na obostrano zadovoljstvo. Kaikčija je ovim putem zahvalila svim glumicama i glumcima iz ansambla predstave, kao i svim saradnicama i saradnicima na požrtvovanosti i apsolutnoj posvećenosti u radi na ovom projektu.
Dramaturginja Asja Krsmanović je kazala kako je izuzetno zahvalna zeničkom BNP-u koji pokazuje sluh za tekstove mladih bh. autora i autorica, jer je ovo drugi dramski tekst mladih autora koji je doživio svoje scensko uprizorenje na sceni Bosanskog narodnog pozorišta Zenica. Prema riječima Krsmanović, radi se o tekstu koji je jako blizak sadašnjem trenutku, koji progovara o raspadu jedne države, o potpunom nesnalaženju i o krahu koji je nakon toga nastao i o urušavanju ćelija jednog društva, od porodice, jedinke, pa do urušavanja sistema. U radu na ovoj predstavi, preuzeti su neki dijelovi iz zbirke priča „Zovite me Esteban“ koji su upotpunili scensko izvođenje predstave.
Glumice i glumci iz ansambla predstave su se zahvalile na izuzetno zanimljivom procesu rada na predstavi, te je pozvala publiku na premijernu izvedbu predstave koja će biti izvedena u subotu, 23. marta sa početkom u 19. 30 sati na Velikoj sceni Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, a u sklopu programa 24. međunarodne kulturne manifestacije „Zeničko proljeće“ Zenica 2019. Prva repriza ove predstave je planirana za četvrtak, 28. mart u 19.30 sati.
U predstavi igraju glumice i glumci iz ansambla Bosanskog narodnog pozorišta Zenica: Lana Delić, Sabina Kulenović, Uranela Agić-Burina, Saša Handžić, Nusmir Muharemović i Dina Mušanović, mlada glumica iz Sarajeva.
BOSANSKO NARODNO POZORIŠTE ZENICA
&
XXIV MEĐUNARODNA KULTURNA MANIFESTACIJA „ZENIČKO PROLJEĆE“ ZENICA 2019.
Velika scena
Sezona 2018/19 (LXIX) Premijera 731.
Lejla Kalamujić
LJUDOŽDERKA
Praizvedba.
Režija: LAJLA KAIKČIJA
Adaptacija* i dramaturgija: ASJA KRSMANOVIĆ
Scenografija i kostimografija: SABINA TRNKA
Muzika: IGOR KASAPOVIĆ
Scenski pokret: THOMAS STEYAERT
Animacija projekcije**: ANTONIO ILIĆ
Producent: HAZIM BEGAGIĆ
Izvršni producent: DENIS KRDŽALIĆ
Inspicijentica: SABINA GLOGOVAC
PREMIJERNA IZVEDBA: 23. 3. 2019. godine (u okviru programa XXIV međunarodne kulturne manifestacije „Zeničko proljeće“).
Predstava se izvodi na Velikoj sceni BNP-a Zenica.
Trajanje predstave: 70 minuta
* Dramski tekst za predstavu Ljudožderka konstituiran je tako što su u strukturu originalnog dramskog teksta Ljudožderka ili kako sam ubila svoju porodicu Lejle Kalamujić inkorporirani dijelovi proznih tekstova iz njene zbirke priča Zovite me Esteban.
** U animaciji su korišteni dijelovi crteža nervnog sistema čiji je autor naučnik Santiago Ramón y Cajal.
Podjela uloga
Lejla: LANA DELIĆ
Brana, Mamina prijateljica: SABINA KULENOVIĆ
Safeta, Doktorica: URANELA AGIĆ-BURINA
Boro, Grobar II: SAŠA HANDŽIĆ
Nedžad, Vojnik, Grobar I: NUSMIR MUHAREMOVIĆ
Djevojka: DINA MUŠANOVIĆ
Ljudi iz košmara: SABINA KULENOVIĆ, URANELA AGIĆ-BURINA, SAŠA HANDŽIĆ, NUSMIR MUHAREMOVIĆ, DINA MUŠANOVIĆ
Neprijatelj: SABINA KULENOVIĆ, URANELA AGIĆ-BURINA, SAŠA HANDŽIĆ, NUSMIR MUHAREMOVIĆ
RIJEČ DRAMATIČARKE
Mogli smo i morali bolje
Drama Ljudožderka nastajala je tokom 2017. godine, za vrijeme mog rezidencijalnog boravka u švicarskom gradu Zug. Krajem godine tekst je dospio u uži izbor međunarodnog konkursa za savremeni angažovani dramski tekst „Heartefact fondacije“ iz Beograda. Nakon toga drama je prevedena na njemački i francuski jezik, a dijelovi drame su javno čitani u „DeutschesTheater Berlin“ u okviru programa „Ostwärts“.
Ljudožderka je dramski tekst koji pokušava progovoriti o raspadu Jugoslavije i njegovim posljedicama na primjeru jedne porodice. Jedina neobičnost te porodice u sretnim osamdesetim je smrt mlade žene, iza koje je ostala kćerka, koja je i glavna protagonistica drame. Upražnjeno mjesto majke njeni najbliži srodnici (majčini i očevi roditelji) pokušavaju upotpuniti pričom o veličini i snazi zemlje u kojoj žive, i u koju je njena majka potpuno vjerovala. Tako da nesretne devedesete za nju donose, možemo reći, drugu smrt majke. Te godine donose i saznanje da je njena porodica (cijeli njen svijet) zapravo neobična i po tome što je čine različiti etnički identiteti.
Rat će podijeliti porodicu, samim tim i njenu pripadnost, koja se od tad pa nadalje stalno kreće po rubovima omeđenih granica. Smjenjuju se izbjeglištvo u Šid, povratak u ratno Sarajevo, potom česti odlasci u Bijeljinu. Pokušaj pronalaska novog identiteta, liječenje na psihijatrijskoj klinici… Što je jednom puklo, više se nikako ne da sastaviti. Sve je to izraženo u motivu „ljudožderstva“ koje izjeda nju samu, i ljude oko nje. Na kraju, Ljudožderka je i krivica u svima nama, koja nas proždire, ali i spaja u saznanju da smo mogli i morali bolje.
Lejla Kalamujić
RIJEČ DRAMATURGINJE
Marginalizirani identiteti u središtu pozorišnog postojanja
U dramskom tekstu Ljudožderka Lejle Kalamujić sve se raspada. Raspada se država, paralelno s njom i porodica, a mnogo godina kasnije, raspada se i ličnost subjekta opterećenog traumama prošlosti. Užas tog raspada raste, krećući se iz kolektivnog ka individualnom, a baš to je ono što je teatarski zanimljivo – ta uska povezanost između političkog i ličnog.
Lejla Kalamujić nije prva autorica koja piše o raspadu Jugoslavije, ali je njeno pisanje specifično u svojoj „ja“ formi i osjećajnosti koju nosi, duhovitosti koju pronalazi u banalnosti životnih pojava i snage da za svaku pronađe poetičan i univerzalan odgovor. Njen dramski tekst djeluje kao jedan lirski monolog povremeno ispresijecan dijaloškim formama, koje nam još više naglašavaju da je u pitanju struja svijesti glavne junakinje. A u toj struji svijesti centralno mjesto zauzima krivica – nepostojeća kolektivna, i postojeća individualna.
Kroz svoju glavnu junakinju, Lejlu, autorica postavlja pitanje – ko sam nakon svih tih raspada, gubitaka i lomova, da li sam išta drugo osim gomile različitih identiteta i bremena krivice koju nosim za sve ono na šta nisam mogla utjecati?
I upravo je zato važno i izazovno inscenirati Ljudožderku; scenski otjelotvoriti kćerku majke koje nema, kćerku zemlje koje nema, ženu, izbjeglicu, lezbijku, osobu koja se bori s psihičkim oboljenjem, osobu koja ne zna ili nema u šta da vjeruje, dovesti masu tih marginalizovanih identiteta u središte pozorišnog postojanja i napokon joj dati centralno mjesto koje u našem društvu teško može zauzeti. Dati joj ime, tijelo i glas i mogućnost da bude saslušana i uvažena. Da bude kćerka umjetnosti koje jedino još ima i da iz svih tih gubitaka nešto postojano stvori
Asja Krsmanović
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
