Često se u javnosti koristi pojam kako je Zeničko-dobojski kanton kičma razvoja privrede Federacije BiH i Bosne i Hercegovine.
Tokom godina, razvoj ovog kantona u kojem živi oko 350.000 ljudi usko je vezan za proizvodnju i industriju, a posljednjih godina, što zbog trendova u svijetu, što do nedostatka radne snage, dolazi do transformacije privrede i razvoja kantona.
Tako je u Zeničko-dobojskom kantonu 2012. godine bilo zaposleno 68.649 radnika koji su bili okosnica privrede i razvoja FBiH.
Tokom godina, zavisno od lokalnih samouprava dolazilo je do ekonomskog jačanja ili slabljenja lokalnih zajednica ZDK.
Tako, danas u Zeničko-dobojskom kantonu ima 87.730 zaposlenih što je 19.081 novo radno mjesto kreirano u proteklih 12 godina.
Zanimljiv podatak se odnosi na našu Zenicu koja je 2012. imala 25.221 uposlenika, a u 2024. taj broj je 27.879. Dakle, tokom 12 godina broj zaposlenih u Zenici je uvećan za samo 2.658 novih radnih mjesta.
Osim broja radnika, važno je istaknuti i broj penzionera koji je u proteklih 12 godina u Zenici porastao za više od 2.000.
Tako je u Zenici 2012. bilo 20.592 osoba koje primaju mirovinu/penziju, a u 2024. taj broj je prema riječima Udruženja penzionera oko 22.000, a zvanični podatak za 2024. ne postoji.
Kada uzmemo ekonomske pokazatelje uočava se da je uz Zenicu “najjača” lokalna zajednica u ZDK Tešanj i Grad Visoko.
Poređenjem trendova kretanja zaposlenih u ovim lokalnim zajednicama dolazimo do zanimljivog podatka.
Tešanj je 2012. imao 9.001 zaposlenog u firmama na teritoriji ove općine, a u 2024. godini broj zaposlenih u Tešnju je 14.030.
“Prema podacima Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, na kraju jula ove godine na području općine Tešanj bilo je zaposleno 14.030 radnika, čime je prvi put u povijesti broj zaposlenih u toj općini narastao na više od 14.000. U odnosu na prijeratni period kada je u Tešnju bilo zaposleno oko 7.000 ljudi ovo je uduplan broj zaposlenih”, kazao je u izjavi za Fenu načelnik Općine Suad Huskić.
Pored ove dvije lokalne samouprave, Grad Visoko je jedan od stubova privrede ZDK. Tokom ovog perioda Visoko je povećalo broj zaposlenih za 2.089.
U Visokom je 2012. bilo 9.019 zaposlenih, dok u 2024. broj zaposlenih u Gradu Visoko iznosi 11.108.
Ne ulazeći u strukturu radnih mjesta, kao i primanja koja se nude, podatak da je Tešanj koji je dosta manja lokalna samouprava od Zenice ima duplo veći rast bi trebala da bude zabrinjavajuća za donosioce odluka u Zenici.
Veliko povećanje broja penzionera u Zenici, odnosno starenje stanovništva i veoma mali napredak u kreiranju novih radnih mjesta treba da upali alarm i da se pod hitno kreira plan za “ekonomski spas Zenice”.
Kada uzmemo još i podatak da u Zenici se nalazi sjedište državnih i federalnih institucija i agencija, kao i najvećih kantonalnih institucija (kao što je Kantonalna bolnica Zenica sa oko 1.650 uposlenih, MUP-a ZDK ili drugih agencija i instituta) dolazimo do podatka da u Zenici u privatnom sektoru je zaposleno oko 20.000 radnika.
Budućnost Zenice zavisi od njenog ekonomskog prosperiteta, a trenutna situacija treba da bude zabrinjavajuća za sve, s obzirom da se Zenica nalazi na prekretnici i potrebno je što prije da preusmjeri i kreira svoju ekonomsku budućnost.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
