Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Direkcije za evropske integracije o rezultatima istraživanja javnog mnjenja “Stavovi građana o članstvu u Evropskoj uniji i procesu integracija u Evropsku uniju”, provedenog u avgustu 2022. godine na uzorku od 1.200 ispitanika na nivou cijele BiH.
Rezultati istraživanja iz avgusta ove godine pokazali su da 77,4% ispitanika podržava ulazak BiH u Evropsku uniju, što je za 3,2% manje u odnosu na prethodnu godinu. Ulazak u EU podržalo je 90,1% ispitanika iz Federacije Bosne i Hercegovine, 54,5% ispitanika iz Republike Srpske i 73,8% ispitanika iz Brčko Distrikta BiH.
Ispitanici koji su za ulazak BiH u EU kao razloge podržavanja najčešće navode garanciju trajnog mira i političke stabilnosti, i to njih 34,4%, te slobodu kretanja ljudi, robe i kapitala 32%, kao i poštivanje zakona i propisa 22,8% ispitanih, saopćeno je iz VM BiH.
Ispitanici koji ne podržavaju ulazak BiH u EU kao najčešći razlog navode strah od većih troškova života i poreza (50,4%), gubitak raznolikosti kultura (19,8%), preveliku centralizaciju (10%) i povećanu birokratiju (6,5%).
Usvojen DOB za period 2023 – 2025. godine
Vijeće ministara usvojilo je Dokument okvirnog budžeta institucija (DOB) Bosne i Hercegovine za period 2023 – 2025. godine, koji sadrži srednjoročni okvir budžeta institucija BiH i preliminarni nacrt budžeta institucija BiH za 2023. godinu, zajedno sa preliminarnim procjenama rashoda za 2024. i 2025. godinu.
Novi tekst DOB-a bilo je potrebno je usvojiti radi usaglašavanja sa Zakonom o izmjenama Zakona o platama i naknadama i institucijama BiH, koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH.
Dokument okvirnog budžeta institucija biće usaglašen sa Globalnim okvirom fiskalnog bilansa i politika u BiH za isti period, nakon što ga usvoji Fiskalni savjet BiH.
Na ovaj način stvoreni su uslovi da Ministarstvo finansija i trezora pripremi i VM BiH na utvrđivanje dostavi Nacrt zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za 2023. godinu radi daljnjeg upućivanja Predsjedništvu BiH, ovlaštenom za njegovo predlaganje, i Parlamentarnoj skupštini BiH, koja ga u konačnici i usvaja.
Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog zakona o graničnoj kontroli, sa oznakom EI, kao svojevrsnom potvrdom određene usklađenosti s pravnom tekovinom Evropske unije (acquis).
Izrada novog zakona o graničnoj kontroli nameće se i kao jedan od prioriteta iz Strategije integrisanog upravljanja granicom u Bosni i Hercegovini za period 2019 – 2023. godine.
Ovim zakonom se, između ostalog, uređuju pitanja granične kontrole i nadležnih organa, prelazak državne granice, granični prelazi i granična odobrenja, granične provjere i nadzor granice, granična linija i uređenje prostora uz državnu granicu, povreda državne granice i granični incident, međunarodna granična saradnja, prenošenje oružja, prikupljanje ličnih podataka i evidencije.
Ministarstvo bezbjednosti dostaviće Prijedlog zakona Parlamentarnoj skupštini BiH u daljnju proceduru usvajanja.
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva bezbjednosti, donijelo je Odluku o odobravanju 2.050.000,00 KM iz tekuće budžetske rezerve u skladu sa ranijim zaključkom Predsjedništva BiH u vezi sa sanacijom posljedica zemljotresa na području Hercegovine koji se dogodio u aprilu ove godine.
Po milion KM izdvojeno je za Opštinu Ljubinje i za Grad Stolac, dok je 50 hiljada KM namijenjeno porodici poginule Elmire Spaho iz Stoca.
Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva bezbjednosti o mogućnosti osiguranja u slučaju prirodnih nesreća u Bosni i Hercegovini, čime se žele stvoriti uslovi da se sistemski olakša saniranje šteta od prirodnih ili drugih nesreća.
Predlaže se vladama Republike Srpske, Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta BiH da, u saradnji sa Agencijom za osiguranje u Bosni i Hercegovini, kao i nadležnim institucijama i organima na svim nivoima vlasti u BiH, finansijskim institucijama, osiguravajućim i reosiguravajućim društvima, definišu prijedlog modela osiguranja od prirodnih i drugih nesreća u Bosni i Hercegovini za sve tržišne segmente (domaćinstva, javne ustanove, preduzeća, poljoprivredne proizvođače i dr.) i u skladu sa tim pripreme i izvrše usklađivanje potrebne zakonske regulative.
Agencija za osiguranje u BiH zadužena je da pruži stručnu podršku nadležnim institucijama u Bosni i Hercegovini u vezi sa utvrđivanjem modela osiguranja u slučaju prirodnih nesreća.
Ministarstvo bezbjednosti će ove zaključke dostaviti vladama entiteta i Brčko Distrikta BiH te Agenciji za osiguranje u Bosni i Hercegovini.
Poplave iz 2014. godine su, prema procjenama, u Bosni i Hercegovini prouzrokovale štetu u iznosu od 3,98 milijardi KM, odnosno 15 posto BDP-a. Najveći dio štete odnosi se na privatni sektor, mala, srednja i velika preduzeća te na štete poljoprivrednih proizvođača i stanovništva, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.
Zajam vrijedan 25 miliona eura za izgradnju dionice Vranduk – Ponirak
Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma o zajmu između Bosne i Hercegovine i Fonda Opeka za međunarodni razvoj za Projekat izgradnje dionice auto-puta Nemila – Donja Gračanica na Koridoru 5c (Zenica sjever).
Riječ je o dodatnom zajmu vrijednom 25 miliona eura, kojim će biti finansirana izgradnje dionice Vranduk – Ponirak u dužini od 5,3 km, koja čini sastavni dio dionice Nemila – Donja Gračanica.
Zajam je alociran na Federaciju BiH, s rokom otplate od 14 godina uz grejs period od četiri godine.
Prijedlog sporazuma sa Osnovama za njegovo zaključivanje biće dostavljen Predsjedništvu BiH, a za bh. potpisnika je predložen ministar finansija i trezora.
VM BiH utvrdilo je Prijedlog ugovora o zajmu (tramvajska pruga Ilidža – Hrasnica) između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj, vrijedan 25 miliona eura.
Svrha Projekta je rješavanje jednog od ključnih izazova u razvoju infrastrukture javnog prevoza u Sarajevu poboljšanjem pristupa gradskom prevozu, uz rješavanje prioritetnih pitanja zaštite životne sredine koja se odnose na kvalitet vazduha.
Rok otplate zajma je 15 godina, uključujući tri godine grejs perioda, a zajam je alociran na Federaciju BiH, odnosno Kanton Sarajevo – Ministarstvo saobraćaja.
Očekuje se da će ovaj projekat trebao biti završen do 31. decembra 2025. godine.
Prijedlog ugovora biće dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za bh. potpisnika je predložen ministar finansija i trezora.
Vijeće ministara BiH utvrdilo je i uputiće Predsjedništvu BiH Prijedlog ugovora o zajmu (Koridor 5c – Projekat Mostar sjever – Mostar jug) između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj, s Osnovama za njegovo zaključivanje, a za bh. potpisnika predložen je ministar finansija i trezora.
Zajam vrijedan 220 miliona eura namijenjen je za izgradnju oko 15 km duge dionice auto-puta na Koridoru 5c sa dvije dvostruke trake. Dionica počinje petljom Mostar sjever i završava petljom Mostar jug. Očekuje se da će dionica imati 5 tunela i 10 vijadukta na svakom od dva kolovoza.
Rok otplate zajma je 15 godina, uključujući četiri godine grejs perioda na otplatu glavnice, uz povoljnu EURIBOR kamatu. Zajam je alociran na Federaciju BiH (Javno preduzeće Autoceste Federacije BiH – agencija za implementaciju). Planirano je da projekat bude završen do kraja 2026. godine.
Na sjednici je utvrđen Prijedlog osnova za pokretanje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između VM BiH i Vlade Republike Francuske o osnivanju i aktivnostima Francuske agencije za razvoj, institucije Proparko i Eksperiz Frans (Proparco, Expertise France) u BiH, predlagača Ministarstva spoljnih poslova.
Zaključivanjem ovog sporazuma omogućiće se da Francuska agencija za razvoj pruži pomoć BiH u kosultantskim uslugama, raznim oblicima obuke i tehničkoj pomoći. Pored toga će promovisati privatna ulaganja, finansirati ekonomski isplative, socijalno pravične, ekološki održive i finansijski profitabilne djelatnosti putem zajmova, garancija i finansijskog inženjeringa.
Prijedlog osnova biće dostavljen Predsjedništvu BiH radi prihvatanja sporazuma, a za bh. potpisnika je predložen ministar spoljnih poslova.
VM BiH utvrdilo je Prijedlog osnova za pristupanje Bosne i Hercegovine Zajedničkom protokolu o primjeni Bečke i Pariške konvencije, čime se uspostavlja veza između dvije konvencije i osigurava pravo pa naknadu nuklearne štete i u zemljama koje pripadaju tzv. pariškom režimu.
Pristupanjem Zajedničkom protokolu stvaraju se uslovi da se građanima BiH osigura pravo na naknadu štete u slučaju nuklearnog incidenta čije bi posljedice pogodile teritoriju BiH, iako BiH pripada tzv. pariškom režimu, a ne tzv. bečkom režimu. Pristup ovom protokolu je još važniji u kontekstu Republike Slovenije na čijoj se teritoriji nalazi nuklearna elektrana „Krško“, a koja je najbliža BiH.
Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa dostaviće Prijedlog osnova Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru.
VM BiH razmotrilo je i uputiće Predsjedništvu BiH Prijedlog osnova za pristupanje Bosne i Hercegovine u članstvo Međunarodnog savjeta za masline (IOC – International Olive Council), a za potpisnika Instrumenta o pristupanju BiH predložen je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.
Pristupanjem IOC-u BiH će prihvatati standarde u ovoj oblasti uvrštene u regulativu Evropske unije, značajne ne samo za put članstva u EU već i za razvoj održivog i odgovornog maslinarstva u BiH.
Pored usklađivanja zakonodavstva sa EU u ovoj oblasti, članstvo u IOC-u podstiče ukidanje trgovinskih prepreka, kao i intenzivniju tehničku saradnju na istraživačkim i razvojnim projektima u proizvodnji maslinovog i ulja od maslinovih komina te stolnih maslina. Takođe, promovišu se kontrola kvaliteta proizvoda, međunarodna trgovina i njen razvoj te sprečavanje krivotvorenja radi zaštite potrošača, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.
Smanjen ukupni javni dug
Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva finansija i trezora o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 30. 6. 2022. godine, u kojoj se navodi da je ukupni javni dug manji za 48,27 miliona KM u odnosu na 31.12.2021. godine.
Prema Informaciji, javni dug u BiH je 30. 6. 2022. godine iznosio 12 milijardi i 808,81 miliona KM, od čega je spoljni dug 9 milijardi i 741,49 miliona KM, a unutrašnji dug 3 milijarde i 67,32 miliona KM, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.
U ukupnom stanju javne zaduženosti Federacija BiH učestvuje sa 51,81%, Republika Srpska sa 47,32%, Distrikt Brčko sa 0,49% i institucije BiH sa 0,38%.
Učešće javnog duga BiHe u bruto društvenom proizvodu (BDP) iznosi 32,35%.
U stanju spoljnog duga BiH najveće učešće imaju Svjetska banka — IDA i IBRD sa 28,03%, Evropska investiciona banka sa 21,90%, Međunarodni monetarni fond sa 9,56%, Evroobveznice RS sa 9,40%, Evropska banka za obnovu i razvoj sa 7,82%, Pariški klub sa 5,08%, što predstavlja 81,79% ukupnog stanja spoljnog duga.
Servis spoljnog duga BiH u prvoj polovini 2022. godine iznosio je 392,59 miliona KM, od čega se na glavnicu odnosilo 299,73 miliona KM ili 76,35%, a na kamatu 92,86 miliona KM ili 23,65%.
VM BiH primilo je k znanju Analizu direktnih stranih investicija u Bosni i Hercegovini za 2020. i 2021. godinu i uporednu analizu BiH i država regiona u izvještajima međunarodnih organizacija, koje potvrđuju blagi rast direktnih stranih investicija u BiH uprkos otežavajućim okonostima uzrokovanim pandemijom Kovida-19 i prvobitnim nepovoljnim prognozama.
Agencija za promociju stranih investicija u BiH (FIPA) ove analize objaviće na službenoj veb stranici.
Istovremeno, primljena je k znanju i Informacija FIPA-e o direktnim stranim investicijama u BiH i izvještajima međunarodnih organizacija, sa preporukama aktivnosti.
Prema podacima Centralne banke BiH korištenim u ovoj analizi, direktne strane investicije u 2020. godini su iznosile 678,2 miliona KM i veće su za 81,5 miliona KM u odnosu na 2019. godinu, kada su bile najniže u posljednjih pet godina.
Preliminarni podaci Centralne banke BiH podložni reviziji pokazuju da su direktne strane investicije u prvom polugodištu 2021. godine iznosile 766,2 miliona KM i veće su za 66,2% u odnosu na isti period prethodne godine.
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Direkcije za ekonomsko planiranje, donijeo je Strateški okvir institucija Bosne i Hercegovine do 2030. godine, s naglaskom na ciljeve koji su usmjereni na transparentan, efikasan i odgovoran javni sektor i stvaranje društva jednakih mogućnosti.
Na ovaj način želi se unaprijediti implementacija ciljeva održivog razvoja putem strateških ciljeva institucija Bosne i Hercegovine, koji će predstavljati portfolio usmjeravajućih ciljeva za izradu Srednjoročnog programa rada Savjeta ministara i srednjoročnih i godišnjih planskih dokumenata institucija BiH u skladu s važećom regulativom za srednjoročno i godišnje planiranje.
Usvojena je Informacija Ministarstva spoljnih poslova o visini kontribucije Bosne i Hercegovine u okviru usvojene IDA 20 Rezolucije – dvadeseto punjenje te je dao saglasnost za uplatu 56.564,00 KM.
VM BiH dalo je saglasnost guverneru BiH pri Grupaciji Svjetske banke dr Biseri Turković da potpiše Pismo namjere i uputi ga Sekretarijatu Grupacije Svjetske banke.
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, usvojilo je Analizu spoljnotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine za period I – VI 2022. godine.
U dokumentu se navodi da je ukupna robna razmjena u prvoj polovini 2022. godine iznosila 22,79 milijardi KM. Vrijednost izvezene robe bila je 9,09 milijardi KM, a vrijednost uvezene robe 13,7 milijardi KM, što je dovelo do spoljnotrgovinskog deficita od 4,61 milijardu KM.
Glavne karakteristike spoljnotrgovinske robne razmjene za period januar – juni 2022. godine u odnosu na isti period 2021. godine bile su rast ukupne spoljnotrgovinske razmjene BiH (41,5%), rast uvoza (42,5%) i rast izvoza (39,9%), te rast spoljnotrgovinskog deficita (47,8%). U istom periodu pokrivenost uvoza izvozom smanjena je za 1,3% i iznosi 66,3%.
Evropska unija je i dalje glavni spoljnotrgovinski partner BiH i u ukupnom obimu robne razmjene učestvuje sa 63,1%, dok zemlje potpisnice Sporazuma „CEFTA 2006″ učestvuju sa 14,9%, a ostale zemlje sa 22%.
Izvoz u zemlje EU iznosio je 6,71 milijardu KM, što je 39% više nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio 7,66 milijardi KM, odnosno 31,7% više u odnosu na prvu polovinu 2021. godine.
Od glavnih trgovinskih partnera najveću pokrivenost uvoza izvozom imamo sa Austrijom (163%), Slovenijom (127%), Hrvatskom (106%) NJemačkom (95%), Srbijom (83%) i Italijom (66%).
Bosna i Hercegovina je u prvoj polovini 2022. godine najviše izvozila u Hrvatsku (1,34 milijarde KM), Njemačku (1,34 milijarde KM), Srbiju (1,25 milijardi KM), Italiju (1,07 milijardi KM), Austriju (821 milion KM) i Sloveniju (709 miliona KM), a najviše je uvozila iz Italije (1,62 milijarde KM), Srbije (1,5 milijardi KM), Njemačke (1,41 milijarde KM), Hrvatske (1,27 milijardi KM), Kine (1,06 milijardi KM) i Turske (845 miliona KM).
Vijeće ministara BiH usvojilo je Izvještaj o izvršenju Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za prvo polugodište 2022. godine, koji će Ministarstvo finansija i trezora dostaviti Predsjedništvu BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH. Izvještaj će biti objavljen na veb stranicama VM BiH i Ministarstva finansija i trezora BiH.
Finansiranje institucija u periodu januar – juni 2022. godine zasnovano je na odlukama o privremenom finansiranju, s obzirom na to da je Zakon o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2022. godinu donesen 30. 6. 2022. godine.
Ukupni prihodi, finansiranje i primici na raspolaganju institucija BiH u periodu januar – juni 2022. godine iznosili su 500.045.278 KM, od čega su prihodi od indirektnih poreza sa Jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje za finansiranje institucija iznosili 383.953.512 KM.
Ukupno ostvareni rashodi i izdaci budžeta institucija BiH u ovom periodu iznosili su 433.396.331 KM i izvršeni su u manjem iznosu za oko 20,9 miliona KM ili 5% u odnosu na isti period 2021. godine zbog manjeg izvršenja kapitalnih izdataka za višegodišnje projekte i druge namjenske projekte za koja su sredstva prenesena iz prethodnih godina.
Na strani rashoda institucija BiH nastavljeno je sa uštedama na primanjima i materijalnim troškovima i u 2022. godini kako se ne bi ugrozila makroekonomska stabilnost zemlje, te su bruto plate i naknade troškova zaposlenih ostale na istom nivou kao u 2012. godini, izuzev naknade za topli obrok koja je od početka 2020. godine povećana sa 6 na 8 KM.
U prvoj polovini 2022. godini sve dospjele obaveze na osnovu spoljnog državnog duga su izmirene blagovremeno, u ukupnom iznosu od 344,65 miliona KM. Od toga se na otplatu glavnice odnosi 290,04 miliona KM (84,15%), a na otplatu kamata, servisnih i drugih troškova 54,61 miliona KM (15,85%).
VM BiH usvojilo je Informaciju Direkcije za ekonomsko planiranje o kretanju makroekonomskih pokazatelja za januar – juni 2022. godine.
Podaci Agencije za statistiku BiH govore je trend rasta ekonomske aktivnosti iz prošle godine nastavljen i u prvom kvartalu 2022. godine, kada je zabilježena stopa ekonomskog rasta od 5,5%, što je u rangu regionalnog prosjeka zemalja zapadnog Balkana.
U BiH je u prvom polugodištu ove godine registrovano povećanje fizičkog obima industrijske proizvodnje od 4,6%, uz povećanje bh. robnog izvoza u prvom kvartalu za oko 3,5 milijardi KM, što je više od 40% u odnosu na isti period prethodne godine. Međutim, prilikom analize kretanja u okviru spoljnotrgovinske robne razmjene sa svijetom potrebno je u obzir uzeti činjenicu je da je tokom ovog perioda došlo do značajnog rasta cijena.
U maju 2022. godine broj zaposlenih bio je veći za 2,8% u odnosu na isti mjesec prethodne godine i iznosio je oko 844,8 hiljada, a najznačajniji rast bio je u oblasti trgovine i industrije. Početak 2022. godine definitivno su obilježili povećani inflatorni pritisci, odnosno snažan rast cijena prije svega energenata i hrane, kako u svijetu tako i u BiH. Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena u BiH u junu 2022. godine je iznosila 15,8% u poređenju sa junom 2021. godine, a na šestomjesečnom nivou naznačajniji rast cijena bio je u odjeljcima hrane i bezalkoholnih pića i prevoza. S druge strane, jedino smanjenje cijena bilo je u odjeljku odjeće i obuće, gdje su cijene bile niže za 6% u prvom polugodištu ove godine, što je samo dijelom usporilo rast ukupne inflacije u Bosni i Hercegovini.
Usvojena Informacija o stanju u oblasti migracija
Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o stanju u oblasti migracija u Bosni i Hercegovini za period januar – juni 2022. godine, koju će Ministarstvo bezbjednosti dostaviti Predsjedništvu BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH.
Službi za poslove sa strancima u prvom polugodištu ove godine prijavljena su 8.192 nezakonita migranta, što je oko 8% više nego u istom periodu prethodne godine. Državljani Avganistana, Bangladeša i Pakistana zajedno čine više od polovine ukupnog broja prijavljenih nezakonitih migranata.
Od ukupnog broja prijavljenih nezakonitih migranata njih 7.390 iskazalo je namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u BiH, a samo 90 lica ga je i podnijelo, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.
Granična policija BiH je u periodu od januara do kraja juna u nezakonitom prelasku i pokušaju nezakonitog prelaska evidentirala 2.760 lica, što je gotovo dva puta manje nego u istom periodu 2021. godine.
Glavna ruta preko Srbije i ruta preko Albanije ostaju glavni korišteni pravci za nezakonit ulazak pa teritoriju Bosne i Hercegovine. Shodno tome, u šest mjeseci 2022. godine u pokušaju nezakonitog ulaska u BiH sa teritorija Srbije i Crne Gore otkriveno je 2.125 lica, od kojih su u skladu sa Zakonom o graničnoj kontroli odvraćena 1.592 lica. Istovremeno, na izlazu iz BiH otkriveno je 635 lica.
Najveći broj otkrivenih osoba su državljani Avganistana, Turske, Burundija, Pakistana i Bangladeša.
Na sjednicu su usvojene i pojedinačne informacije o stanju u oblasti migracija na mjesečnom nivou.
Vijeće ministara BiH donijelo je tri odluke o izmjenama Odluke o određivanju privremenih prihvatnih centara za smještaj migranata, koju je predložilo Ministarstvo bezbjednosti.
Na ovaj način se bivši hotel „Sedra“, bivša tvornica „Bira“ i bivša tvornica „Miral“ u Velikoj Kladuši prestaju koristiti kao privremeni prihvatni centri za smještaj migranata jer su oni prebačeni u privremeni prihvatni centar „Lipa“, nakon što je otvoren u aprilu ove godine.
VM BiH, na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, donijelo je Odluku o ustanovljenju nagrade ‘Denis Mrnjavac’ za promociju tolerancije i nenasilja.
Nagrada “Denis Mrnjavac” je priznanje koje se kao godišnja nagrada dodjeljuje učenicima za promociju tolerancije, humanog i nenasilnog ponašanja. Ova nagrada će se dodjeljivati po jednom srednjoškolcu iz Federacije Bosne i Hercegovine, iz Republike Srpske i iz Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, koji su doprinijeli promociji ljudskih prava, tolerancije i međusobnog poštovanja, a naročito borbi protiv nasilja među mladima.
Nagrada “Denis Mrnjavac” biće dodjeljivana u vidu skulpture, posebnog priznanja u vidu plakete i posebnog priznanja za školu nagrađenog učenika.
Odluku o dodjeli nagrade “Denis Mrnjavac” donosi VM BiH na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice.
Ministar za ljudska prava i izbjeglice će u roku od 60 dana od dana donošenja ove odluke ustanoviti bliže kriterijume kojima će se utvrditi procedura, način i kriterijumi za dodjelu nagrade.
VM BiH donijelo je Odluku o formiranju Koordinacionog tijela Bosne i Hercegovine za zaštitu i spasavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u BiH.
Koordinaciono tijelo je stručno operativno tijelo VM BiH koje je nadležno za provođenje zadataka i poslova utvrđenih Okvirnim zakonom o zaštiti i spasavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u BiH.
U Koordinaciono tijelo BiH imenovani su predstavnici svih državnih ministarstava, Republičke uprave civilne zaštite Republike Srpske i Federalne uprave civilne zaštite, te nadležnih federalnih ministarstava i ministarstava i Vlade Republike Srpske, kao i Odjeljenja za javnu bezbjednost Vlade Brčko Distrikta BiH.
Vijeće ministara BiH je, na prijedlog Ministarstva bezbjednosti BiH, donijelo Odluku o utvrđivanju Plana prijema kadeta u policijske agencije na nivou institucija Bosne i Hercegovine u 2022. godini.
Odlukom je utvrđen Plan prijema kadeta i to u Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA) 10 kadeta za čin policajac i 10 kadeta za čin mlađi inspektor, u Graničnu policiju (GP) BiH 125 kadeta za čin policajac i 25 kadeta za čin mlađi inspektor te u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela (DKPT) BiH 50 kadeta za čin policajac i pet kadeta za čin mlađi inspektor.
Sredstva za isplatu naknade kadetima i finansiranje zapošljavanja biće osigurana u budžetima policijskih agencija na nivou BiH, a ostala sredstva potrebna za školovanje kadeta u budžetu Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova.
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva bezbjednosti, donijelo je Odluku o usvajanju Strategije Bosne i Hercegovine za prevenciju i borbu protiv terorizma za period 2021 – 2026. godine, koju je pripremila ranije formirana radna grupa.
Riječ je o važnom strateškom dokumentu kojim se potvrđuje posvećenost institucija na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini u prevenciji i borbi protiv terorizma te nasilnog ekstremizma i radikalizacije koji vode ka terorizmu, u skladu s međunarodnim obavezama države kao članice Ujedinjenih nacija (UN), Vijeća Evrope, Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi (OEBS), Antiterorističke koalicije te potencijalnog kandidata za članstvo u Evropskoj uniji (EU).
Strategija definiše ciljeve, principe i mjere koje Bosna i Hercegovina mora preduzeti, kao i vremenski okvir za njihovu realizaciju u oblasti prevencije i borbe protiv terorizma.
Cilj Strategije je da se na svim nivoima vlasti u BiH uspostavi efikasan, koherentan i održiv mehanizam za prevenciju terorizma, nasilnog ekstremizma i radikalizacije koji vode ka terorizmu, koji će doprinijeti razvoju otpornosti društva na ove izazove.
Radna grupa koja je sačinila Strategiju pripremiće Akcioni plan za njeno provođenje i dostaviti ga Savjetu ministara BiH na usvajanje.
Istovremeno će vlade Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta BiH u roku od 90 dana od usvajanja Strategije izraditi vlastite akcione planove za njeno provođenje.
Implementacija Strategije će se odvijati na svim nivoima vlasti u skladu sa ustavnim i zakonskim ovlaštenjima institucija Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta BiH, a putem akcionih planova koji će pratiti ciljeve i mjere Strategije, te uspostavljanjem modela nadzora i evaluacije.
Ministarstvo bezbjednosti BiH će provesti aktivnosti na formiranju Koordinacionog tijela za praćenje implementiranja Strategije Bosne i Hercegovine za prevenciju i borbu protiv terorizma.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
