Svaki mekteb preko 100 polaznika treba imati po dva muallima, udžbenici su preambiciozni, a svo gradivo je nemoguće obraditi.
Kada predviđeno mektepsko vrijeme podijelimo na broj učenika ne dobijemo ni dvije-tri minute po učeniku / Kompletna Islamska zajednica, a posebno Uprava za vjerska pitanja i Uprava za obrazovanje i nauku Rijaseta mora mektebu i mektepskoj nastavi posvetiti više pažnje / Prošlo je vrijeme kada su muallimi zadavali učenicima da kod svojih kuća nauče nešto bez prethodnog uvježbavanja / Potrebno je angažirati nezaposlene svršenice naših fakulteta.
Iako je u Muftiluku zeničkom, kao i u drugim muftilucima, znatan broj muallima/imama koji mogu biti primjer drugima za rad u mektepskoj nastavi, za ovaj broj donosimo mišljenja nekoliko zeničkih muallima koji su duže vrijeme jedni od najuspješnijih i koji sedmično u mektebu provode četiri dana. Ovom prilikom pozivamo i druge muallime da podijele s nama svoja iskustva.
Za kiraet samo dvije ocjene: 1 ili 5
PREPOROD: Vaše mišljenje koje metode su među uspješnijim prilikom podučavanja učenika učenju Kur’ana?
GRABUS: Često upućujem dovu Allahu za svoj mekteb i učenike. Imam jaku volju da što bolje djecu naučim i stalno smišljam metode pomoću kojih to postići. One dolaze sa iskustvom. Na nastavu obavezno idem s abdestom. Trudim se da što ranije dođem na nastavu, kako bih to mogao i od djece tražiti. Djecu ne puštam ni minutu ranije. Ni dana ne izostajem s nastave, jer ako se jednom djeca vrate nikad više neće biti sigurni ima li nastave i muallima. Pristup času i ozbiljnost muallima vrlo je bitan za djecu. Vrlo uspješna metoda je ta da muallim prilikom obrade sura ili ajeta ide riječ po riječ, a učenici ponavljaju.
Teže riječi treba ponoviti više puta kako bi ih djeca što bolje zapamtila i izgovorila. Djeca treba da prate izgovor gledajući u muallima, a on to poslije traži od njih da ponove, strogo prateći da li su ispravno ponovili koristeći i geste rukom, usnama itd. Prvo ponove svi u horu, a poslije da bi se uvjerio da su savladali, djeca to moraju pojedinačno izgovoriti i proučiti. Posebne grupe učača formiraju se na osnovu mogućnusti i zalaganja djece. U mom mektebu zajedno u istoj grupi nalaze se učenici drugog i devetog razreda zbog upornosti mlađih učenika, ali i zato što će se oni bolje truditi da uče kao stariji učenici. Oni će za godinu-dvije, boraveći među najboljim učenicima, biti glavna poluga mekteba. Kad nešto teško treba savladati tada ih učim kroz igru i natjecanja između dječaka i curica pa tako kažem: ko ovo prvi nauči ide kući prvi, ili ih nagradim knjigom, novčano… Trudim se da im poklanjam slatkiše, a najbolje učenike pohvaljujem na džumi. Kad savladaju određeno gradivo i sure tada ih uvodim u sufaru. Sufaru puno radim uz ramazan po principu: za jedan dan jedan harf. Do Bajrama uđu u Kur’an.
Na raspustu ih pozivam svojoj kući ili ja njima odlazim, ili ih, ipak, pozivam na namaze u džamiju, kada poslije namaza uče i tako postižu dvostruku korist: namaz u džematu i novo gradivo, a ja tako dobivam redovne džematlije Nikakvo tehničko pomagalo ne koristim, sve dok me grlo služi.
Saradnja s roditeljima donosi 40% uspjeha. Ona se odvija putem džume, ostalih namaza, telefona, pisma i sl. Ako djeca ne idu radnim danima u mekteb, tada muallim bude vikendom prebukiran velikim brojem učenika i tada sigurno ne može posao odraditi kvalitetno.
U ovim slučajevima ja koristim dodatne časove npr. svaki namaz dajem mogućnost, da dijete koje klanja u džematu ostane i prouči sure, stranicu Kurana, ilmihal i drugo. Posebno pozivam na namaze djecu po razredima zbog testiranja iz ilmihala. Na nastavi grupe pravim na osnovu napredovanja u učenju, a ne po uzrastu, tako da mlađi učenici nauče veći broj sura, dova, lekcija bez mog velikog truda, a odrasli ponove dosta ranije naučenog slušajući mlađe. Stariji učači Kur’ana pomažu pratiti novim učačima. Za nepraćenja u Kur’anu ostaje se još sahat u mektebu. Ako ne govore dužine ili stalno griješe, onda im zadam da ispišu stranicu tog slova ili dužinu kako bi to savladali i ispravili. Svaki čas zadužim jednog učenika da on popravlja greške učača, a ja samo nagledam prati li se Kur’an. Novim učačima zadajem da pišu po ajet za zadaću na bosansku transkipciju kako bi znao da kod kuće rade dodatno, jer je malo vremena na času s obzirom da u mom mektebu od upisanih 122 preko 100 uči u Kur’anu, svi osim prvog razreda. Za sure imam samo dvije ocjene: 1 ili 5, jer je kiraet uslov namaza. Nemirne zadužujem određenim obavezama tako da oni provedu čas nadgledajući druge i to je bolje nego da ih udaljim sa časa. Kako ću ga naučiti ako ga stalno odstranjujem sa nastave?
Formirati više grupa, sekcije hifza, organizirati takmičenja, dodatne časove…
HUSEJNOVIĆ: Prije svega da bi muallim došao do uspjeha u svom radu neophodno je imati iskren nijet! Prije odlaska u mekteb muallim treba biti svjestan da djeci prenosi emanet dini-islama i podučava ih čitanju Allahove Knjige. U tom radu glavni nam je cilj postizanje Allahovog zadovoljstva.
Prilikom učenja sura koristim grupni i individalni oblik rada. Proučim jedan ajet iz kratke sure, a djeca ponove poslije mene. Nakon toga, pojedinačno ponovi svaki polaznik. Eventalne greške prilikom izgovora ispravljam. Tako učimo sve dok ne proučimo cijelu suru. Ovaj način rada koristim sa polaznicima koji su tek ušli u Kur’an prilikom vježbanja sure Ja-sin i početka sure El-Bekare. Kod starijih polaznika, prvo objasnim tedžvidsko pravilo, a nakon toga tražim od njih da obrađeno pravilo prepoznaju u Kur’anu. Svakako, preporučujem djeci prilikom vježbanja i memorisanja Kur’ana upotrebu kompjutera i ostalih tehničkih pomagala. Djeca koje imaju poteškoće u učenju dodatno posvećujem pažnju. Mislim da je najbitnije razviti želju, ljubav prema Kur’anu i djeca će sigurno savladati predviđeno gradivo. Nadarenoj djeci preporučujem pohađanje sekcije hifza. Imamo znatan broj djece koja znaju džuz ‘Amme, Tebareke… Vrlo je bitno uspostaviti komunikaciju sa roditeljima. Ako su roditelji zainteresirani i imamo želju djece, onda je uspjeh neizostavan.
JUSUFOVIĆ: Ako se moj rad u mektebu može nazvati uspješnim u tom slučaju ključ mog uspjeha sastoji se od tri stvari na kojima radim i na kojima insistiram: saradnja sa roditeljima učenika koji pohađaju mekteb u mom džematu; maksimalo korištenje vremena predviđenog za rad u mektebu; dodatni i dopunski časovi na mektebskoj nastavi za učenike mekteba. S obzirom da neredovnost učenika na mektebskoj nastavi muallimima predstavlja jedan od najvećih problema javlja se potreba dodatnih časova. Da bi se postiglo željeno znanje kod učenika zasigurno su potrebni dodatni časovi za bolje učenike i dopunski časovi za slabije učenike u danima izvan vikenda. Za rješavanje određenih problema u mektebu, prvenstveno neredovnost, muallim mora tražiti pomoć od roditelja svojih učenika. Saradnja s roditeljima učenika koji pohađaju mektebsku nastavu u mom džematu je skoro svakodnevna. Saradnju ostvarujem kroz roditeljske sastanke, kućne posjete, telefonske pozive i povremene planirane ili slučajne susrete sa roditeljima, gdje se sretnemo i vidimo razgovaramo o njihovom djetetu, a mom učeniku. Od roditelja tražim pomoć za redovnost učenika na mektebskoj nastavi, za kontinuiran rad i učenje mektebskog gradiva. Ilmihal i ocjena u ilmihalu je veza između mene i roditelja. Ocjena je nagrada učeniku za naučenu lekciju i roditelju pokazatelj da je njihovo dijete savladao zadatu lekciju, a meni orijentir u radu s učenikom. Moram kazati da većina roditelja daje podršku muallimu u podučavanju i odgajanju njihove djece. Međutim, ako roditelj učenika ne daje podršku u pomenutim stvarima tada nastojim pridobiti i privoliti učenika da dolazi na časove mektebske nastave lijepom riječju, razgovorom, nagovorom ili poklonom. Kada je upitanju obrada stranica Kur’ana, sura i dova na časovima mekteba nekada radim po grupama, frontalno sa svim učenicima, a nekada opet pojedinačno, zavisno od vremena koje imam na raspolaganju. Međutim najbolja metoda je da muallim uči i pokazuje način izgovaranja jedne riječi ponavljajući je više puta, učenik ili učenici istu riječ ponavljaju više puta, a kasnije nakon što učenici uvježbaju svaku riječ pojedinačno uvježbava se i cijeli ajet. Prošlo je vrijeme kada su muallimi zadavali učenicima da kod svojih kuća nauče sureta i dove bez prethodnog uvježbavanja. Dodatni i dopunski časovi na mektepskoj nastavi su itekako potrebni, ako ovu vrstu časova ima škola kao obavezna obrazovna institucija onda ih naravno treba imati i mektebska nastava.
RESIĆ: Da bi neko postao uspješan muallim nema čarobne formule, jer je svaki mekteb specifikum za sebe i ono što možeš primjeniti u jednom mektebu 100% u drugom ne možeš ni 30%, jer je to sve na dobrovoljnoj bazi, bez zakonskih mehanizama. Ono što bih savjetovao svojim kolegama jeste stalna bogobojaznost u svome životu i svijest u ime koga to radiš, neka im vodilja bude kur’anski ajet:
“Trudite se! Allah će trud vaš vidjeti, a i Poslanik Njegov i vjernici, i vi ćete biti vraćeni Onome koji zna nevidljivi i vidljivi svijet,pa će vas o onome što ste radili obavijestiti.“ Treba nastojati koliko smo u mogućnosti da uskladimo svoju praksu s onim što govorimo. Ne smijemo biti od onih koji su se «uhljebili» u ovom pozivu nanoseći više štete nego koristi. Važan je stalni kontakt s roditeljima kad god je to moguće, jer su roditelji poslije nas najbitnija karika u ovom procesu. Ne smije nam biti svejedno da li je dijete došlo u mekteb ili ne.
Kur’anske grupe, jer je to najzahtijevniji dio mektebske nastave, formirati po stupnju znanja, jer djeci brzo dosadi ako zajedno sjede uspješni i manje uspješni. Unutar jedne grupe, mogu se formirati manje grupe, gdje se odrede vođe grupa nakon čega se, ako treba, svaki čas pravi međusobno takmičenje uz određeno stimulisanje. U učenju Kur’ana ja sam primjenjivao neposredno vježbanje i međusobno slušanje bez tehničkih pomagala, jer je veća pažnja djece. Kada su u pitanju sure, dobro je primjenjivati i grupni i pojedinačni način učenja, ovisno o uzrastu djeteta.
Muallimi rade četiri dana u sedmici, potrebno je angažirati studente
PREPOROD: Da li muallimi imaju dovoljno vremena za rad s djecom tokom vikenda? Ako ne, na koji način to prebroditi?
GRABUS: Gradivo iz udžbenika ne može se obraditi čak kad bi se samo u mektebu ilmihal ili opće znanje radilo, posebno za devetu godinu, jer je to gradivo za fakulteta. Sve se to može stići ispredavati, ali nikad ispitati i zapamtiti. Stoga, zamolio bih da se muallimu ne stavlja na teret koji je i njima i djeci težak, već da se djeca nauče 33 vjerska šarta, a pojačati kvalitet kiraeta, jer je kiraet uvjet namaza.
Naprimjer, ja sam stupajući na dužnost puno manje vremena na času posvećivao ilmihalu, a puno su ga bolje znali. Danas je obratno i puno ga manje znaju zbog nevažnih pitanja koja za mjesec dana zaborave i kakva korist? Time neka se bavi vjeronauka u školi. Ja imam svoju internu listu “Životna pitanja“, po kojoj spremam djecu, buduće džematlije da budu sposobni ispravno robovati Allahu dž.š. Ostala pitanja radim što moram, ali smatram da bih zato vrijeme mogao više s djecom razgovarati o dolasku u džemat, da slušaju roditelje i budu vrijedne buduće džematlije.
HUSEJNOVIĆ: Muallimi Medžlisa Islamske zajednice Zenica u mektebu rade četiri dana. Ja uz ovih 16 sati sedmično radim dodatno 4 sata s polaznicima sekcije hifza. Svakako kao problem javlja se kvalifikacija učenika. Nastavni plan i program Rijaseta je koncipiran po razrednim grupama. Međutim, određeni broj učenika mlađeg uzrasta odlično uči Kur’an, ali nisu u mogućnosti potpuno shvatiti teme iz akaida ili fikha za stariji uzrast. Taj problem rješavam kroz sekciju hifza gdje djeca isključivo čitaju Kur’an i uče napamet. Smatram da bi trebalo odvojiti grupe za Kur’an i ilmihal. Udžbenici koji se trenutno koriste su preambiciozni. Većina polaznika nisu u mogućnosti savladati predviđeno gradivo, a posebno kada je riječ o memorisanju sura napamet. Treba vidjeti šta većina djece može savladati u toku osnovnog mektepskog obrazovanja, a nadarenim učenicima ponuditi onoliko koliko mogu usvojiti kroz sekciju hifza.
Također, javlja se problem s velikim mektebima gdje jedan muallim ne može kvalitetno izvoditi mektepsku nastavu zbog velikog broja polaznika. Naprimjer, jedno vrijeme sam učio oko 250 polaznika gdje u jednoj grupi dođe preko 45 polaznika. Pola časa prođe u evidenciji učenika. Hvala Allahu, sada u nekim mektebima rade dva muallima. Smatram da svaki mekteb preko 100 polaznika treba imati po dva muallima. Dobro znamo da je po pedagoškim standardima preko 25 učenika u razredu puno. Bilo bi dobro da Islamska zajednica u velikim mektebima angažuje studente i studentice, a posebno preko vikenda. Na taj način pomoglo bi se studentima u studiranju i oni bi stjecali važno iskustvo, a s druge strane to bi bila dobra pomoć za muallime.
JUSUFOVIĆ: Mekteb mora ostati važan faktor u Islamskoj zajednici, ako ne i najvažniji jer kroz mekteb prođe najveći broj naše djece i najveći broj te djece svoje vjersko obrazovanje završi s mektebom. Mislim da kompletna Islamska zajednica, tj. svi nivoi organizicione strukture Islamske zajednice: džemati, medžlisi, muftiluci, a posebno Uprava za vjerska pitanja i Uprava za obrazovanje i nauku Rijaseta mora mektebu i mektepskoj nastavi posvetiti više pažnje. Ono što je potrebno prioritetno uraditi, pored ostalog jeste slijedeće:
– Radi kvaliteta znanja kod polaznika mektebske nastave smanjiti broj učenika po muallimu, u današnjem vremenu postoje mektebi gdje radi jedan mualim sa preko 100 i 200 učenika, a svi znamo da sadašnji pedagoški standardi, dozvoljavaju najviše 31-og učenika po jednom učitelju. Kada predviđeno mektepsko vrijeme podjelimo na broj učenika ne dobijemo ni dvije-tri minute po učeniku. Šta se može uraditi za dvije-tri minute? Naravno da u BiH imamo brojne mektebe i zavidno znanje učenika tih mekteba, međutim, pitanje je koliko će dugo dobri muallimi moći kvalitetno raditi.
– Uposliti muallime, svršenice medresa ili fakulteta, u džemate. Danas je u BiH na stotine muallima koje su završile medresu ili fakultet, a nezaposlene su. Njihov angažman u sadašnjem vremenu u većim džematima bi itekako dobro došao, pogotovu za ženski dio džemat:, predavanja za žene, pouka za odrasle žene, propisi vezani za ibadat i kur’ansko pismo, a njihov angažman posebno bi dobro došao u mektebu, u radu s učenicama koje dolaze na mektebsku nastavu.
RESIĆ: Kada su u pitanju udžbenici oni su velika olakšica, samo ih treba prilagoditi mektebskom sistemu, a ne školskom kao što je sada slučaj po razredima. Mišljenja sam da je mektepsko gradivo preobimno, imajući u vidu dobrovoljnost dolaska, posebno kur’ansko gradivo.
Elvedin Subašić
Biografije
Sakib-ef. Grabus je rođen 1974. godine u Željeznom Polju, Žepče. Zbog odziva u vojsku prekinuo je školovanje u Gazi Husrev-begovoj medresi, ali je kasnije završio Medresu “Osman-ef. Redžović” u Visokom. Imam je džemata Babići. Proglašen je najuspiješnijim mualimom 2008. i 2012. godine na nivou Medžlisa, a njegovi učenici redovno osvajaju prva mjesta na takmičenjima. Dječiju mukabelu vodi već nekoliko godina uz ramazan, ali i omladinsku mukabelu. Omladina uči i godišnju mukabelu subotom poslije jacija-namaza. Organizira učenje Kur’ana na sijelima (druženjima) prilikom posjete džematlijama, posebno u dugim zimskim noćima. Ženska godišnja mukabela se organizira već deset godina petkom prije džume. Dvije mukabele se uče uz ramazan. Sa ženama mukabelu vode učenice medrese, a petkom imam džemata.
Hafiz dr. Safet-ef. Husejnović je rođen 4. 8. 1972. u Šerićima, Zenica. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu, Fakultet islamskog prava u Jordanu, magistarski na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, na kojem je krajem prošle godine odbranio i doktorsku tezu. Polaznici mekteba Sejmen u zadnjih nekoliko godina postigli su zapažene rezultate, tako da su od 2010. do 2014. godine osvojili više puta prva mjesta na takmičenjima od onih u medžlisu do Rijaseta, a 2010. i 2014. je proglašavan za najboljeg muallima na području MIZ Zenica. Oblici vjersko odgojno-obrazovnog rada su zastupljeni sa svim uzrastima. Djeca su obuhvaćena mektepskom nastavom. Rad sa omladinom se ogleda kroz druženja i neposredni kontakt sa ovom populacijom. Posebna pažnja se posvećuje radu sa ženama. One imaju posebne halke Kur’ana koje se koriste za upoznavanje sa ostalim problemima specifičnim za ovu populaciju. Osim nabrojanih aktivnosti postoje i druge kao što su: mukabela polaznika mektepske nastave u toku ramazana, halke Kur’ana za muškarce, kurs sufare za odrasle osobe, sekcija hifza, kurs sufare za studente i odrasle i organizovanje prigodnih predavanja, a posebno u toku mjeseca ramazana.
Ismail-ef. Jusufović rođen je 1967. godine u Begovom Hanu, Žepče. Godine 1987. završio je GHM u Sarajevu, nakon završetka medrese zaposlio se u džematu Vranduk 1988., u mjesecu septembru 1996. prelazi u džemat Gnjuse a nakon nepune tri godine odlazi u džemat Pojske u kome ostaje 15 godina. Trenutno je zaposlen u džematu Nemila gdje obavlja imamsko-mualimsku dužnost. U dosadašnjem radu sa učenicima mektebske nastave postizao je izuzetne rezultate, a posebno izdvajamo priznanje MIZ Zenica koje mu je dodijeljeno za kontinuiran rad u periodu 2001 – 2007. godina. Pri medžlisu Zenica proglašen je za najboljeg mualima u mektepskoj 2007 godini. Mekteb i rad na časovima mektepske nastave uvjek su za ovog mualima bili predmet interesovanja tako da je radio na poboljšanju mektebske nastave kako u svom džematu tako i na području Medžlisa Zenica. Napisao je priručnik za izvođenje mektepske nastave ”Pomoć mladim mualimima u izvođenju mektebske nastave” Medžlis Zenica štampao ga je kao interno izdanje. O mektebu i mektebskoj nastavi redovno je pisao brojnim publikacijama.
Zehrid-ef. Resić je rođen u Šerićima 1963. Završio Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu u posljednjoj generaciji petogodišnjeg školovanja, i IPF Zenici. Od 1983. do 1990. imam u džematu Starina, a od 1990. do 2013. u džematu Šerići, gdje je proveo pune 23 godine najboljeg muallimskog rada kada je u pitanju mekteb. U tom vremenskom periodu proglašavan je nekoliko puta najboljim muallimom na nivou Medžlisa i Muftiluka, a 2003. prilikom otvorenja veleljepne džamije proglašen najboljim muallimom u Bosni i Hercegovini. U tom periodu, nakon otvorenja džamije, njegov mekteb je među prvim opremljen kabinetom za informatiku, gdje su održavani i kursevi engelskog jezika i informatike, te karate sekcija. Nedugo nakon toga pored same džamije sagrađen je i sportski teren.U septembru 2013. prelazi u gradski džemat Lukovo polje.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
