Interview20: Mirko Šarović – U otvorenom i direktnom razgovoru sa urednicom Sanelom Prašović Gadžo na početku emisije ministar Mirko Šarović govorio je o najvećem regionalnom forumu koji će se održati 4. i 5. maja u Sarajevu:
„Na posljednjem samitu u Kini u novembru mjesecu prošle godine Bosna i Hercegovina je dobila organizaciju business foruma 16 zemalja Centralne i Istočne Evrope plus Kina i mi smo se u tom smislu pripremali, donijeli smo jednu očekivanu odluku da naš tradiconalni Sarajevo business forum praktično spojimo sa ovim business forumom i to je sada rekao bih jedna cjelina. To je Sarajevo business forum, ali pod motom 16 zemalja +1 Kina i posvećen će biti upravo Kini, mogućnostima i perspektivama Kine i očekujemo učešće predstavnika i zvaničnika iz Kine, njihovih privrednika, ali i onih iz 16 zemalja i sigurno smo da će to biti najveći regionalni skup ikada organizovan u Bosni i Hercegovini. Vjerovatno će premašiti sva očekivanja u svim brojkama tako da će to biti razlog temelj za organizovanje nekih budućih business foruma u Sarajevu koji se tradicionalno održavaju s proljeća svake godine. Mislim da je to taj snažan poticaj koji će da se desi, jedan snažan temelj uopšte organizovanja ovakvih situacija u Bosni i Hercegovini.“
Na pitanje urednice Prašović Gadžo koliko je ovaj business forum važan za Bosnu i Hercegovinu, Mirko Šarović je rekao:
„To sigurno jeste naša namjera, namjera nas kao organizatora i svih drugih koji kao organizatori učestvuju u ovom projektu, prije svage BBI banka, ali i komorski sistem u BiH, svakako sva ministarstva u okviru Savjeta ministara BiH. Očekivanja su nam velika, a konkretno očekujemo i potpisivanje nekih velikih investicionih projekata, posebno u energetici. Očekujem da ćemo narednih sedmica privesti kraju sve detalje pregovora oko investicija u Tuzli i TE Banovići, to su dva velika projekta koji bi trebali taj svoj konačni epilog i konačan potpis na ugovore da se dese na Sarajevo business forumu. Preostali su neki sitni detalji, oni na izgled izgledaju sitni, ali radi se oko određenih koncesija, oko određenih kursnih razlika. Radi se o velikim projektima, samo projekat TE Tuzla blok 7 je vrijednosti blizu 700 miliona eura, a projekat TE Banovići blizu 500 miliona eura, možda 450 miliona eura. To su velike investicije u kooperaciji sa kineskom stranom i velikim kineskim kompanijama. Moja iskrena očekivanja su da dođe do definitivnog potpisivanja ugovora upravo u Sarajevu i to bi vjerovatno bila kruna ovog našeg business foruma. Ti ugovori se pripremaju mjesecima, prošli mjesec sam bio u Kini i bio primljen od strane kineskih zvaničnika. Nadam se da ćemo imati priliku da prisustvujemo ovom važnom događaju, ne samo za naše kompanije nego i za cijelu BiH, jer se radi o ulaganju od više od milijardu eura u zemlju.“
Šta bi želio da se dogodi u Bosni i Hercegovini u toku svog ministarskog mandata kada su u pitanju investicije, bila je također jedna od tema emisije Interview20:
„Ja dosta pažnje u Ministarstvu posvećujem dostizanju evropskih standarda u različitim oblastima i to je nešto što nastojim da prenesem i na svoje saradnike. Znači da u svakoj oblasti, bilo da se radi o poljoprivedi, o industrijskoj prozvodnji osvojimo evropske standarde, jer to nam daje određene mogućnosti za izvoz ali i za investicije, jer ako možemo konkretno da izvozim mlijeko u EU, to nije bitno samo zbog tog novčanog iznosa kao što mnogi misle i kažu pa koliko to mi izvozimo mlijeka, nije to toliko bitno, bitno je da je ova zemlja pokazala da je sposobna da izvozi u Evropsku uniju najosjetljiviji proizvod koji je najzahtjevniji za izvoz. Znači da smo dovoljno pametni da vodimo računa o zdravstvenoj ispravnosti, o higijeni, da proizvodimo kvalitetan i zdrav proizvod koji može da ide u bilo koju zemlju u Evropskoj uniji, to nije jednostavno, opšti kredibilitet zemlje se podiže na takav način i zbog toga stalno kažem da nije problem i ako izvozimo samo 5 miliona litara mlijeka, bitno je da imamo taj standard, to ćemo da radimo za meso, za druge proizvode, jer mi onda pokazujemo da smo zemlja koja je sposobna da proizvodi i izvozi u najzahtjevnije zemlje EU i SAD-a. To je neki moj moto i cilj i bio bih zadovoljan kada odem iz ovog ministarstva da kažu, da evo to je urađeno za to vrijeme, BiH može da izveze bilo koji proizvod u bilo koji dio svijeta. Volio bih da nivo investicija u ovoj zemlji bude veći, ali on može da bude onda samo ukoliko zemlju učinimo stabilnom. Uvijek to ističem kao uslov broj jedan, stabilne institucije, stabilna zemlja i predvidivost poslovanja. Vrlo je važno da ovu zemlju učinimo stabilnom da bi sutra neko mogao u nju da investira svoj novac.“
Otvoreno u emisiji Interview20 ministar Šarović govorio je i o posljedicama propasti Bobar banke za BiH:
„Vidjet ćemo vjerovatno kroz ovu istragu za koju se nadam da će da bude ozbiljna, da bude profesionalna, da bude u ineteresu ovog društva, da se po tom pitanju taj politički elemenat potpuno izbaci, ukoliko to tako bude vjerovatno ćemo doći do ovih podataka i činjenica o kojima govorimo, da li je 123 miliona nestalo ili su eventualno tolike štete. Ali očito da je urušen bankarski sistem Republike Srpske, a ozbiljno to može da ima implikacije na cijeli bankarski sistem BiH i nažalost susrećemo se sada sa posljedicama koje smo vjerovatno u nekom ranijem periodu trebali preventivno da djelujemo. Praktično skoro da možda imamo jednu ili dvije banke koje nisu načete ovim jednim opasnim procesom urušavanja bankarskog sistema u Republici Srpskoj. Ukoliko ove stvari ne istjeramo na čistac zaista sam pesimista, već jedna institucija Agencija za osiguranje depozita u potpunosti je uzdrmana po mojoj procjeni. Moja je procjena da je Agencija za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine više nesposobna da isprati bilo kakav slučaj kao što je to slučaj sa Bobar bankom. Namjereni su depoziti do 50 hiljada KM iz Bobar banke, međutim bilo koji slijedeći udar mislim da ova agencija više nije sposobna da to prati. Ja bih bio zadovoljan da ne budemo u pravu, ali ja mislim da jeste i to je nešto što treba da imamo na umu i to je jedna od posljedica uopšte ovakog stanja u bankarskom sektoru u Republici Srpskoj i nepreduzimanja odgovarajućih mjera u vrijeme kada je to trebalo da se čini i da se radi. To je stvar istrage ali vjerovatno nebudnost određenih institucija pogotovo Agencije za bankarstvo BiH dovela je do ovog epiloga, a Agencija za bankarstvo RS-a praktično svaku banku na rendgenu ima dnevno, nemoguće je da se određeni procesi u bankama dešavaju, a da Agencija bankarstvo to ne zna. Možda ćemo imati sudski epilog ovog slučaja i vjerovatno sa određenim sankcijama prema određenim ličnostima, ali štetu vjerovatno ne možemo nadoknaditi, šteta 2016. godine je mnogo veća nego da smo eventualno reagovali prije godinu dana.“
Na upit urednice Sanele Prašović Gadžo koliko je Vlada Republike Srpske odgovorna za slučaj sa Bobar bankom, Mirko Šarović je vrlo direktno kazao:
„Ne možemo govoriti o tome da nisu odgovorni, svakako jesu. Mislim da je Agencija za bankarstvo pod apsolutno njihovom kontrolom i kao sama agencija i personalno sastavom unutar agencije, Investiciono razvojna banka i cijeli bankarski sektor je apsolutno pod kišobranom Vlade RS-a i mislim da su morali ranije mnogo energičnije da reaguju nego što se peru od odgovornosti i mislim da je to loša varijanta da se stalno bježi od odgovornosti umjesto da su preduzeli određene mjere i nije toliko bitno da li se te mjere preduzimaju protiv kadrova koji dolaze iz te političke opcije, mislim da bi mnogo pametnije bilo da su na vrijeme reagovali. Mislim da je u posljednje vrijeme poraslo nepovjerenje prema bankarskom sektoru u BiH, posebno u RS-u i te štete su nemjerljive.“
Ministar Mirko Šarović pojasnio je i probleme oko usaglašavanja mehanizma koordinacije i odgovorio na pitanje urednice Prašović Gadžo zašto je isti usvojen tajno:
„Nije bilo tajno, naprosto možda nije bilo prostora da se objasni da to uopšte nije bilo tajno niti je bilo kakva namjera bila da se to donese tajno. Možda da smo malo bili mudriji, sada iz ove perspektive radio bih drugačije, vjerovatno i moje kolege, ali namjera je bila poštena. Mi smo jednostavno pritisnuti rokovima za predaju aplikacije usvoijili jedan mehanizam koordinacije i onda se dogovorili da Denis Zvizdić ode u Banja Luku sa Fadilom Novalićem i da tekst usaglasi sa gospođom Željkom Cvijanović i premijerom Federacije i da kada naprave određene izmjene, dali smo Zvizdiću bjanko zeleno svjetlo da se usaglasi i dođe ponovo u Savjet ministara i da ako ima korekcija to usaglasimo. Da ne bi izazvali revolt i u Federaciji BiH , a posebno u Republici Srpskoj da smo mi neki dokument donijeli , a da se prethodno nismo usaglasili, dogovorili smo se da ovo što smo usvojili na Savjetu ministara bude polazna ono što će da ponese Denis Zvizdić u Banja Luku i da ne iritiramo bilo koga i ne objavljujemo, to je naprosto bio osnovni motiv da stvorimo priliku Zvizdiću da sa Novalićem i Željkom Cvijanović to usaglase. Nismo to objavljivali, ali nismo ni krili, novinari su znali da smo usvojili taj tekst, ali su oni nazvali to tajnom sjednicom. To je bila javna sjednica, samo to nismo objavljivali, ali kada smo objavili u Službenom glasniku zato što nije postignut dogovor Željke Cvijanović, Fadila Novalića i Denisa Zvizdića u konačnom tekstu, Dragan Čović je morao da putuje u Brisel i on je morao nešto da ponese da bi naša aplikacija bila prihvaćena, on je morao da dođe i kaže mi smo usvojili mehanizam koordinacije, iako smo svjesni koje sve rupe ima taj usvojeni mehanizam koordinacije. Da nije Čović otišao i rekao usvojili smo mehanizam koordinacije vjerovatno bi rekli Draganu Čoviću ne moraš da dolaziš u Brisel. Aplikacija kredibilna nam je prihvaćena, ali i oni su znali da su to nazovimo trikovi i da je taj mehanizam donesen na organu koji to treba da donese, ali da nije usaglašen u potpunosti sa entitetima. Ako se svi budu držali dogovora sa ove dvije održane sesije prešli smo skoro možda 80% puta.“
U emisiji Interview20 ministar Šarović govorio je i o izvozu mesa peradi i konzumnih jaja:
„To je naš slijedeći veliki izazov. Mnogo posla smo uradili u sjeni, imamo akcioni plan i ispunjavamo ga. Uvjeren sam da relativno brzo ćemo biti u stanju da kažemo da smo najveći dio posla uradili, ne samo u državnim institucijama, ne samo kada je u pitanju zakonodavtsvo nego kada su u pitanju objekti za izvoz, znači farme, prerađivački kapaciteti i sistem kontrole od strane kantona, entiteta itd. Uvjeren sam da ćemo steći uslove da u 2016. godini pozovemo inspekciju iz Dublina da pregleda naše objekte i da dobijemo dozvolu za meso peradi i prerađevine od mesa peradi i konzumna jaja koja su nešto malo zahtjevnija.“
Kada je u pitanju izvoz mesa u Tursku, Mirko Šarović je kazao:
„Mi smo problema imali konstantno zbog različitih zloupotreba u ovom sektoru. Pregovaramo sa Turskom stranom, otvorili smo to poglavlje da ovu kvotu za izvoz mesa u Tursku stavimo u sporazum o slobodnoj trgovini sa ovom zemljom kao poseban aneks i da ta kvota bude stalna, a ne da se produžava iz godine u godinu.“
Slučaj predsjednika SBB-a Fahrudina Radončića i to kako je ministar Šarović reagovao na to s obzirom da se njemu desila slična situacija 2002.godine, bila je također jedna od tema emisije Interview20:
„Ja sam veliki protivnik uopšte procesa u kojim se političari zatvaraju i određuje im se pritvor. To govorim iz vlastitog iskustva i uvijek sam bio u tom smislu, ne ulazeći u predmet gospodina Radončića i ja sam se ogradio, rekao da ne znam šta tu stoji, ali razumijem gospodina Radončića i uvijek se zalažem za to da se on brani sa slobode. To je moj osnovni princip i želim mu zaista kao čovjeku sve najbolje. Sa Radončićem se odlično poznajem, dijeli nas jedno lijepo vrijeme saradnje u Savjetu ministara, apsolutno stojim za bilo šta ako mogu u tom smislu da pomognem i učinim, ja sam apsolutno za i ako mogu da to zaključim, očekujem i nadam se nekom brzom epilogu čitavog ovog slučaja. To bih poželio svakome pa i Fahrudinu Radončiću. Uvjeren sam i nadam se da će on dokazati svoju nevinost, ne ulazeći naravno u bilo koju ocjenu tog slučaja na bilo koji drugi način.“
Na samom kraju emisije urednica Sanela Prašović Gadžo upoznala je ministra Šarovića o tome kako se na društvenim mrežama govori o onim koji su se potrudili da 123 miliona nestane te ih pustili u kućni pritvor, a da Fahrudina Radončića drže u pritvoru za neka druga kaznena djela za koja je predviđen zatvor do 3 godine, na šta je Mirko Šarović rekao:
„U potpunosti ste u pravu i da tome dodam da sam ja bio godinu dana zbog 250 hiljada KM, to je to.“
Ovo izdanje emisije Interview20 možete pogledati na sljedećem linku:
TIM System Media House za BHT1
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
