Živote četiri osobe više niko neće vratiti, ali kao prioritet da se ovakve i slične saobraćajne nesreće ne nastave dešavati svako malo širom Bosne i Hercegovine, jeste sanacija puteva, postavljanje signalizacije i adekvatnih zaštitnih ograda odnosno bankina. O tome godinama govore stručnjaci saobraćajne struke.
“Pored vještačkih jezera, rudničkih iskopina i rijeka, gdje vozilo može skrenuti, mora biti urađen grudobran od zemlje ili zaštitna ograda ili zasađena živica, zavisno od konfiguracije terena. Nemoguće je da bude četiri-pet nesreća u posljednjih godinu-dvije na istom mjestu i da niko ne reaguje”, mišljenja je Kovačević.
“Po Zakonu o sigurnosti u saobraćaju onaj ko održava ceste mora 24 sata držati sigurnim put za učesnike u saobraćaju. Ako ima poremećaja onda se mora obavijestiti sve učesnike. Trebalo je uraditi veliki displej na ovom dijelu ceste prema Sarajevu gdje se može smanjivati brzina i postaviti upozorenja. Zar nisu mogli postaviti taj displej i daljinskim upravljačem iz nekog centra upozoravati vozače na stanje na cesti. Zar nisu mogli, na tom opasnom dijelu ceste, posuti abrazivni materijal kako bi se smanjila skliskost?”, zapitao je naš sagovornik.
Kovačević smatra da se u BiH ne zna upravljati saobraćajem, ali da se od njega jako puno uzima i da neki veoma dobro žive.
Pitanja je mnogo, a odgovora premalo. Merima Bačkić, Lejla Sadiković, Almina Ćorović i Mina Kadrić bile su uposlenice sarajevske OŠ Kovačići i u trenutku nesreće vraćale su se sa sahrane kolegice na Palama. One su samo u nizu stradalih na putnim pravcima u našoj zemlji na koje se godinama upozorava da su u jako lošem stanju i da je potrebno mnogo više ulagati u sigurnost na cestama.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
