VIDEO: Priča o čovjeku koji je stvarao Zenicu, Vareš, Sarajevo...

Primaj prvi vijesti na viber - besplatno - PRIJAVI SE NA OVOM LINKU

Podijeli ovu vijest:

Glavni junak naše današnje priče je Juraj Neidhardt, arhitekt, profestor, jedan od pionira suvremenih dostignuća građevinarstva i arhitekture u Bosni i Hercegovini.

Juraj Neidhardt se rodio na današnji dan 1901. godine u Zagrebu.

U Bosnu i Hercegovinu došao je 30-ih godina prošloga stoljeća iz Le Corbusierovog ateljea, a na poziv arhitekta Dušana Grabrijana.

Bio je član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Juraj Neidhardt je u tekstovima objašnjavao svoju ideju o nastanku bosanskog pola svjetske suvremene arhitekture, a projektantskim idejama i ilustracijama je dopunjavao svoje tvrdnje. Juraj Neidhardt je iz Grabrijanovih postavki izvlačio svevremenske vrijednosti arhitekture. Njegovo daljnje djelovanje bilo je sublimirano u brojnim natječajnim i drugim radovima – sintezi univerzalnog i regionalnog, uvijek čisto stojeći na pozicijama moderne arhitekture.

Tokom 1938. godine bio je zaposlen u preduzeću “Jugočelik”, u čiji sastav su ušli i: rudnici željezne rude i Željezara u Varešu. Tada je započeo projektiranje i izgradnju radničkih naselja u rudarskom bazenu Srednje Bosne (Zenica, Vareš, Ilijaš, Breza, Kakanj i Ljubija).

Oblikovao je radničke kuće, od čije dispozicije, opreme i okoliša je očekivao da utemelje kulturu stanovanja jedne cijele generacije prema poznatom sloganu da ljudi grade kuće, a kuće grade ljude. Tokom studiranja u Beču na Akademiji likovnih umjetnosti i za vrijeme rada u bečkom ateljeu čuvenog arhitekta Petera Behrensa, Neidhardt je izradio vrlo inovativan projekt za aerodrom.

Pored projekata u glavnom gradu Hrvatske, Juraj Neidhardt je obilježio moderno doba bh. athitekture stvorivši neke od kultnih objekata u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

Velikan našeg doba, Juraj Neidhardt umro je u Sarajevu 13. jula 1979. godine, a jedna ulica u glavnom gradu BiH nosi njegovo ime.

“Neizbrisiv pečat ostavio je i u Zenici kao autor prvog Generalnog urbanističkog plana Zenice 1955.godine, kojim je postavio današnje temelje fizionomije grada.

Autor je i koncepta radničke kuće. Projekat je sastavljen na osnovu rezultata ankete raspisane u Željezari i Rudniku, koja je pokazala kakvu kuću želi graditi većina radnika. Činjenica, da se u cijelom planu izgradnje radničkih kuća pošlo od ankete, pokazuje odnos tadašnje vlasti prema radniku i njegovim potrebama. Tako je nastalo radničko naselje u Podbrežju, a zatim i ostala.

Uvažavanje ljudskog elementa i mjerila u arhitekturi, te njegovanje “kulta komšiluka” koji nalaže poštovanje susjedova prava na pogled, poštovanje njegova doma, vrta i svakidašnjih navika, snažno determinira arhitektonski pravac u BiH.

Autor je projekta Hotela „Metalurg“ kojeg mnogi Zeničani pamte po prekrasnoj ljetnoj bašti, u čijoj se sredini nalazio plesni podij koji je za tri stepenice bio niži u odnosu na pod bašte, što je samoj bašti davalo jedinstven izgled.

Ovo je samo mali osvrt na promišljanja i rad Juraja Neidhardta zbog kojeg je Zenica postala tajno blago europske arhitekture i urbanizma, a to je nasljeđe koje moramo sačuvati za buduće generacije.

Mnogi objekti koji su u našem gradu izgrađeni prema projektima velikih arhitekata danas predstavljaju jedinstvene spomenike moderne arhitekture što bi trebao biti dovoljan razlog da Zenica nosi epitet grada arhitekture.

“Treba očuvati bisere arhitekture koji nas vežu s prošlošću i uključiti ih u novi život” J. Neidhardt (1953)” napisao je Boris Britvar, arhitekta iz Zenice.

Izvor: slobodna-bosna i Boris Britvar

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala su Agencija za promociju PRmedia s.d. i portal Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.

Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010