Zaboravljene vještine: Mališani u zeničkim vrtićima na interaktivnim pločama istražuju prstićima i uče sve što im je potrebno u svakodnevnom životu – U vrijeme kada trogodišnjaci sa samo dva prsta barataju pametnim telefonima, koriste razne aplikacije i igrice dok istovremeno većina njih ne zna svezati pertle ili samostalno zakopčati jaknu, u vrtiću “Pinokio” u Zenici prošle godine odlučili su se da naprave – drveni interaktivni panel. “Ukrašen” je šarafima, kopčama, slavinom, prozorčićima iza kojih se kriju slike, oblici i teksture, s pertlama i dugmićima, kazaljkama i brojevima, ksilofonom i mnogim drugim interesantnim stvarima koje privlače dječiju pažnju i ohrabruju ih da isprobavaju prstićima, istražuju pogledom, razmišljaju i snalaze se u stvarnom prostoru. Kroz nabrojano djeca razvijaju finu motoriku i uče sve ono što im je potrebno u svakodnevnom životu – zakopčati jaknu ili ruksak, svezati pertle, otvoriti i zatvoriti prozor ili vrata… Danas u Javnoj ustanovi Predškolski odgoj i obrazovanje Zenica iste panele imaju u četiri vrtića.
“Interaktivni panel služi kao didaktički materijal za igranje, razvoj vještina i sposobnosti. Kroz igru stimuliše razvoj vještina potrebnih za samostalno funkcionisanje, a kao didaktički materijal olakšava svakodnevni rad s djecom. Činjenica je da više djece u dobi između dvije i pet godina zna igrati android igrice i koristiti pametni telefon nego voziti biciklo, koristiti pribor za jelo ili zavezati pertle. Tabla potiče dijete na razvijanje pojedinih sposobnosti od tjelesnih — fina i gruba motorika, do psihičkih — zapažanje, kreativno rješavanje problema, potiče maštu i kreativnost, auditivno stimuliše. Jača grafomotoriku, odnosno mišiće potrebne za pisanje. Ti mišići kod djece postaju sve slabiji zbog prekomjernog korištenja androida, što oštećuje motoričke sposobnosti”, objašnjava Zijada Kurtodža-Vučak, logopedica i stručna saradnica u Javnoj ustanovi Predškolski odgoj i obrazovanje Zenica koja je došla na ideju da se izradi interaktivni pano koji je koncipiran po uzoru na Montessori materijal koji je, kaže, za većinu vrtića u javnom sektoru preskup i nedostižan san.
“Imali smo ideju, obrazložili je roditeljima i oni su nam pomogli da od najosnovnijih sredstava izradimo prvi panel koji je zainteresovao djecu i vrlo brzo se pokazao kao pun pogodak kako u redovnom, svakodnevnom radu vrtića, tako i u posebnim grupnim i individualnim programima za djecu s poteškoćama”, priča nam Zijada Kurtodža-Vučak o počecima interaktivnih panela koji se danas osim u “Pinokiju” nalaze još u tri zenička vrtića – “Radost”, “Dunja” i “Poletarac” u kojem prisustvujemo jednoj od aktivnosti na kojoj djeca koriste interaktivni panel.
“Naredne godine izradu table kao projekat podržava Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, kroz grant za „Pomoć projektima poboljšanja odgojno-obrazovnog rada sa djecom sa poteškoćama u razvoju“ tako da smo ih instalirali u još ova tri vrtića gdje su također izazvali veliko zanimanje djece, oduševljenje roditelja ali i odgajateljica kojima služe kao koristan didaktički materijal u svakodnevnom radu”, pojašnjava Zijada Kurtodža-Vučak, a Aiša, Džejna, Iman,Stefan, Ismar, Mak, Ajnur i Erna strpljivo čekaju novu priču nakon koje će učiti i igrati se na panelu. Ismar nam pokazuje brojeve i kazaljke, Stefan se zabavio sa zakopčavanjem, Mak i Iman zavrću i odvrću šarafe…
Koordinatorica vrtića “Poletarac” Majda Fazlinović kaže kako je interaktivni panel višestruko koristan.
“Imaju linije koje su im predvježbe za pisanje, ploča je dobra za vježbanje novih vještina i znanja, razvijanje mašte, koordinaciju pokreta, za razvoj generalno. Ono što je u svemu najbitnije je da sve to djeca usvajaju kroz igru, a ne “školski”. Djeci se ništa ne nameće, sama se zainteresiraju, žele sve vidjeti, dodirnuti, isprobati, i kroz to uče”, kaže Majda Fazlinović.
Direktorica JU Predškolski odgoj i obrazovanje Zenica Jasmina Gasal kaže kako je panel osvježio prostor u vrtićima.
“Radi se o didaktičkom sredstvu koje je u prostoru i koje je pristupačno, stalno je na raspolaganju odgajateljima i djeci. Što je najbitnije, djeci sa i bez poteškoća u predškolskom uzrastu omogućava da se osamostale, da znaju svezati pertle, zakopčati jaknu, ruksak što danas, nažalost, sve više djece ne zna. ”, kaže Jasmina Gasal.
“Zahvalni smo Federalnom ministarstvu obrazovanja u kojem su, nakon što smo svojim zalaganjem i uz podršku roditelja postavili prvi panel u vrtić “Pinokio”, prepoznali ideju i podržali nas kako bismo mogli izraditi još tri panela koje su djeca, odgajatelji i roditelji prihvatili sa neskrivenim oduševljenjem”, kaže direktorica Gasal.
“Na Facebook stranici proces izrade i galeriju aktivnosti pregledalo je gotovo 10.000 ljudi iz regiona, tako da je navedena ideja bila inspiracija roditeljima i kolegama da naprave nešto slično i već sam na nekimstranicama vidjela roditelje koji kod kuće izrađuju manje panele sa nekim dijelovima koje smatraju najpotrebnijim za svoje dijete, a vjerujemo da će se ideja i dalje širiti. Na primjer, u vrtićima u Vojvodini slični paneli su odavno praksa, a postavljaju ih čak i u školama”, kaže Zijada Kurtodža-Vučak.
UNICEF BiH otvorio je u maju Konkurs “Naše priče za najbolje vrtiće” za pojedince, pojedinke i/ili grupe zaposlene u predškolskim ustanovama u Bosni i Hercegovini koji su dali istaknut doprinos inkluzivnosti i kvalitetu predškolskog odgoja i obrazovanja. U narednom periodu na blogu ZaSvakoDijete.ba objavljivaćemo priče o vrtićima koji su prijavljeni na konkurs, a istaknuti stručnjaci predškolskog odgoja i obrazovanja ocijeniće prispjele prijave te nagrade i priznanja uručiti krajem godine.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
