Zahvaljujući podršci Njemačke, gradovi širom Balkana uz BFC poslovne certifikate privlače tri puta više investicija – Kako se pridružiti gradovima koji su utrostručili nove investicije? Zenica, Tuzla, Banja Luka, Veles, Podgorica, Novi Sad i Leskovac samo su neki od gradova kojim su dodijeljeni BFC (Business Friendly Certificate) certifikati poslovne otvorenosti. Ovi gradovi su prošli kroz složen proces certificiranja, stvorili partnerstva između privatnog i javnog sektora i poboljšali lokalno poslovno i investiciono okruženje (vidi: www.bfc-see.org). U poređenju sa necertificiranim gradovima i općinama, po podacima studije iz prethodnih godina, BFC gradovi privlače tri puta više investicija.
BFC mreža je uspostavljena uz iznimnu podršku Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH, projekta Otvorenog regionalnog fonda – Modernizacija općinskih usluga (ORF MMS). Jedan od izvrsnih GIZ instrumenata za razvoj koji osigurava dugoročno investiranje u općine sa BFC certifikatima, te istovremeno stvara razvojna partnerstva između privatnog i javnog sektora, je i develoPPP.de program. Ovaj program samo je jedan od niza instrumenata saradnje sa firmama uključenim u praktičan rad BFC mreže i sastavni je dio cjelokupne mreže. Na ovaj način doprinosi se već postojećim privatnim investicijama, dok se istovremeno kroz program razvojne saradnje develoPPP.de pruža tehnička i savjetodavna pomoć. Krajnji cilj ove inicijative je poboljšanje i usklađivanje poslovnih uslova u regionu, jačanje investicione reputacije regiona, ekonomske saradnje i održivog razvoja. Sada u regionu postoji zdrava konkurencija, što ohrabruje daljnja ulaganja domaćih i stranih privatnih firmi. Na ovaj način pomaže se otvaranju novih radnih mjesta i jača kupovna moć građana. Gradovi i općine, istovremeno, ostvaruju veći priliv prihoda.
GIZ podržava angažman privatnih firmi iz regiona kroz develoPPP.de program. Finansijska sredstva obezbjeđuje Njemačko savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), s ciljem većeg uključivanja privatnog sektora u razvojne inicijative i poslovne mogućnosti. Cilj programa je da spoji inovativne ideje firmi sa komercijalnim interesima, uz dugoročnu korist za domaće stanovništvo.
Na primjer, njemačka firma ALBA otvorila je 1999. godine firmu za recikliranje otpada u Zenici koja je postala pionir u regionu u modernim sistemima reciklaže pri upravljanju otpadom. Firma je otvorila 144 nova radna mjesta, i uz podršku GIZ-a, u Zenici su nedavno uspostavljena različita moderna sabirna mjesta za opasan otpad, podržavajući na taj način aktivnosti firme i općine na zaštiti okoliša. ALBA Zenica d.o.o. sklopila partnerski odnos sa GIZ-om kroz develoPPP.de program i projekat “Uspostava sistema upravljanja posebnim otpadom u dvije regije Bosne i Hercegovine” 15. decembra 2018. godine.
Tim povodom, Damon Karić, predsjednik Uprave društva ALBA Zenica d.o.o. ističe:
“Priprema i realizacija zajedničkog projekta sa GIZ-om nas je animirala da detaljnije razmotrimo poslovne mogućnosti upravljanja sa posebnim, odnosno opasnim kategorijama otpada. ALBA Zenica d.o.o. je tradicionalno upućena na komunalni otpad i sekundarne sirovine, a izmjena tržišnih odnosa usljed zatvaranja kineskog i tržišta Jugoistočne Azije nas je potakla ka drugim poslovnim aktivnostima u privredi otpada. Iskustvo i saznanja kojima smo obogaćeni u dosadašnjoj realizaciji Projekta će značajno pomoći pri donošenju budućih poslovnih odluka i njihovoj realizaciji. Izuzetno je vrijedna ostvarena saradnja sa GiZ-om na području Bosne i Hercegovine, Agencijom REZ, kao i upoznavanje i aktivna saradnja sa firmama i institucijama koje se bave upravljanjem otpadom u Zeničko-dobojskom i Srednjebosanskom kantonu.”
Još jedan primjer je i firma Hydro-Comp Enterprises Ltd. (HCE) sa Kipra (vidi: www.edams.com), koja zajedno sa GIZ-om provodi veliki petogodišnji IT projekat pružanja tehničke pomoći i izgradnje kapaciteta u upravljanju vodosnadbijevanjem u svih šest ekonomija Zapadnog Balkana. Ovaj zajednički projekat doprinosi boljem upravljanju postojećom imovinom javnih vodovoda u regionu, uključujući i pitanje gubitka vode. Javna vodovodna preduzeća kojima su potrebne kapitalne investicije za modernizaciju, učešćem u programu, bolje su pripremljena i imaju lakši pristup investicijama.
Nadalje, u saradnji sa GIZ-om, EKOPAK iz Bosne i Hercegovine, SEKOPAK iz Srbije i PAKOMAK iz Sjeverne Makedonije su nedavno započeli zajednički projekat kako bi omogućili finansijski efikasne vrijednosne lance reciklaže stakla u ovim zemljama. Zajedno sa partnerima iz BFC mreže iz Jugoistočne Evrope, projekat će razviti i testirati općinske modele
za uspostavu odgovarajućih sistema prikupljanja otpadnog stakla. Na osnovu rezultata sačiniće se, i ostalim općinama u regionu, distribuirati smjernice sa najboljim iskustvima. Partnerstva pokazuju vrlo pozitivne rezultate i za firme i za javni sektor, a istovremno postižu se i zajednički razvojni ciljevi.
U ljeto 2019. godine, GIZ je uspostavio Regionalni servisni centar za saradnju sa privatnim sektorom u Jugoistočnoj Evropi, sa sjedištem u Sarajevu, koji promovira GIZ instrumente pomoći regionu, sa posebnim fokusom na “develoPPP.de” programima, dostupan domaćim i evropskim firmama. Ukoliko neka firma ima posebne potrebe za sprovedbu inovativnog projekta koji nosi dugoročne prednosti održivog razvoja za zemlju (ili region), a istovremeno je spremna investirati u taj projekat, sada ima priliku takvu projektnu ideju poslati na idejni konkurs u okviru programa develoPPP.de. Sve projektne ideje prolaze kroz proces odabira u skladu sa utvrđenim kriterijima. Ukoliko je projekat odabran, tehničku podršku i dodatna sredstva (u prosjeku do 50% projektnih troškova) može osigurati GIZ. Projekti u sklopu develoPPP.de programa kreću se u iznosu od 100.000 do 2 miliona eura, uz trajanje projekta do 3 godine. Ovo je jedan od najvećih programa u regionu u posljednjih nekoliko decenija ovog tipa.
Još uvijek se ne mogu predvidjeti sve posljedice pandemije COVID-19, ali već je vidljivo da se privatni sektor na Zapadnom Balkanu suočava sa ogromnim poteškoćama. Dramatičan pad izvoza i potražnje, osobito u automobilskoj industriji, nejasna budućnost turizma, sedmicama prazni radni stolovi, predstavljaju ogroman izazov za mnoge firme u regionu.
Regionalni servisni centar i dalje će nastaviti sa saradnjom u regionu kako bi podstakao učešće privatnog sektora u oblastima gdje se nadopunjuju poslovne mogućnosti i razvojni ciljevi.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
