Zašto u BiH nema brendova i kompanija koje u regiji postoje godinama?- Zašto u BiH nema kompanija i brendova koji su prisutni u regiji niz godina? Sepfora, Muller, Sinsay, C&A, su kompanije koje postoje u susjednim zemljama ali ne i u BiH. Prije nekoliko mjeseci potvrđen je dolazak Lidla u BiH, međutim kada će i prve poslovnice biti otvorene još nije poznato.
“Lidl neprestano istražuje potencijalne ciljeve širenja i analizira uslove na lokalnom tržištu i potencijal kupaca. Ljubazno Vas molimo za razumijevanje da u ovom trenutku ne možemo komentirati prirodu i opseg mogućih aktivnosti, te s tim u vezi moguće lokacije trgovina ili datume otvaranja”, saopćeno je ranije iz Lidla.
Za razliku od Lidla, C&A u ovom trenutku nije zainteresovan za našu zemlju , ali ističu kako prate tržište BiH.
“U ovom trenutku Bosna i Hercegovina nije na našoj identificiranoj listi prioriteta. Ipak, vrlo pažljivo pratimo ovo tržište. Nakon izazovne godine pandemije, u procesu smo modernizacije podružnica u zemljama u kojima smo već zastupljeni – ali to ne isključuje buduće širenje u druge zemlje”, odgovor je iz kompanije C&A.
Kada odlučuju gdje investirati, strani investitori procjenjuju više aspekata neke zemlje. Neki nisu zainteresovani zbog veličine tržišta, niskog standarda, političke i ekonomske stabilnosti, infrastrukturne izgrađenosti. Marketing stručnjak Almir Hodžić ističe da je u BiH zanimljiv i parametar heterogenosti potrošačkog tržišta.
Šta je problem sa BiH?
“Prevelika je razlika u potrošačkim navikama, recimo na robama široke potrošnje imate urađenu kategorizaciju proizvoda. Pa imate npr. mlijeko i mliječne proizvode, meso i mesne prerađevine, home care, personal care, alkoholna i bezalkoholna pića itd. I sad recimo ako uzmete kategoriju kafe i analizirate kategoriju kafe i imate 130 proizvođača kafe koji se ‘tuku’ za bosanskog potrošača, pa imate situaciju da u jednom marketu, nije ista ponua kafe recimo Travniiku, Banja Luci, Zenici, Mostaru itd”, pojasnio je Almir Hodžić iz biznis Udruženja Povelja.
Iz FIPA-e, nadležne agencije za strana ulaganja, ističu da su prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine strane investicije su za period januar – decembar 2020. iznosile 625.6 miliona KM i bile su manje za 7.5% u odnosu na prethodnu godinu (po platnom bilansu u 2019. bilo 676.6 miliona KM).
Strane investicije januar-decembar 2020.
625.6 miliona KM U 2020.
676.6 miliona KM U 2019.
Strane investivcije manje za 7,5% odnosu na 2019. godinu.
Brojne prepreke
Iz FIPA-e navode da Strani investitori kao probleme u poslovanju u BiH ističu: Dobijanje građevinske dozvole, radne i dozvole za privremeni boravak za strane radnike i poreze, problem sporosti sudova kod naplate potraživanja, prevelika fiskalna i parafiskalna davanju, nametnuta obaveza revizije finansijskih izvještaja za velika i srednja preduzeća, a jedan takav izvještaj plaća se obično od 3.000,00 pa do 10.000,00 KM.
Agencija za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini kažu kako nastoje nadležnim institucijama ukazati na ključne prepreke u ovoj oblasti, te da određene olakšice postoje, poput poticaja za zapošljavanje radnika, davanje zemljišta u zakup po veoma povoljnim cijenama, oslobađanje od komunalne naknade za istaknuti naziv firme itd.
Ali i da je potrebno donijeti moderna zakonska rješenja kakva se primjenjuju u EU kako bi bio postignut veći napredak.
Autor: N1
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
